Pregled bibliografske jedinice broj: 47642
Autoselekcija uzorka kao mogući izvor pristranosti istraživanja javnoga mnijenja
Autoselekcija uzorka kao mogući izvor pristranosti istraživanja javnoga mnijenja // XII dani psihologije
Zadar, 2000. str. 42-42 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 47642 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Autoselekcija uzorka kao mogući izvor pristranosti
istraživanja javnoga mnijenja
(Autoselection of sample as a possible source of bias in the public opinion surveys)
Autori
Lamza Posavec, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XII dani psihologije
/ - Zadar, 2000, 42-42
Skup
XII dani psihologije
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
valjanost istraživanja; uzorkovanje; autoselekcija uzorka; metodologija istraživanja
(research validity; sampling; autoselection of sample; research methodology)
Sažetak
Iako valjanost rezultata bilo kojeg znanstvenog istraživanja značajno ovisi o svim elementima njegovog nacrta i realizacije, u istraživanjima javnoga mnijenja kao i anketnim društvenim istraživnjima uopće, glavni izvori nedovoljne validnosti rezultata povezani su sa spontanom selekcijom potencijalnih ispitanika (odabranih odgovarajućim planom probabilističkog uzorkovanja), nastalom uslijed odbijanja sudjelovanja u ankete i uskraćivanja odgovora na ključna anketna pitanja. Budući da su brojna empirijska istraživanja potvrdila već davno izrečeno stajalište statističara Mosera da se dio koji nedostaje u pravilu razlikuje od ostatka prema mnogim karakteristikama relevantnima za predmet i ciljeve istraživanja, autoselekcija ispitanika, nastala na obje od spomenutih razina, može značajno narušiti osnovna načela neptristranog uzorkovanja i ozbiljno ugroziti reprezentativnost dobivenih rezultata. U nas provedene validacijske analize dosljedno sugeriraju da je u istraživanjima političkog javnog mnijenja anketna apstinencija u značajnoj korelaciji s političkim stavovima i opredjeljenjima ispitanika te se stoga njezin nepovoljan učinak ne može uspješno ukloniti ni ponderiranjem rezultata prema nereprezentativno zastupljenim demografskim karakteristikama uzorka ni proporcionalnim preračunavanjem rezultata za skupinu izjašnjenih ispitanika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
