Naslov
Moda kao društveni jezik: sociološko istraživanje mladih
(Fashion as a Social Language: Sociological Research of Youth)

Autori
Leburič, Anči ; Štrk, Marina

Ostali urednici
Leburić, Anči

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Redak

Grad
Split

Godina
2010

Stranica
130.

ISBN
987-953-7595-15-7

Ključne riječi
moda; mladi; sociološko istraživanje
(fashion; youth; sociological research)

Sažetak
Autorice Anči Leburić i Marina Štrk u studiji pod nazivom Moda kao društveni jezik ilustriraju dio rezultata dobijenih u sociološkom istraživanju društvenoga ponašanja mladih u Splitu. U uvodnom dijelu studije daje se povijesni razvoj mode koju autorice tretiraju kao društveni fenomen. Određujući modu u tom i takvom kontekstu, ona se situira u specifičnom povijesnom okviru koji nikada nije bio odvojen od societalnih karakteristika mode. Takve pretpostavke prate raspravu o različitim društvenim promjenama koje su na društvenoj sceni uzročno-posljedično uvjetovale sve ono što se s modom zbivalo. Bez obzira na pristup, kontekst ili značenja koja se modi pridaju u određenom vremenskom razdoblju, ona je uvijek predstavljala jednu od najvažnijih društvenih i gospodarskih pojava u suvremenosti, pa je tako bila i najpouzdanije mjerilo za utvrđivanje psiholoških, psiho¬analitičkih, ekonomskih i mnogih drugih motivacija čovječanstva. Iz istraživanja Društvenog ponašanja mladih čija je terenska faza realizirana krajem 2007. godine, na splitskoj Katedri sociološke metodologije (na Filozofskom fakultetu u Splitu), ispitivala su se neka kulturološka obilježja mladih, kako provode svoje slobodno vrijeme, njihov odnos prema prostoru i prometu, ponašanju na javnim mjestima (bontonu), stavove o modi i modnim izričajima, stvaranju i kreiranju osobnog identiteta, kao i mogućnostima simboličkog komuniciranja modom, te razinu samopoimanja ispitanika. U tom kontekstu istraživanja društ-venosti mladih, ispitivan je i fizički (tjelesni) izgled i svjesnost mladih o vlastitom modnom i osobnom izričaju u društvu. Bilo je intervjuirano ukupno 1830 mladih ispitanika u kompleksnom anketnom istraživanju izvedenom u kombinaciji s intervjuom kao istraživačkom metodom. Uglavnom su to bili mladi iz bolje obrazovanih obitelji i urbanoga porijekla, te osrednjeg imovinskog statusa. Riječ je o izrazito druželjubivim osobama, koje su željne zabave različitih formi i novih poznanstava. Svoje slobodno vrijeme većinom kreativno planiraju i posebno su aktivni u vlastitom razvoju. Ipak, mahom ih još uvijek financiraju roditelji, što znači da je još uvijek na djelu sindrom produžene mladosti. Sve su to značajni aspekti kolektivnog / društvenog ponašanja mladih u Hrvatskoj. Dalje, autorice zaključuju o identifikaciji mladih na osobnim i društvenim razinama, kao o bitno simboličkoj komunikaciji. Moda ih identificira i određuje kao osobe koje u suodnosu sa društvom teže prikazati svoju pripadnost i orijentaciju. U tom smislu, moda je odraz njihovoga identiteta, ali i sredstvo kojim se manipulativno utječe na te mlade. Modna industrija uspostavlja prevlast nad mladima, kreira njihov ukus i ubire profit. Možda jedan od značajnijih zaključka jest da mladi modom komuniciraju. Premda se u toj komunikaciji neprestano javljaju raznorazne poteškoće, ipak se moda uz dizajn iskazuje kao nevjerojatno otvoreno životno područje koje na svjetskim razinama ujedinjuje različitosti, sintetizira brojne običaje, ukuse, estetske i društvene preferencije mladih. Pritom oni modu artikuliraju kao sustav objektiviranih i institucionaliziranih pravila vlastitoga simboličkog odnosa spram društva u kojem žive, spram društvenih grupa kojima pripadaju, kao i prema skupinama vršnjaka u kojima se razvijaju itd. Autorice procejnjuju značajnim što mladi u suvremeno doba vizualno konstruiraju mnoge kulturološke dimenzije vlastitoga življenja. Sve to oni kontekstualiziraju u vlastite životne stilove, nadmeću se za marke, logove, brendove i razne odrednice vezane uz modu, modnu industriju i modni dizajn. Upravo tu su istraživačice iznalazile univerzalnost mode kao društvenoga jezika, naslovivši tako i ovu studiju. Neverbalno komunicirajući modom, naši mladi ispitanici i ispitanice zapravo „govore“ različitim jezicima, šalju brojne poruke i tako indirektno utječu na kreiranje niza društvenih odnosa, a u konačnici i na kreiranje svoga društvenoga ponašanja. Sve to ih opet čini društvenim bićima. Prema tome, mladi trebaju modu i ona treba njih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA