Naslov
Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja (Pokušaj holističke interpretacije krša uz pomoć karstologije, povijesti okoliša i kulturnog krajolika)
(History of Studies on Dinaric Karst, Using the Example of Popovo Polje (Towards a holistic interpretation of karst, using karstology, history of the environment and cultural landscapes))

Autori
Lučić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakulteta za podiplomski študij

Mjesto
Nova Gorica Slovenija

Datum
21.12

Godina
2009

Stranica
514 + X

Mentor
Kranjc, Andrej, Milanović, Petar

Ključne riječi
Popovo polje; Dinarski krš; krš; karstologija; hotspot biodiverziteta podzemne
(Popovo Polje; Dinaric Karst; karstology; subterranean flora biodiversity hotspot;)

Sažetak
Tekst predstavlja rezultat analize poznavanja, upotrebe i obilježavanja jednog istaknutog krškog krajolika, temeljeći se isključivo na uvidu u dostupnu literaturu i pisane izvore. Te tri vrste odnosa u značajnoj mjeri su povezane sa znanstvenim područjima: poznavanje s prirodnim znanostima, upotreba s tehničkim znanostima i obilježavanje s društvenohumanističkim znanostima. Prirodoslovlje je naglašeno zastupljeno s fizičkim geoznanostima koje prodiru u Popovo polje krajem 19. stoljeća, zajedno s karstologijom. Upotreba se gotovo isključivo odvijala tradicionalnim sredstvima do sredine 20. stoljeća, prevladavajuće djelatnosti ostale su tradicionalne do početka zadnje trećine toga stoljeća, a modernizacija je rezultirala snažnom deagrarizacijom, pustošnom depopulacijom i dalekosežnim ekološkim štetama. Obilježavanje krajolika još duže je zadržalo tradicionalni pečat dubinski temeljen na mitološkim kulturnim strukturama. One su, premda uglavnom jedinstvene, kroz političku modernizaciju rezultirale još snažnijom podjelom prostora. Kulturna povijest primala je ovaj prirodno jedinstven prostor – promatran na bazičnoj razini kao Popovo polje i u najširem smislu kao Dinarski krš – kao dijelove različitih društvenih cjelina, što mu je dalo različite povijesne uloge i različite identitete. Do kraja 20. stoljeća dominantna upotreba i obilježavanje ovih prostora gotovo uopće nisu primile poruke izuzetnosti koje im je slala karstologija. Karstologija je na kraju toga razdoblja definicijski formirana kao kompleksna holistička znanost (Panoš 1995), ali se znanstvena praksa holizma zadržala u okvirima interdisciplinarnosti geoznanstvenog prirodoslovlja, a etička praksa povremeno snažno određena etničkim granicama. Važan dio rješenja vidi se u pokretanju kompleksnih studija krajolika u kojima bi holistički shvaćena karstologija, s obzirom na prirodu reljefa, mogla imati nosivu ulogu, te diseminaciju tih znanja kroz obrazovne sustave i javne medije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Biologija, Povijest

POVEZANOST RADA