Naslov
Utjecaj emerzne vegetacije na sastav zooplanktona i epifitona u rukavcima rijeke Krapine
(Effects of emergent vegetation on zooplankton and epiphyton communities in oxbow lakes of river Krapina)

Autori
Fressl, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet - Biološki odsjek

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2010

Stranica
56

Mentor
Špoljar, Maria

Neposredni voditelj
Dražina, Tvrtko

Ključne riječi
prozirnost vode; predacijski pritisak; “oxbow“ jezero; Rotifera; Cladocera; Copepoda
(zooplankton; epiphyton; water clarity; macrophytes; predation pressure; “oxbow“ lake)

Sažetak
U istraživanju zooplanktona i epifitona, provedenog tijekom ljetnog razdoblja 2008. godine u dva rukavca rijeke Krapine, bile su obuhvaćene skupine kolnjaka (Rotifera), veslonožaca (Copepoda) i rašljoticalaca (Cladocera). Uzorci zooplanktona su uzimani u svakom jezeru u zoni slobodne vode i litorala. Epifiton je strugan s makrofita (Iris pseudacorus i Mentha aquatica) uzetih na postajama litorala. Osnovne hipoteze ovog rada bile su: (i) širina litoralne zone i prozirnost vode utječu na horizontalnu raspodjelu zooplanktona u plitkim jezerima ; (ii) širina zone makrofita te struktura stabljike utječu na sastav epifitona. Ciljevi istraživanja bili su: 1) analizirati razlike kvalitativnog i kvantitativnog sastava zooplanktona slobodne vode i litorala u rukavcima s različitom prozirnošću vode ; 2) analizirati utjecaj abiotičkih i biotičkih čimbenika na sastav zooplanktona u zoni slobodne vode i u litoralnoj zoni ; 3) utvrditi utjecaj abiotičkih i biotičkih čimbenika na kvalitativni i kvantitativni sastav epifitona. Fizičko-kemijski čimbenici te izvori hrane nisu se značajno razlikovali unutar rukavaca. Između rukavaca zabilježena je značajna razlika u prozirnosti vode i koncentraciji klorofila a koja je utjecala na sastav zajednica. Manja prozirnost vode u RK1 uvjetovana je užom zonom makrofita i većom koncentracijom suspendiranih organskih tvari, dok je veća prozirnost u RK2 uvjetovana širom zonom makrofita i sastavom zooplanktona. U sastavu zooplanktona obaju rukavaca dominirale su od Rotifera vrste roda Polyarthra te vrsta Keratella cohlearis, od Copepoda ličinački stadiji. Cladocera su u RK1 bili zastupljeni manjim, a u RK2 većim vrstama. Algivorni Rotifera i Copepoda dominirali su u slobodnoj vodi, za što je bila ključna raspoloživost hrane. Predacijski pritisak riba (vizualnih predatora) bio je ublažen manjom prozirnošću vode i višim stupnjem trofije u RK1. Brojnost vrste Bosmina longirostris u slobodnoj zoni određena je kompeticijom s vrstom K. cochlearis i prozirnošću vode, odnosno, predacijskim pritiskom riba, što je pogotovo vidljivo u rukavcu s većom prozirnošću vode i izraženijim predacijskim pritiskom riba - RK2. Veća prozirnost ukazuje na niži stupanj trofije RK2 u odnosu na RK1, što se očitovalo i u manjoj brojnosti zooplanktona. U jezeru sa širom zonom makrofita brojnost svojti epifitona bila je veća. Također, veća brojnost epifitona zabilježena je na strukturno složenijim stabljikama vodene metvice u odnosu na jednostavne stabljike irisa. Raznolikost vrsta makrofita i šira zona makrofita pozitivno utječu na raznolikost i brojnost epifitona.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA