Pregled bibliografske jedinice broj: 47770
Citogenetičke značajke kalusnoga i tumorskoga tkiva šećerne repe (Beta vulgaris L.)
Citogenetičke značajke kalusnoga i tumorskoga tkiva šećerne repe (Beta vulgaris L.) // Zbornik sažetaka priopćenja Sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikola (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 65-66 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 47770 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Citogenetičke značajke kalusnoga i tumorskoga tkiva šećerne repe (Beta vulgaris L.)
(Cytogenetic characteristics of sugar beet(Beta vulgaris L.) callus and tumour tissue)
Autori
Besendorfer, Višnja ; Krsnik-Rasol, Marijana ; Pavlić, Želimira ; Čipčić, Hana ; Poljuha, Danijela ; Hagege, Daniel ; Papeš, Dražena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja Sedmog hrvatskog biološkog kongresa
/ Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 65-66
Skup
Hrvatski biološki kongres (7 ; 2000)
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Sažetak
Brojna istraživanja ukazala su na višestruke posljedice kulture biljnog tkiva na biljni genom. Regulatori rasta, starost kulture, genotip biljke, porijeklo eksplantata i uvjeti kulture mogu uzrokovati mutacije unutar pojedinih gena, promjen broja i strukture kromosoma, te modifikaciju metiladije DNA što dovodi do pojave fenotipskih i genotipskih varijacija. Jedna od fenotipskih promjena u kulturi tkiva je rast kalusa bez prisustva regulatora rasta (prilagođeni kalus). Citogenetička istraživanja provedena su na 20 godina starim linijama prilagođenoga organogenog (HO) i neorganogenog (HNO) kalusa šećerne repe, te na normalnom kalusu (N) iste starosti. Citogenetički su, također, analinizirane 6 godina stare kulture tumorskoga tkiva (T) dobivenog zaražavanjem divljim sojem B6S3 bakterije Agrobacterium tumefaciens. Provedenim analizama utvrđeno je da se mitotske aberacije javljaju većinom u HNO kalusu, manje u N kalusu te rijetko u T tkivu. Miksoploidija, odnosno pojava stanica različitog stupnja ploidnosti (2x-6x i više) koja je nastala kao rezultat endopoliploidije, značajka je tih tkiva. U HNO kalusu utvrđena je i aneuploidija. Nasuprot tome, stanice HO kalusa bile su diploidne (2n=2x=18). U HNO kalusu utvrđene su i kromosomske aberacije - kromosomski lomovi, bicentrični i policentrični kromosomi, te anafazni/telofazni mostovi. Analiza broja jezgrica potvrdila je rezultate kromosomskih analiza te su u svim tkivima, osim u HO kalusu, utvrđene stanice s povećanim brojem jezgrica. Obrada s 5-azacitidinom ukazala je na hipermetiliranost 18S-25S rRNA gena u HNO kalusu.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Višnja Besendorfer
(autor)
Danijela Poljuha
(autor)
Hana Čipčić Paljetak
(autor)
Želimira Cvetković
(autor)
Dražena Papeš
(autor)
Marijana Krsnik-Rasol
(autor)