Naslov
Literarne raspravice Josipa Forka o slavonskoj književnosti 18. stoljeća
(Literary dicussions by Josip Forko about Slavonian literature of the 18th century)

Autori
Šundalić, Zlata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dani hvarskog kazališta, XXII. Hrvatska književnost 18. stoljeća. Tematski i žanrovski aspekti

Urednik/ci
Batušić, Nikola ; Bogišić, Rafo ; Filipović, Rudolf ; Moguš, Milan ; Švelec, Franjo ; Vončina, Josip

Izdavač
Književni krug Split

Grad
Split

Godina
1996

Raspon stranica
292-308

ISBN
953-163-054-2

Ključne riječi
Josip Forko, Forkov životopis, književnost 18. stoljeća, Slavonija, čitateljstvo, interpretacija djela
(Josip Forko, Forko's biography, literature of the 18th century, Slavonia, readers, interpretation)

Sažetak
Rad je šesterodijelno komponiran i donosi 69 bilježaka. U prvom se dijelu (Određenje gradiva) precizira građa, tj. Forkova djela na temelju kojih će se iščitavati njegovo razumijevanje i odnos prema slavonskoj književnosti. Riječ je o sljedećim tekstovima: Crtice iz “slavonske” književnosti u XVIII. stoljeću, I (1884.), II (1886.), III (1887.), IV (1888.) ; Kako je P. Emerik Pavić u prošlom stoljeću u latinski jezik prevodio pjesme slavnoga Fra Andrije Kačića? (1889.) ; Molitvenici i pjesmotvor o “sv. Alojziju” otca Antuna Kanižlića, Požežanina, isusovca (1891.) i oko četrdesetak natuknica tiskanih u Zoch-Mencinovoj Hrvatskoj enciklopediji I (1887.), II (1890.).U navedenim je tekstovima Forko zaokupljen čitanjem književnosti 18. stoljeća u Slavoniji, jer, kako sam kaže, slavonska je knjiga tog vremena još uvijek nedovoljno pročitana i istražena. Drugi je dio rada posvećen istraživanju Forkova životopisa, jer o njemu se govori u hrvatskoj znanosti o književnosti, a da se istovremeno o njemu kao građanskoj osobi gotovo ništa ne zna. U trećem dijelu rada (Komu su namijenjene literarne raspravice) analiziraju se Forkovi tekstovi koji u središte pozornosti stavljaju slavonsku knjigu 18. stoljeća. Njegov “nacrt literature u Slavoniji tečajem 18. stoljeća” podrazumijeva: kratak prikaz društvenopolitičke situacije od sredine 16. do kraja 18. stoljeća, opis nastanka gimnazija, te popis pisaca i djela. U odnosu na svoje prethodnike koji su se bavili slavonskom književnošću 18. stoljeća (J.Jakošić, I.Kukuljević, P.J.Šafarik) i koji su djela, uglavnom, bibliografski opisivali, Forko ide korak dalje, te pobliže predstavlja sadržaj dugim parafrazama. Takav je pristup književnom djelu dobrim dijelom bio određen i ustrojem hrvatskog školstva 19. stoljeća, koje je težište stavljalo upravo na prepričavanje djela hrvatskih pisaca. U četvrtom dijelu rada (Zavičajnost ili /ne/odsutnost metode) pozornost je usmjerena na sljedeće – primjenjuje li Forko u svom radu odrđene metodologijske principe? U književnopreglednim je tekstovima Forko pisao o 25 pisaca, ali u načinu izlaganja sakljupene građe nije imao određenu koncepciju ili metodu. Ono što je određivalo njegovo bavljenje određenim djelom bilo je – pripada li ono 18. stoljeću i potvrđuje li njegov autor (životom ili radom) kategoriju slavoničnosti. U petom se dijelu rada (Predstavljanje pisaca i djela) propituje na koji su način predstavljeni pisci i njihova djela. Forko donosi životopis pisca, popis djela, prepričan sadržaj, kratku interpretaciju i pokoji vrijednosni sud. U zaključnom se dijelu rada (Zaključna pripomena) još jedanputa naglašava da je Forko u odnosu na svoje prethodnike pomaknuo interes istraživanja s pisca na djelo, želeći na taj način popularizirati slavonsku knjigu 18. stoljeća, dok se kao svojevrsni metodologijski princip njegova rada može uzeti samo kategorija zavičajnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA