Pregled bibliografske jedinice broj: 477809
Vegetativno razmnožavanje hrasta (Quercus robur L. i Q. petraea Lieb.) i divlje trešnje (Prunus avium L.) u kulturi tkiva
Vegetativno razmnožavanje hrasta (Quercus robur L. i Q. petraea Lieb.) i divlje trešnje (Prunus avium L.) u kulturi tkiva // Zbornik
Beograd, 1986. str. 76-76 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 477809 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vegetativno razmnožavanje hrasta (Quercus robur L. i Q. petraea Lieb.) i divlje trešnje (Prunus avium L.) u kulturi tkiva
(Vegetative propagation of oaks (Quercus robur L. i Q. petraea Lieb.) and wild cherry (Prunus avium L.) in tissue culture)
Autori
Pevalek-Kozlina, Branka ; Jelaska, Sibila
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik
/ - Beograd, 1986, 76-76
Skup
Genetičko i biohemijsko inženjerstvo u biotehnologiji
Mjesto i datum
Beograd, Jugoslavija, 12.04.1986. - 14.04.1986
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
vegetativno razmnožavanje; hrast lužnjak; hrast kitnjak; divlja trešnja
(vegetative propagation; common oak; sessile oak; wild cherry)
Sažetak
Istražena je mogućnost regeneracije in vitro hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), hrasta kitnjaka (Q. petraea Lieb.) i divlje trešnje (Prunus avium L.). početni eksplantati (vršni i aksilarni pupovi klijanaca i mladih biljaka) dezinficirani su uspješno klornim preparatima i živinim kloridom. Ispitana je reakcija eksplantata na više različitih hranidbenih podloga i kombinacija fitohormona. Indukcija adventivnih pupova, razvitak bočnih ogranaka i produžni rast izdanaka kod obje ispitane vrste hrastova bili su najuspješniji na modificiranom WPM mediju dopunjenom sa 6-benzilaminopurinom (1, 33 µM), kinetinom (0, 45 µM) i 6-izopenteniladeninom (0, 49 µM). Adventivni pupovi regenerirali su se češće u kulturi hrasta lužnjaka. Na ovom mediju nije došlo do stvaranja kalusa, dok se na svim ostalim ispitanim podlogama razvijao kalus na ranjenoj površini proksimalne strane eksplantata. U kulturama hrasta kitnjaka razvili su se adventivni korjenčići. Kod 12 ispitanih genoptipova divlje trešnje dobivena je najveća indukcija aksilarnih i adventivnih pupova na WPM mediju bez iona klora uz dodatak 6-benzilaminopurina (2, 2 µM), indolil-3-maslačne kiseline (2, 9 µM) i giberelinske kiseline (0, 03 µM). Nakon faze produljivanja, zakorijenjeno je 90% kultura na mediju istog sastava, ali uz dodatak indolil-3-maslačne kiseline (4, 9 µM). Zakorjenjene biljke su uspješno aklimatizirane na vanjske uvjete. Uz ostvarenu prosječnu stopu multiplikacije od x5/1 mjesec moguće je godišnje dobiti oko 10 miliona genetički istovjetnih biljaka iz jednog početnog eksplantata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb