ࡱ> jlghi'`AbjbjLULU 7.?.?t%>>>>>>>SSS8SU@ LV(tV"VVVqWqWqW       $h~ >ZqWqWZZ >>VV XXXZ`(>V>V XZ XX*>>AV@V P.#mSD Rw D 0@ f̏AA>\qW;XXXt?YqWqWqW  PqWqWqW@ ZZZZ/,O,OR>>>>>> mr.sc. Jasna `ulenti Begi U iteljski fakultet u Osijeku L. Jgera 9 31 000 Osijek  HYPERLINK "mailto:jsulentic@ufos.hr" jsulentic@ufos.hr Glazba i interkulturalnost Sa~etak Kroz povijesni prikaz razvoja glazbene kulture mo~e se vidjeti da su mnogi narodi sudjelovali u njezinom razvoju. Glazbena se kultura razvijala ispreplitanjem stvaralaatva razli itih naroda i razli itih kultura te je ona u svojoj biti multikulturalna umjetnost. Na nastavi glazbene kulture pjeva se i sluaa hrvatska glazba, ali i glazba ostalih naroda. Upoznavanjem vlastite kulture razvija se svijest o vlastitom kulturnom identitetu. Sluanjem glazbe i pjevanjem pjesama drugih naroda upoznaje se njihova kultura. To pridonosi razvoju interkulturalnosti. Tijekom kolske godine 2004./05. provedeno je istra~ivanje u O` Franje Kre~me u Osijeku o primjeni otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj akoli. Istra~ivanje je obuhvatilo u enike od 4. do 8. razreda. U ovom radu izdvojeni su sadr~aji koji se odnose na 7. razred. Analizirani su pripadajui izvedbeni program i istra~iva ki dnevnik, koji su nastali kao rezultat istra~ivanja. S obzirom da je glazba u svojoj biti multikulturalna proizlazi da su nastava glazbene kulture i otvoreni model zasnovani na interkulturalnosti. Klju ne rije i: nastava glazbe, otvoreni model, multikulturalnost, interkulturalnost, kulturni identitet, osnovna akola 1. Uvod Razli itost i povezanost pojedinih kultura danas se dr~e posebnim vrijednostima te se u multikulturalnim demokratskim druatvima poti e interkulturalnost koja iskazuje odnos meu tim kulturama i potrebu meusobne interakcije zasnovane na razumijevanju. Interkulturalnost je usko povezana s postojanjem kulturnog identiteta koji izra~ava jedinstvenost i autenti nost neke kulture te pripadnost pojedinca ili druatvene skupine toj kulturi. I Hrvatska te~i takvom tretiranju kulturalnosti te se u prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma u okviru druatveno-humanisti kog podru ja ka~e da e u enici: usvojiti osnovna znanja i pozitivan odnos prema zavi ajnoj i hrvatskoj kulturnoj baatini i domovini, kao i prema drugim kulturama, europskoj i svjetskoj kulturnoj baatini, imati sna~an smisao za identitet koji uklju uje poatovanje razli itosti, razumjeti i poznavati nacionalni kulturni identitet u odnosu prema kulturnim identitetima Europe i ostatka svijeta, razumjeti sljedee odnose: lokalno globalno, tradicionalno moderno i postmoderno, veinsko manjinsko, duhovno materijalno, hrvatski identitet multikulturalnost. (Nacionalni okvirni kurikulum za predakolski odgoj i ope obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli, 2008: 46, 47, 48) Kulturni identitet zasniva se na elementima tradicijske i suvremene kulture a tvore ga oblici duhovne (jezik, knji~evnost, glazba, ples, obi aji i dr.) i materijalne (graditeljstvo, artefakti) kulturne baatine. Glazba kao dio kulturnog identiteta mo~e u mnogome doprinijeti interkulturalnosti. Koje podru je glazbe najviae izra~ava kulturni identitet? Prema Sulzu to je podru je autenti ne narodne glazbe (u kojoj 90 % ini instrumentalna plesna glazba). Navodi da su, npr. plesovi poput lendlera, valcera i jodlera, tipi ni za austrijsko-bavarsko-avicarsku kulturnu zonu, polka za eako-slova ki-prostor, mazurka za Poljake, ardaa za Maare, kolo za hrvatsko-srpski prostor, flamenco i habanera za `panjolsku, fado za Portugal, sirtaki za Gr ku, citra, harfa, cimbal (Hackbrett), orgulje (rgele) za austrijsko-avicarski prostor, cimbal za Maarsku, i Slova ku, gajde za `kotsku, kantele za Finsku itd. (Sulz, 2004) Rojko ka~e da glazbeni folklor treba poznavati zato ato je nedopustivo da danaanji obrazovani ovjek ne poznaje vlastitu glazbenu tradiciju. (Rojko, 2009) U nekom multinacionalnom razredu moglo bi upoznavanje narodne glazbe pojedinaca razli itih nacija doprinijeti interkulturalnosti, no ato ako se ti mladi ljudi ne poistovjeuju s glazbenom tradicijom svoga naroda? injenica je, naime, da se mladi poistovjeuju s rock i pop-glazbom a ne s vlastitom folklornom tradicijom. Striegel isti e da je ta situacija dobila globalnu dimenziju: ne samo da su mladi postali nosiocima kulture nego se odreeni, jedinstveni ukus, proizaaao iz standardnog plesnog mainstreama, mo~e dokazati na cijelom svijetu. (Striegel, 2004) Unato  tome, Stiegel smatra da je glazbena pedagogija du~na  u nastavu uklju iti strane kulture i pozabaviti se njihovom glazbom (Isto: 132), jer akola  i glazbena nastava  mora pridonijeti ruaenju predrasuda i strahova, stavljanjem u prvi plan miran su~ivot domaih sa strancima i pokraj stranaca. (Schumacher, 2004: 139) Belz smatra da prou avajui glazbu drugih naroda, otvaramo mogunost za joa dublje upoznavanje kulture tih naroda ato je vrlo va~no u vremenu kad se mnoge kulture mijeaaju. (Belz, 2010) Stoga, da bismo s pripadnicima drugih kultura ostvarili uspjeanu komunikaciju potrebno je upoznati njihove narodne pjesme, plesove, narodna glazbala, narodne noanje i obi aje. Abril isti e da bi bilo idealno pjevati pjesme na izvornom jeziku, ali, ako je izvorni jezik prete~ak ili ne mo~emo doi do izvornika, mo~emo pjevati i na vlastitom jeziku. U tom slu aju na to treba upozoriti u enike te im pru~iti priliku da posluaaju snimku pjesme na izvornom jeziku. (Abril, 2006) Brcker smatra da pjevanje pjesama iz razli itih europskih kultura nije samo estetsko-glazbeni do~ivljaj, nego da tako intuitivno saznajemo mnogo i o kulturama naaih susjeda. Isti e da upravo ta kulturna raznolikost jest ono ato Europu ini tako bogatu. Poznajemo li glazbu, vee je razumijevanje drugoga te mo~emo u uzajamnom poatovanju pozitivno usmjeriti svoj ~ivot. (Brcker prema Brusniak, 2009) 2. Glazba i multikulturalnost Naaa prva tvrdnja, da je glazba multikulturalna, zasniva se na spoznaji da su razli iti narodi doprinijeli razvitku glazbene kulture te da ona svoj nastanak i razvoj duguje razli itim kulturama iz kojih je proizaala. Zato emo u daljnjem tekstu u glavnim crtama istaknuti kulture, narode i dr~ave koji su zaslu~ni za njezin razvoj. Naime, glazba postaje otkad postoje ljudi. Ne zna se ato se to no pjevalo, sviralo, ali se zna da su se ljudi bavili glazbom. To se vidi iz iskopina starih glazbala, odnosno crte~a i reljefa na kojima su ljudi svirali najrazli itija glazbala pronaenih na razli itim dijelovima zemaljske kugle. U starim civilizacijama (Egiptu, Kini, Indiji, Gr koj) vjerovalo se da glazba ima odgojnu mo. Egipani, kao jedan od najkulturnijih naroda u staro doba, koristili su se harfama i flautama tri tisue godina pr. n. e. Harfe i flaute proale su razvojni put te su danas glazbala simfonijskog orkestra. Kineska se glazba zasnivala na pentatonskom sustavu, ali i na kromatici. Oba sustava nalazimo u razli itim kulturama (pentatoniku u meimurskoj, maarskoj, rumunjskoj, irskoj narodnoj glazbi te u duhovnim pjesmama ameri kih Crnaca; kromatiku u hrvatskoj i bosansko-hercegova koj narodnoj glazbi). Ti su sustavi inspirirali mnoge skladatelje poput I. Stravinskog, N. Rimski Korsakova, C. Debussyja, M. Ravela i dr. Kinezi su se koristili drvenim bubnjem, egrtaljkama, zvon iima, zve kama, kingom (sli an gongu) i kinom (sli an citri). Usavraena, ta su glazbala danas u sastavu simfonijskog orkestra. Drveni bubanj i kin  citra narodna su glazbala mnogih naroda. U Indiji se takoer koristila pentatonika, a od glazbala vina  citra i zvona koja su danas takoer glazbala simfonijskog orkestra. Od Hebrejaca srednjovjekovna katoli ka crkva preuzela je oblike zborskog pjevanja i pjevanje psalama. Najrazvijeniju glazbenu kulturu imali su Grci. Njihov tonski sustav postaje temelj kasnijih sustava. Grci stvaraju osnovu notnog pisma, upotrebljavajui slogove sli ne solmizaciji Guida Aretinskog kojom se danas slu~imo. Srednji vijek u Europi razlikuje crkvenu i svjetovnu glazbu. Crkveni napjevi  gregorijanski korali pjevali su se u svim vjerskim zajednicama kraanskog svijeta. Starija crkvena glazba zasnivala se na melodijama gr kih i hebrejskih napjeva, ali i na napjevima nekraanskih naroda. Srednjovjekovni crkveni modusi zadr~avaju nazive starogr kih (dorska, frigijska, lidijska, miksolidijska, eolska i jonska). Neke moduse nalazimo i u hrvatskim narodnim pjesmama (dorska i frigijska), a eolski i jonski modus osnove su glazbe zapadne civilizacije. U srednjem vijeku postavljene su osnove notnog sustava. Srednjovjekovnu svjetovnu glazbu stvaraju trubaduri u Francuskoj i Minnesngeri u Njema koj. Glazbu za ni~e slojeve stvaraju putujui glazbenici, zabavlja i, tzv. ~ongleri. Renesansa je razdoblje znanstvenih otkria i otkrivanja novih zemalja te novog pogleda na svijet. Renesansa se iz Italije airi na cijelu Europu. Glazba se i dalje dijeli na crkvenu i svjetovnu. Djela Nizozemca Orlanda di Lassa i Talijana Palestrine, izvode se u Madridu, Krakovu, Londonu, Stockholmu i dr. Najvea tekovina renesansne glazbe je polifono vokalno viaeglasje a cappella.. Barokni se stil javlja u zemljama gdje je protureformacija bila najja a, a to su Austrija, Njema ka, `panjolska, Italija i Poljska. Najvei skladatelji barokne glazbe su Nijemci Johann Sebastian Bach i Georg Friedrich Hndel. Ostali su zna ajni predstavnici barokne glazbe Talijani Claudio Monteverdi i Antonio Vivaldi te Englez Henry Purcel. U baroku nastaju instrumentalne (suita, sonata i koncert) i vokalno-instrumentalne vrste (opera, oratorij i kantata). Podrijetlo naziva baroknih vrsta (osim suite = franc.) u veini je slu ajeva talijansko: sonata, koncert, opera, oratorij, kantata. Sve novonastale barokne vrste podrijetlom su iz Italije. Suita, pak, kojoj je jezi no podrijetlo francusko, sastoji se od stiliziranih plesova razli itih europskih naroda (allemande  Njema ka, courante  Francuska, gigue  Irska, sarabande  `panjolska, menuet  Francuska, i dr.) Naziv najva~nijega instrumenta baroka (klavi) embala, takoer potje e iz talijanskog jezika. Oznake tempa i dinamike, koje se po inju zapisivati u baroku takoer potje u iz talijanskog jezika: adagio, largo, allegro, vivo, odnosno, piano, forte, mezzoforte itd. Klasicizam je razdoblje vladavine skladatelja njema kog govornog podru ja. Najistaknutiji predstavnici su Joseph Haydn i Wolfgang Amadeus Mozart iz Austrije te Ludwig van Beethoven iz Njema ke. Sva trojica obitavaju u Be u, tadaanjoj prijestolnici Habsburake monarhije. U razdoblju klasicizma nastaje opera buffa koja je naziv takoer talijanskog podrijetla. Romanti nih je glazbenika bilo mnogo. Gotovo svaka europska zemlja ima nekog istaknutog predstavnika. U doba romantizma javlja se nacionalni stil. U mnogih naroda (Maari, esi, Hrvati, Rumunji, Poljaci, Nijemci, Talijani i dr.) budi se nacionalna svijest i te~nja za nacionalnim identitetom. Glazba postaje sredstvom buenja domoljubnih osjeaja. Nastaju nacionalne opere (hrvatska Ljubav i zloba V. Lisinskog, ruska Ivan Susanjin M. Glinke, eaka Prodana nevjesta B. Smetane, i dr.). Razdoblje romantizma po inje dijeliti glazbu na ozbiljnu i zabavnu. Nova, zabavna vokalno-instrumentalna vrsta, opereta javlja se sredinom 19. stoljea istovremeno u Be u (Johann Strauss ml.) i Parizu (Jacques Offenbach). Zahvaljujui Johannu Straussu ml. valcer je jedan od najpopularnijih plesova vremena, a valceri i polke postaju sastavni dijelovi njegovih opereta. Frdric Chopin, koji je sav svoj stvarala ki opus posvetio glasoviru, izmeu ostaloga sklada mazurke i poloneze (poljske narodne plesove). Dvadeseto je stoljee obilje~eno mnoatvom razli itih stilova. Podjela glazbe na ozbiljnu i zabavnu zaoatrena je do krajnosti. Zahvaljujui novim komunikacijama, Europa viae nije srediate razvoja glazbene umjetnosti. Europske skladatelje nadahnjuje afri ka i azijska glazba kako u ozbiljnoj tako i u zabavnoj glazbi (world music). Zabavnoj glazbi u najairem smislu pripadaju jazz, mjuzikl, filmska glazba i rock. Sve te vrste nastaju u Americi. Iz ovog povijesnog krokija mo~emo zaklju iti da su u razvoju europske glazbene kulture sudjelovali gotovo svi europski ali i mnogi izvaneuropski narodi. Ta injenica ini osnovu njezine multikulturalnosti. 3. Otvoreni model nastave glazbe utemeljen na interkulturalnosti Druga tvrdnja koju ovdje zastupamo jest da su nastava glazbe u osnovnoj akoli i otvoreni model zasnovani na interkulturalnosti. Otvoreni model nastave glazbe  u srediate stavlja samo jednu aktivnost i to sluaanje glazbe, za razliku od integrativnog modela, u okviru kojeg se propisivalo glazbeno opismenjivanje, pjevanje po sluhu, sviranje, glazbeno stvaralaatvo, sluaanje glazbe i muzikoloaki sadr~aji. (`ulenti Begi, 2009: 23-24) U otvorenom modelu  zadana je aktivnost sluaanje glazbe i usvajanje muzikoloakih sadr~aja, dok ostale aktivnosti bira sam u itelj prema svojim sklonostima ili u dogovoru s u enicima u skladu s njihovim interesima. U okviru obvezatnog dijela nastavnog sadr~aja, tj. sluaanja glazbe, u enici e upoznati umjetni ku, narodnu, popularnu i jazz-glazbu. (Isto, 24) U istra~ivanju koje smo proveli tijekom akolske godine 2004./05. u O` Franje Kre~me u Osijeku (otvoreni model u nastavi glazbene kulture) pjevale su se sljedee vrste pjesama: pjesme hrvatskih autora, pjesme stranih autora pjevane na hrvatskom jeziku, pjesme stranih autora pjevane na stranim jezicima, hrvatske narodne pjesme, pjesme drugih naroda pjevanih na hrvatskom jeziku, pjesme drugih naroda pjevane na stranim jezicima. Sluaale su se sljedee vrste skladba: hrvatska narodna glazba, narodna glazba drugih naroda, glazba hrvatskih autora, glazba stranih autora. Istra~ivanjem su obuhvaeni u enici od 4. do 8. razreda. Uz obvezno sluaanje glazbe, pjevanje je bila izabrana aktivnost. Za potrebe ovoga rada izdvajamo sadr~aje 7. razreda, pripadajui izvedbeni program i istra~iva ki dnevnik koji su nastali kao rezultat istra~ivanja. Izdvojene su pjesme koje su se pjevale, odnosno, skladbe koje su se sluale i analizirale s obzirom na njihovo podrijetlo i vrstu. Tablica 1. Pjevane pjesme u sedmom razredu prema vrsti i podrijetlu Razred 7. Pjesme hrvatskih autora Pjesme stranih autora pjevane na hrvatskom jeziku Pjesme stranih autora pjevane na stranim jezicima Hrvatske narodne pjesme Pjesme drugih naroda pjevanih na hrvatskom jeziku Pjesme drugih naroda pjevane na stranim jezicima  I. Zajc: Cvate ru~a rumena  Amerika: H. Arlen: Iznad duge Kuba: H. Fernndez: Guantanamera  Amerika: H. Arlen: Iznad duge (engl.) Kuba: H. Fernndez: Guantanamera (apanj.)  Bo~ina pjesma: Svim na zemlji Slavonija: Vesela je `okadija Meimurje: Grad se beli Ki su de ki Turopolje i Pokuplje: Letovani Podravina: Mila Marice Istra: a je more Dalmacija: Plovi barka  Engleska: Greensleeves Sad sretan budi ovje e Francuska: Pjesma trubadura Japan: Sakura  Engleska: Greensleeves (engl.) Japan: Sakura (jap.) Od ukupno devetnaest pjesama, najvie je hrvatskih narodnih pjesama (8), slijede pjesme drugih naroda pjevanih na hrvatskom jeziku (4), zatim po dvije pjesme stranih autora pjevane na hrvatskom jeziku, stranih autora na stranim jezicima, pjesme ostalih naroda pjevane na njihovim jezicima. Bila je samo jedna pjesma hrvatskog autora. Ve sam izbor pjesama upuuje na interkulturalnost. Hrvatskim se pjesmama razvijala svijesti o vlastitom, hrvatskom identitetu. Pjesme stranog podrijetla pridonijele su upoznavanju drugih kultura, odnosno, interkulturalnosti. Tablica 2. Sluaane sklad  " 6 X Z \ j l n D d U i ֳ壖wg[RIA8A8h826OJQJh82OJQJh\5OJQJhX5OJQJhhX5OJQJhhX5CJOJQJaJhhXCJOJQJaJhhX5CJ OJQJaJ hX5CJ OJQJaJ hhX5CJOJQJaJ!hhX0JB*OJQJph#jhhXOJQJUjhhXOJQJUhhXOJQJhhXB*OJQJph8t " Z \ l n $ & F"da$gdFyn$d`a$gdFyn$d`a$gd82 $da$gd" $da$gd" dgd"AAi Dd,8ļׯr``#hWjhX0J6CJOJQJaJh0JCJOJQJaJ hhX0JCJOJQJaJhX0JCJOJQJaJh6ahX5CJOJQJaJh(X5CJOJQJaJhd>5OJQJhXOJQJheYhXOJQJheYhX5OJQJh82CJOJQJaJh826OJQJh82OJQJ8Vn|BDnvTtz{iWE{6hWhXCJOJQJaJ"haCJOJPJQJaJnHtH"hTCJOJPJQJaJnHtH"h4.'CJOJPJQJaJnHtH"hXCJOJPJQJaJnHtH(hhXCJOJPJQJaJnHtHhhX6CJOJQJaJhhXCJOJQJaJhXCJOJQJaJhaCJOJQJaJmHsH$hhXCJOJQJaJmHsHhXCJOJQJaJmHsHn~fhjp  2IJIJħĕĆzĕhShShSh(hWhaCJOJPJQJaJnHtH"haCJOJPJQJaJnHtHh]CJOJQJaJhWhXCJOJQJaJ"h]CJOJPJQJaJnHtHhWhXOJQJ"hXCJOJPJQJaJnHtH(hWhXCJOJPJQJaJnHtH"hX6B*CJOJQJaJph(hWhX6B*CJOJQJaJphj@4B4~4f9DJMVbY4adVfXf$d`a$gdT$d`a$gd$d`a$gd ]$d`a$gdf6 $da$gd"$d`a$gdFyn$ & F"da$gdFyn2rp|Dz{iV@+(h(`hXCJOJPJQJaJnHtH+h(`hX6CJOJPJQJaJnHtH%hFyn6CJOJPJQJaJnHtH"hXCJOJPJQJaJnHtHhXCJOJQJ\aJ"hWhX6CJOJQJ\aJhWhXCJOJQJ\aJhWhX\(hWhXCJOJPJQJaJnHtH(hWhaCJOJPJQJaJnHtH"haCJOJPJQJaJnHtH"hf6CJOJPJQJaJnHtH046>FVd>pr  " $ & : j z ~ !!V!d!~!!!!DzDzٲ벊ٲxff"hTCJOJPJQJaJnHtH"hf`(CJOJPJQJaJnHtH"hkrCJOJPJQJaJnHtH+h(`hX6CJOJPJQJaJnHtH(h(`hXCJOJPJQJaJnHtH"h4.'CJOJPJQJaJnHtH"haCJOJPJQJaJnHtH(h(`haCJOJPJQJaJnHtH(!!!! "*"2"N"^"r"#####$$`$$$$% %%<%>%P%R%%%%f&&&&&&&''F''''' (("(뱜뱇uu"hwKCJOJPJQJaJnHtH(h(`hf`(CJOJPJQJaJnHtH(h(`hCJOJPJQJaJnHtH"hf`(CJOJPJQJaJnHtH"hkrCJOJPJQJaJnHtH+h(`hX6CJOJPJQJaJnHtH(h(`hXCJOJPJQJaJnHtH."(6(z(|()B)N)`)f)z)|)Z**+++,,,,-b-d-ٵٵ٠َ|mamRm?%hQh(`B*CJOJQJaJphhhH#CJOJQJaJhwKCJOJQJaJhh(`CJOJQJaJ"hwKCJOJPJQJaJnHtH"hTCJOJPJQJaJnHtH(h(`h]CJOJPJQJaJnHtH"hkrCJOJPJQJaJnHtH"hH#CJOJPJQJaJnHtH(h(`hXCJOJPJQJaJnHtH"hd>5CJOJPJQJaJnHtHd-.........//// /"/&/(/8/:/F/J/P/R/T/Z/\/`/b/p/r/|/~////////////////////Ǵh}/hH#CJOJQJaJ$hhH#CJOJQJaJmH sH hhQCJOJQJaJ$hhQCJOJQJaJmH sH (hhQCJOJPJQJaJnHtH(hQhXCJOJPJQJaJnHtHhQhXCJOJQJaJ3//////////////000 0"0(0*0002080:0>0@0D0F0P0R0d0f0h0j0t0v0z0|00000000000000000000000011ϼϼϼϼϼ޼ϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϼϧ(hhH#CJOJPJQJaJnHtH$hhQCJOJQJaJmH sH hhQCJOJQJaJhhH#CJOJQJaJ$hhH#CJOJQJaJmH sH ?1B1Z1\11122|222222333344:4<4>4@4B4H4|4~44ܸܦwjZKhKshXCJOJQJaJh_7hX5CJOJQJaJhG;N5CJOJQJaJh(X5CJOJQJaJhFyn5CJOJQJaJ(hQhQCJOJPJQJaJnHtH"hQCJOJPJQJaJnHtH"hwKCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hXCJOJPJQJaJnHtH"hrvCJOJPJQJaJnHtH4425H5J5r555555606p6677d9f9t9v99999Լԭԭԭwk_wSGhH#CJOJQJaJhTCJOJQJaJhCJOJQJaJh}/CJOJQJaJh0YCJOJQJaJhf6CJOJQJaJhh}/CJOJQJaJh}/h}/CJOJQJaJhKshKsCJOJQJaJh4.'CJOJQJaJhCJOJQJaJhKsCJOJQJaJhKshXCJOJQJaJhKshX6CJOJQJaJ9:::":6:8::::::::::::;;;<$<:<L<R<<====>,>8><>B>D>P>\>f>h>~rfrrrhoCJOJQJaJh4.'CJOJQJaJhCJOJQJaJhs 6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhs CJOJQJaJh0Y6CJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJhH#CJOJQJaJhCJOJQJaJh0YCJOJQJaJhRhXCJOJQJaJ(h>r>t>>>>>>>>>>>>>>>>>??(?*?6?@?D?H?L?^?d?h?v?|?????????ͩفttفtفtفtgفtho6CJOJQJaJhs 6CJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJhf6CJOJQJaJhd>5CJOJQJaJh ]CJOJQJaJh0YCJOJQJaJh<CJOJQJaJh8CtCJOJQJaJhRhXCJOJQJaJhs CJOJQJaJh4.'CJOJQJaJ(????????@@ @@$@&@0@2@@@@HALAfApAtA~AAAAABBCC(C4C@CCCCCCCCDD.D2D4DǻǬyyyyyyhCJOJQJaJhRhs CJOJQJaJhCJOJQJaJhs CJOJQJaJhRh4.'CJOJQJaJhXCJOJQJaJh4.'CJOJQJaJhs 6CJOJQJaJhRhXCJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJ/4DDDDDDDDDDEE"E$ELENEZE^EjEE F,FnFFFFFFFG2G6GBGFGXG\GlGpGGGGGGGGG񽱽ٱ񕉽|h*56CJOJQJaJhoCJOJQJaJh{qCJOJQJaJh*h4.'6CJOJQJaJh*CJOJQJaJh4.'CJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJhs CJOJQJaJhb CJOJQJaJhRhXCJOJQJaJ-GGGGGHvHxHHHHHHHHI&I6I8IIIIII\JpJrJtJ~JJJJJJJ KtKKLͦ͵͊͊{o{͊choCJOJQJaJh0YCJOJQJaJhRh0YCJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJh*5CJOJQJaJhRh&fCJOJQJaJh&fCJOJQJaJh]CJOJQJaJhRhXCJOJQJaJh4.'CJOJQJaJh{qCJOJQJaJhCJOJQJaJ&L\LpLrLtLLLLLLLMMMMMMMMNOpOtOvOOOOP.PPPnPPPPPP層vg[h0YCJOJQJaJhRhCJOJQJaJhCJOJQJaJhRh]CJOJQJaJ%h]hXB*CJOJQJaJphh]6CJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJh*5CJOJQJaJh ]CJOJQJaJhCJOJQJaJhRhXCJOJQJaJh]CJOJQJaJ#PPQ QQ Q&Q4Q^QQQQQQQQQQQQQRRRR R0R2R@RDRķԎvvvfVfVh<B*CJOJQJaJphhB*CJOJQJaJphh<CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh6CJOJQJaJhh6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhhX6CJOJQJaJh0YCJOJQJaJhRhXCJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJDRHRVRvRRRR.S4S:STSSSSSSTT,T@TFTVThTjTzT|TTTTTTTTTTTTTɺɺɺɺɺقrereh6CJOJQJaJh[hX6CJOJQJaJhh6CJOJQJaJh<CJOJQJaJhRhCJOJQJaJh ]6CJOJQJaJh ]hXCJOJQJaJhhX6CJOJQJaJhRhXCJOJQJaJh*5CJOJQJaJhCJOJQJaJ%TTTTUU8UNURUTUdUvUxUUUUV VVVVVV,V0V8VNVPVZV^V`VjVnVVVVVXʯʣ蓆ٓzٓٓٓ٣ٓnha(CJOJQJaJh0YCJOJQJaJh0Y6CJOJQJaJhRhX6CJOJQJaJh ]CJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhRhCJOJQJaJhRhXCJOJQJaJhCJOJQJaJhXCJOJQJaJ%XXXYYY YY\Y^YbYzY~YYY,Z.Z2ZeJeVe^e`exeeeee*f,fHfRfTfVfXf^fffg g$g(gggg襘ً~o``oohh_hh_CJOJQJaJhh_hXCJOJQJaJh(X5CJOJQJaJhX5CJOJQJaJhc6CJOJQJaJhS7hX6CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJha(CJOJQJaJhRhXCJOJQJaJhXCJOJQJaJhcCJOJQJaJ Xffmpnn otooptppp4qhqqqbtctdt $da$gd"$d`a$gd"$ & F&da$gdFyn$ & F$da$gdFyn$d`a$gd" $da$gd"gggghhhhiij8j@jhjlllmm mmm.mmmmm n$n2n4n>nnnpntppp㹭Ȟȏtte^ hh_hXh{ehXCJOJQJaJhzDhXCJOJQJaJhXCJOJQJaJhh_hcCJOJQJaJhh/CJOJQJaJhCJOJQJaJhh_hh_CJOJQJaJh/CJOJQJaJhh_hXCJOJQJaJhcCJOJQJaJhh_hX6CJOJQJaJ$pppq4q@qdqfqtqqqq rvrrrrrr&s(s6sdssssssst tttt!t(tEtFtatbtܲܗܗ܋sl hphXh*JCJOJQJaJhpCJOJQJaJha(CJOJQJaJh9"CJOJQJaJhzDhXCJOJQJaJhphpCJOJQJaJh82CJOJQJaJhphXCJOJQJaJhOdCJOJQJaJhXCJOJQJaJhcCJOJQJaJ'btctdtltmtntotwt~tttttttu2uLu~uuuuuuuvv.vBvvfVh{eh/5CJOJQJaJh{eh/6CJOJQJaJ+h{eh/56B*CJOJQJaJphh{eh/CJOJQJaJ%h{eh/B*CJOJQJaJphh826OJQJhOd6OJQJhX6OJQJh|khX6OJQJhFynOJQJhXOJQJh|khXOJQJhTOJQJh"OJQJdttttttttttuu3u4uLuMuuuuuuuFfz$d$&`#$/Ifa$gd/ $da$gd"uuvvv.vDvZvfvvvvvvvvvFwHwJwjwwwwww x:xd$&`#$/Ifgd/BvDvZvfvvvvvvvvvvvvvvw4wDwFwHwJwjwwwwww x6x:xNxbxdxfx~xxxxxxxxxԔrh/5CJOJQJaJ(h{eh/5B*CJOJQJaJphh/6CJOJQJaJhb h/CJOJQJaJ(h{eh/6B*CJOJQJaJphh{eh/CJOJQJaJh{eh/5CJOJQJaJh{eh/6CJOJQJaJh/CJOJQJaJ,:xNxfx~xxxxxxxy6yny|yyyyyyyyzz $da$gd" $da$gd"Ff(d$&`#$/Ifgd/xx6yJyny|yyyyyyyyyyyyyzzzz zz!z+zî|pdpXpIh`- hXCJOJQJaJh'(CJOJQJaJh*JCJOJQJaJhXCJOJQJaJh{ehX5CJOJQJaJh|kh/6OJQJ+h{eh/56B*CJOJQJaJph(h{eh/6B*CJOJQJaJphh{eh/CJOJQJaJh{eh/5CJOJQJaJh{eh/6CJOJQJaJh/6CJOJQJaJzzQ{}}}TVXbhj $d$ &`#$/Ifa$gdFyn $da$gd82 $da$gd"$d`a$gd"$d`a$gd"+zEzGzHzSzzzzzzzzzzzzz{{%{({2{8{9{H{O{P{||ȸȩ}nȸ_Sh `CJOJQJaJhrvh~CJOJQJaJhrvh `CJOJQJaJhrvh `6CJOJQJaJhrvhOd6CJOJQJaJhrvhX6CJaJhrvhOdCJOJQJaJhrvhX6CJOJQJaJhrvhXCJOJQJaJh'(CJOJQJaJh/CJOJQJaJh`- hX6CJOJQJaJ||,|R|d|j|v||||||||||}}}8}:}P}V}}}}}}}}}}}}}}}~Ĭ~vjajahp6OJQJh|khp6OJQJhFynOJQJhpOJQJh|khpOJQJh"OJQJhXOJQJh1hXOJQJh/CJOJQJaJh*JCJOJQJaJhCJOJQJaJh `CJOJQJaJha(CJOJQJaJhpCJOJQJaJhXCJOJQJaJ%be u. 7. razredu prema vrsti i podrijetlu Raz. 7. Hrvatska narodna glazba Narodna glazba drugih naroda  Glazba hrvatskih autora  Glazba stranih autora  Bo~ina pjesma: Svim na zemlji Dalmacija: Trogirska kvadrilja (mandolinski orkestar) Posadi bilu ru~u (klapa) obanska (diple s mihom) Kolo lino (lijerica) Pisma majci (klapa) Splitski plesovi (mandolinski orkestar) Istra i Kvarnera: Tanac (sopel) Balun (diple s mihom) Meimurje: Mu~ikaai (cimbal, violina i bas) Podravina: Raapa (cimbal) Ples s rop ecom (cimbal i guda i) Drmea (tamburaaki sastav) Slavonija i Baranja: Slavonsko kolo (tamburaaki sastav) Todore (gajde i tamburaaki sastav) `oka ko kolo (tamburaaki sastav) Turopolje i Pokuplje: Letovani (tamburaaki sastav) Drmea (dvije violine i bas)  Australija: Old groove (ieridu) Engleska: Sad sretan budi ovje e Greensleeves Italija: Saltarello Japan: Sakura (koto) Kuba: Gvantanamera El aosto de Tula De camina a la Veruda `panjolska: A mi no me gustan las rubias (flamenco)  I. Luka i: Ex ore infantium Emil Cosseto: Folklorni koncert (Moja diridika, Slavonsau posko ica i `oka ka pisma i kolo) I. M. Ronjgov: Bilo vavek veselo  Austrija J. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru - 1. st. W. A. Mozart: Mala nona glazba KV 525 - 1. st. W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40 - 1. st. W. A. Mozart: Sonata za klavir u A-duru KV 331 - 3. st. (Alla turca) eaka DvoYk: Klavirski trio u e-molu, op. 90 - 1. st. B. Smetana: Vltava Engleska B. Britten Mlada osoba upoznaje orkestar Norveaka E. Grieg: Klavirski koncert u a-molu, op. 16 - 1 st. E. Grieg: suita Peer Gynt - 1. i 2. st. Njema ka C. Orff: kantata Carmina burana - O Fortuna J. Pachelbel: Kanon J. S. Bach: Suita za embalo u G-duru J. S. Bach: 2. suita u h-molu, BWV 1067  7. st., Badinerie L. van Beethoven: Sonata za klavir u c-molu (Pateti na), op. 13, br. 8 - 2. st. L. van Beethoven: 5. simfonija u c-molu, op. 67 - 1. st. L. van Beethoven: Guda ki kvartet u B-duru, op. 18 - 1. st. Rusija P. I. ajkovski: Klavirski koncert u b-molu, op. 23 -1. st. `panjolska G. Bizet: suita Dje ja igra - 12. st. (Lopta)  Skladbe prema vrsti i podrijetlu, koje su sluaane u sedmom razredu tijekom jedne akolske godine, prikazane su u tablici 2. Od ukupno pedeset skladba, najviae je glazbe stranih autora (18) i hrvatske narodne glazbe (18), nakon ega slijedi narodna glazba drugih naroda (9). Najmanje, tj. pet skladba je iz kategorije glazba hrvatskih autora. Iz navedenih rezultata mo~e se zaklju iti da se te~ilo tome da u enici usvoje  osnovna znanja i pozitivan odnos prema zavi ajnoj i hrvatskoj kulturnoj baatini i domovini, kao i prema drugim kulturama, europskoj i svjetskoj kulturnoj baatini te da se nastojalo kod u enika razviti  smisao za identitet koji uklju uje poatovanje razli itosti. (Nacionalni okvirni kurikulum za predakolski odgoj i ope obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli, 2008: 46-47) 3.1. Primjeri nastavnih jedinica Rezultat istra~ivanja primjene otvorenog modela u O` Franje Kre~me jest i istra~iva ki dnevnik. Zato emo u daljnjem tekstu izdvojiti neke nastavne jedinice u kojima se upoznavala vlastita kultura te se posredno budila svijest o vlastitom identitetu. Izdvojit emo i nastavne jedinice koje su imale svrhu upoznavanja kultura drugih naroda te su na taj na in doprinijele interkulturalnosti. Nastavna jedinica: Ki su de ki  ponavljanje glazbenog folklora Meimurja Tijek sata Uvodni dio otpjevati poznatu pjesmu Grad se beli Glavni dio utvrditi da je pjesma iz Meimurja; uz pomo karte Hrvatske utvrditi gdje se nalazi Meimurje u enici e zamijetiti da je melodija pjesme Grad se beli sastavljena od pet razli itih tonova te treba zaklju iti da se radi o pentatonici; takoer treba uo iti ritam sinkope koji je karakteristi an za susjednu Maarsku; zaklju iti da su meimurske pjesme pod utjecajem maarskog folklora nau iti pjevati pjesmu Ki su de ki; analizirati tekst pjesme koja je takoer iz Meimurja; objasniti nepoznate rije i; uo iti da je pjesma ljubavna; utvrditi da je u molskom tonalitetu, koji je est u meimurskim pjesmama, sluaati glazbeni primjer na cimbalu, violini i basu; u enici e prepoznati sva tri glazbala; u enicima je vjerojatno poznato da se cimbal mo~e vidjeti i u ansamblima maarske narodne glazbe sluaati pjesmu Ljubav se ne tr~i u izvedbi rock-sastava Vjeatice i pjesme Klin ek stoji pod oblokom u izvedbi rock-sastava Azra Zavrani dio pjevanje pjesme Ki su de ki  individualno, u paru ili skupini `to smo tijekom sata postigli na podru ju interkulturalnosti/multikulturalnosti/nacionalnog identiteta? ponovili narodnu pjesmu te nau ili novu pjesmu iz Meimurja = o uvanje hrvatske baatine podsjetili se obilje~ja narodne glazbe Meimurja = o uvanje hrvatske baatine uo ili da se pentatonika javlja i u Meimurju i u Maarskoj = multikulturalnost violina = glazbalo narodne i umjetni ke glazbe = ispreplitanje narodne i umjetni ke kulture = multikulturalnost upoznali se s injenicom da narodna glazba mo~e biti temelj stvaranja popularne glazbe = ispreplitanje narodne i popularne kulture = multikulturalnost Nastavna jedinica: Pjesma trubadura Tijek sata Uvodni dio sluaati trubadurski napjev Eno sagrado en Vigo iz `panjolske M. Codaexa iz 14. stoljea Glavni dio u enici e uo iti da skladbu pjeva solist na apanjolskom jeziku uz pratnju male harfe, bubanja i glazbala hurdy-gurdy; u enici vjerojatno nee prepoznati hurdy-gurdy; u itelj e uz pomo ilustracije objasniti da je to staro srednjovjekovno glazbalo te da je hurdy-gurdy spoj guda kog glazbala i glazbala s tipkama sluaati Pjesmu trubadura iz Francuske u instrumentalnoj izvedbi; u enici e uo iti blokflautu, mali bubanj i tamburin; zajedni ki doi do zaklju ka da su trubaduri bili plemii koji su se bavili pisanjem stihova i skladanjem te da su ~ivjeli u srednjem vijeku nau iti pjevati Pjesmu trubadura sluaati srednjovjekovni talijanski ples Saltarelo; u enici e uo iti plesni karakter, orkestar stare glazbe u kome se isti e puha ko glazbalo (prete a oboe) koje prate bubanj, tamburin i hurdy-gurdy sluaati gregorijanski koral Veni Sancte spiritus; u enici e uo iti muaki zbor a cappella, latinski jezik te duhovni karakter skladbe zaklju iti da se u srednjem vijeku glazba dijelila na duhovnu i svjetovnu Zavrani dio sluaati spoj popularne glazbe i gregorijanskog korala u pjesmi Principles of Lust izvedbi grupe Enigma `to smo tijekom sata postigli na podru ju interkulturalnosti/multikulturalnosti/nacionalnom identitetu? upoznali renesansnu pjesmu iz `panjolske = upoznavanje strane baatine = interkulturalnost nau ili novu pjesmu iz Francuske = upoznavanje strane baatine = interkulturalnost upoznali narodni ples iz Italije = upoznavanje strane baatine = interkulturalnost uo ili da se glazbalo hurdy-gurdy javlja i u Francuskoj i u Italiji = multikulturalnost upoznali se s injenicom da duhovna glazba mo~e biti temelj stvaranja popularne glazbe = ispreplitanje duhovne i popularne kulture = multikulturalnost Nastavna jedinica: Sakura Tijek sata Uvodni dio sluaati skladbu Sakura u izvedbi japanskog glazbala koto Glavni dio tijekom sluaanja u enici e prepoznati da se radi o glazbi Dalekog istoka i da glazbalo pripada skupini trzala kih glazbala; uz pomo fotografije opisati izgled glazbala (13 ~ica) te na in sviranja (pomou tri trzalice) ljestvicu koja je karakteristi na za Daleki istok u enici e imenovati kao pentatoniku, tj. ljestvicu koja se sastoji od pet tonova nau iti pjevati pjesmu Sakura najprije na hrvatskom, a potom na japanskom jeziku; uo iti da pjesma govori o ljepoti prirode, tj. stabla treanje u cvatu otpjevati pjesme koje su usvojene tijekom akolske godine; obratiti pa~nju na lijep i izra~ajan ton te na to nu intonaciju; pjevati sljedee pjesme: Greensleves, Pjesma trubadura, Iznad duge, Mila Marice, Letovani, Ki su de ki i Vesela je `okadija Zavrani dio sluaati skladbu Rokudan na glazbalu koto `to smo tijekom sata postigli na podru ju interkulturalnosti/multikulturalnosti/nacionalnog identiteta? upoznali pjesmu iz Japana = upoznavanje strane baatine = interkulturalnost nau ili pjevati pjesmu na japanskom i hrvatskom jeziku = interkulturalnost upoznali japansko glazbalo koto = upoznavanje strane baatine = interkulturalnost uo ili da se pentatonika javlja i u Meimurju i u Maarskoj i u Japanu = multikulturalnost 4. Zaklju ak Kroz povijesni prikaz razvoja glazbene kulture mo~e se vidjeti da su mnogi narodi sudjelovali u njezinom razvoju. Glazbena se kultura razvijala ispreplitanjem stvaralaatva razli itih naroda i razli itih kultura te je ona u svojoj biti multikulturalna umjetnost. Na nastavi glazbene kulture pjevala se i sluaala hrvatska glazbu, ali i glazba ostalih naroda. Upoznavala se vlastita kulture i razvijala svijest o vlastitom kulturnom identitetu. Sluaanjem glazbe i pjevanjem pjesama ostalih naroda i upoznavala se njihova kultura. To je pridonosilo razvoju interkulturalnosti. U danaanjem globalnom druatvu interkulturalni odgoj mo~e rijeaiti mnoge probleme su~ivota meu razli itim skupinama. Od njega se o ekuje da pridonese daljnjem razvitku demokracije, zaatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, boljem meunarodnom razumijevanju i suradnji, te slobodi, sigurnosti, i miru u svijetu. Interkulturalni odgoj trebao bi pridonijeti promid~bi svijesti o nacionalnom, vjerskom i kulturnom identitetu pojedinca jer u ei prepoznavati i cijeniti svoje posebnosti, u imo cijeniti razli itosti. (Sekuli-Majurec, 1996) Danaanji ovjek mora biti interkulturalno obrazovan kako bi mogao razumjeti i prihvatiti osobe koje pripadaju ostalim kulturama, s vlastitim kulturnim identitetom. Kako je glazba multikulturalna umjetnost, ovim smo radom ~eljeli dokazati da su nastava glazbene kulture i otvoreni model koji se primjenjuje u nastavi glazbe u osnovnoj akoli zasnovani na interkulturalnosti. Music and interculturalism Abstract Historical development of musical culture has been related to the fact many people participated in its development. Musical culture has been developing through creative interweaving of different nations and different cultures, and it is essentially a multicultural art. Music classes include singing and listening to both Croatian music and music of other nations. By introducing their own culture, awareness of their cultural identity is developed. Listening to music and singing songs of other nations is also learning about these cultures, which contributes to the development of interculturalism. In the course of the school year 2004/05 a survey was conducted in primary school Franje Kre~me in Osijek on the application of open model of music classes in primary school. The study included students from classes 4 to 8. In this paper we emphasize the activities related to the 7th class. We will analyse the corresponding performance programmes and research diary resulting from the research. Since music is essentially multicultural, teaching music culture and the open model are based on interculturalism. Key words: teaching music, open model, multiculturalism, interculturalism, cultural identity, primary school Literatura Abril, C. (2006). Music That Represents Culture: Selecting Music with Integrity. Music Educators Journal, 93(1), 38. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=22174148&site=ehost-live Belz, M. (2006). Opening the Doors to Diverse Traditions of Music Making: Multicultural Music Education at the University Level. Music Educators Journal, 92(5), 42. Retrieved from ERIC database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ755087&site=ehost-live Brown, H. M./Stein, L. K. (2005.) Glazba u renesansi. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Brusniak, F. (2009.) Atlas pjesama europskih jezika Zvu noga mosta. Zagreb: Tonovi, 53, 52- 56. Chailley, J. (2006.) Povijest glazbe srednjeg vijeka. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Dahlhaus, C. (2007.) Glazba 19. stoljea. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Danuser, H. (2007.) Glazba 20. stoljea. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Dobrota, S./ Kova evi, S. (2007.) Interkulturalni pristup nastavi glazbe. Zagreb: Pedagogijska istra~ivanja 4 - 1.119-129. Muzi ka enciklopedija. (1971.) Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. Nastavni plan i program za osnovnu akolu. (2006.) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Nacionalni okvirni kurikulum za predakolski odgoj i ope obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli. (2008.) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Preuzeto s:  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685" http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685. Palisca, Claude V. (2005.) Barokna glazba. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Pestelli, G. (2008.) Doba Mozarta i Beethovena. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoaki fakultet. Rojko, P. (2004.) Metodika glazbene nastave - praksa I. dio. Zagreb: Jakaa Zlatar. Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jakaa Zlatar. Rojko, P. (2009.) Zna enje glazbenog obrazovanja na pozadini razli itih nacionalnih povijesti - Hrvatska, Zagreb: Tonovi, 53, 57-64. Rummenhller, P. (2004.) Glazbena pretklasika. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. Schumacher, J. (2004.) Kulturni identitet i glazbena pedagogija. Zagreb: Tonovi, 44, 137-139. Sekuli-Majurec, A. (1996.) Interkulturalizam u obrazovanju  osnova multikulturalnog Druatva. Zagreb: Obnovljeni ~ivot, vol. 51, br. 6, 677-687. Striegel, L. (2004.)  Tuinac je tuinac samo u tuini . Zagreb: Tonovi, 44, 130-133. Sulz, J. (2004.) Od svijesti o sebi do identiteta, Zagreb: Tonovi, 44, 120-125. `ulenti Begi, J. (2009.) Primjena otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj akoli. magistarski rad, Muzi ka akademija u Zagrebu/Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 253 str. `ulenti Begi, J. (2009.) Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave glazbe. Vrande i, T./Didovi, A. (ur.) Zadar: Zbornik radova s Drugog specijaliziranog umjetni ko - znanstvenog skupa: Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije u enika i studenata (GGIPEUS) 2008., Zagreb: U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 153-164. ` edrov, Lj. /Mari, S. (2004.) Glazbena sedmica - ud~benik iz glazbene kulture za sedmi razred osnovne akole. Zagreb: Profil International.     PAGE  PAGE 1 ~RTVX`h :<@b~"2Th *|l]l|l]l]l]l]l]l]l|lhewhFynCJOJQJaJhewhFyn6CJOJQJaJhewhFyn5CJOJQJaJ(hL;hFyn5B*CJOJQJaJphhL;hFynCJOJQJaJhFynB*CJOJQJaJph%hL;hFynB*CJOJQJaJphh82h826OJQJhX6OJQJh|khp6OJQJhp6OJQJU$:<>@Bb"T <hj$d$ &`#$/Ifa$gdFynd$ &`#$/IfgdFynFfx $d$ &`#$/Ifa$gdFyn*<Fh>Hv,Fp4H`v $hFyn6CJOJQJaJ%hL;hFynB*CJOJQJaJphhL;hFynCJOJQJaJhL;hFyn6CJOJQJaJhL;hFyn5CJOJQJaJhewhFyn5CJOJQJaJhewhFyn6CJOJQJaJhewhFynCJOJQJaJ/j>tv,np4`bvd$ &`#$/IfgdFyn&@b:468:<N&d$ &`#$/IfgdFyn$&>@`b8:PRVx|48:<N`b³³³—Š{{k{k{XXX³X%hL;hFynB*CJOJQJaJphh/hFyn6CJOJQJaJh/hFynCJOJQJaJhFyn6CJOJQJaJhFynCJOJQJaJhL;hFyn5CJOJQJaJhL;hFynCJOJQJaJhL;hFyn6CJOJQJaJh'(hFyn5CJOJQJaJh'(hFyn6CJOJQJaJhFyn5CJOJQJaJ"$&>Bh"02b*>r<BTvx:LNrt@df޾ީ޾޾(hL;hFyn6B*CJOJQJaJphhL;hFyn5CJOJQJaJhL;hFyn6CJOJQJaJ%hL;hFynB*CJOJQJaJphhL;hFynCJOJQJaJB&"*ZNflnd$ &`#$/IfgdFynHl.08Pbͽ쨜uiui]Qh'(CJOJQJaJh/CJOJQJaJh `CJOJQJaJh82CJOJQJaJhXCJOJQJaJhnNhXCJOJQJaJhFynCJOJQJaJ(hL;hFyn5B*CJOJQJaJphhL;hFyn5CJOJQJaJhL;hFynCJOJQJaJhL;hFyn6CJOJQJaJ%hL;hFynB*CJOJQJaJphn(*n~*@$ da$gd"$ ^ da$gd" $da$gd"$d`a$gd `$d`a$gd"Ff d$ &`#$/IfgdFyn0<Zjl ,24@BHJd&2ɹɹ幬֔֔ֈ|ֹp^"hXCJOJPJQJaJnHtHhCJOJQJaJh/CJOJQJaJh/CJOJQJaJh'(CJOJQJaJh `CJOJQJaJhX6CJOJQJaJhnNhX6CJOJQJaJh `6CJOJQJaJhnNhXCJOJQJaJhXCJOJQJaJhchXCJOJQJaJ"246xz|@DFH  $&(ɷ٫Ɍzj]PAh `hXCJOJQJaJhXCJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJhWhCJOJQJ\aJ"hWh6CJOJQJ\aJhWhXCJOJQJ\aJhWhXCJOJQJaJhXCJOJQJaJ"hCJOJPJQJaJnHtHhnNhXCJOJQJ\aJ"hXCJOJPJQJaJnHtH(hWhXCJOJPJQJaJnHtH(*4jlnH"bdf:\^~׵xhXIhh CJOJQJaJhh 6CJOJQJaJhh0QqCJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJhh2?CJOJQJ\aJhhCJOJQJ\aJhhCECJOJQJ\aJhh CJOJQJ\aJ"hh 5CJOJQJ\aJ"hhiI5CJOJQJ\aJ+hS&hq'5B*CJOJQJ\aJph@r^^` P`t.ftvxH^bHLЕzzІІІІh)uRCJOJQJaJhh)uRCJOJQJaJhh5lCJOJQJaJh)uR6CJOJQJaJh)uRh CJOJQJaJhhBJ`bh<>Tv` FHTӵӵӥyihh 6CJOJQJaJhgQh CJOJQJaJhgQh 6CJOJQJaJhgQ6CJOJQJaJhh2?6CJOJQJaJhh CJOJQJaJhh0QqCJOJQJaJhh CJOJQJaJhh66687h7N8ݚ{n{{_O_O_O_hJhJ6CJOJQJaJhJhJCJOJQJaJh$6CJOJQJaJh$h$CJOJQJaJh$h$6CJOJQJaJh$CJOJQJaJhXCJOJQJaJ)hWhX0JB*CJOJQJaJph+jhWhXCJOJQJUaJhWhXCJOJQJaJ%jhWhXCJOJQJUaJ566h7&8t899:;;L<<=p>p@AAAA$d^a$gdFyn d^gdFyn d`gd" dgd" $da$gd"$d`a$gd"N8\8t888889F9H9^99999:::::;0;p;;;;"<ԵԦ~oo_o~PhJhXCJOJQJaJhn hn 6CJOJQJaJhn hn CJOJQJaJhWhn 6CJOJQJaJhn CJOJQJaJh09CJOJQJaJhWhn CJOJQJaJh$h$CJOJQJaJh$h$6CJOJQJaJh$CJOJQJaJhWhXCJOJQJaJhWhX6CJOJQJaJ"<2<<<=n>p>>>???n@p@@@@LAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAŲѢьvpvpvpvevphV&S0JmHnHu h$%L0Jjh$%L0JUh$%Ljh$%LU+hJhJ6B*CJOJQJ]aJphhJhJ6CJOJQJaJ%hJhJB*CJOJQJaJphhJCJOJQJaJhJhJCJOJQJaJhJhXCJOJQJaJhJhX6CJOJQJaJ'AAAAAAAAAAAAAAA d`gd" &`#$gdX5 01h:p . A!"#$% DyK jsulentic@ufos.hryK 2mailto:jsulentic@ufos.hr$$If!vh5555T555#v#v#v#vT#v#v:V l  t 6`F0*5555T55pFyt/mkd$$Ifl֞l ,$x*T  t 6`F0*44 lapFyt/=$$If!vh5555T555#v#v#v#vT#v#v:V l  t 6` 0*,5555T55/ p yt/kd$$Ifl֞l ,$x*T  t 6` 0*44 lap yt/c$$If!vh55555 #v#v#v#v :V lz  t 6` 20&5555 / p2ytFynkd$$Iflzr &   t 6` 20&44 lap2ytFyni$$If!vh55555 #v#v#v#v :V lF  t 6` 20&,5555 / p2ytFynkdo $$IflFr &   t 6` 20&44 lap2ytFyn=DyK ,http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685yK phttp://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685yX;H,]ą'cV@V XNormal d$CJOJPJQJ_HaJmHsHtH X2X X Heading 3d w@&CJ$OJPJQJaJ$tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List <U@< X Hyperlink7>*S*Y(ph)hpp XOdlomak popisad ^m$&6CJOJPJQJ]_H aJmH sH VOV Xnormal256CJOJQJ\]aJo(phq P!P X natuknica%56CJOJQJ\]aJo(phUZZ^2Z X Normal (Web)dCJOJPJQJaJtH4XA4 XEmphasis 56\]4 @R4 XFooter  p#.)@a. X Page Number4r4 XHeader  p#lOl (`body-paragraph20d^`0CJOJPJQJaJtH4O4 T long_text1CJaJu "&"&"&"&"&"&"&"& "& "&{ P-88Q8h88-9{9999O>"?BDDgKUa:mu CoRoboUosZ :FTlmux5 L M !?AJ!"G'(,Y.+/,/m/283R33334:4a4{44444b6c6d6666666666773747L7M77777777777777788888*8=8g8h8i8y88888888889 99 9,9-9.9F9_9{9999999999;;;;?<@<A<F<I<J<b<c<<<<<<<<<<<<<<<< =&=?=U=i==========>>4>O>P>e>>>>>>?? ?!?"?#?/?E?F?P?h?i?v?w?????????????@@@@2@@@@@@@@@(AYAAAAAAAAA B!B*B`BBBBBCnnn"ouoo(pOppqYqqq;rrrMsMttttup#sp#sp#sp#sp#sp#p#p#p#sp#sp#sp#sp#p#sp#sp#p#p#b0p#Hp#Ճp# p#"p#p#p#p#p# p#p# p#p# p#p#p#p#p# p#p#p#Hp#Hp#Hp#Hp#Hp#Hp#p#Hp#Hp#Hp#Hp#p#p#sp#sp#sp#sv:v:v:v:v:v:v:v:|v:|v:0v:0v:0v:0v:v:v:v:^ v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:|v:|v:|v:|v:|v:|v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:v:v:v:v:p#v:p#p#[ p#p#sp#sp#sp#sv:v:v:v:v:v:v:v:0v:0v:0v: v: v: v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:v:0v:0v:0v:0v:0v:0v:0v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v: v:p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#Hp#p#Ճp# p#b0p#b0p#Ճp#p#Hp#p#p#Ճp#Hp#Hp#Ճp#Ճp#p#p#p#p#Ճp#p# p#b0p#Hp#b0p#Ճp#Hp#p#Ճp#p#p#Ճp#Hp#Hp#Hp#Ճp#p#p#p#p#Hp#p#b0p#Ճp#Ճp#b0p#p#Hp#p#p#Hp#Hp#Hp#Hp#p#p# p#p#p#p#p#p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#(p#(:FTlmux5 L M !?AJ!"G'(,Y.+/,/m/283R33334:4a4{44444b6c6d6666666666773747L7M77777777777777788888*8=8C8g8h8i8y88888888889 99 9,9-9.9F9_9{999999999999;;;;?<@<A<F<I<J<b<c<<<<<<<<<<<<<<<< =&=?=U=i==========>>4>O>P>e>>>>>>?? ?!?"?#?/?E?F?P?h?i?v?w?????????????@@@@2@@@@@@@@@(AYAAAAAAAAA B!B*B`BBBBBBCnnn"ouoo(pOppqYqqq;rrrMsMtttttttttttttttttu00000000000000000" 0" 0" 0" 000000000000000000$ 0$ 0$ 0$ 0$ 0$ 00& 0& 0& 0& 0000000000 000 00 00 00 00 000 0 0 000 00000000 0000000 00000000000000000 0000000 0000 0 000000000000 00 000 000 000 0 0 00000000000000000000000000000000000 000000000000000000000000 0000000 00000000000000000000000000000000000 0 0000000000 00 0 0 0 0 00 000 0 0 0 0 00000 00 0 0 0 0 0 00 000 0 0 0 0 00000 00 0 0 0 00 000 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000@000@000@000@000@0@0@000@00Y.+/,/m/27799MMMMM9NNN1OO;PTTTMUNUUZ [[@[A[[[@\\u00000000000@060|78t- 00@00 0 |0 0 0 00 00 00 00 00 00 00 00 00 0 (0 00 0p300000!0"М0!00!0Q0PQR00000000000 $$$'i 82!"(d-/149h>?4DGLPDRTXZ]`dgpbtBvx+z|~*$2(bFP'*,2N8"<A?BCDFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[]^_bdfgXfdtu:xzj&n@ P'5AA@E\`aceAAT|mmmuXX  '!!8@0(  B S  ?#&.#&$.#&d.#&.#&.#&$.#&d.#&.#&.#&$.#&d.#&. #&.!#&$.?@ARAAAYBB*CCCCBDuDu     ?@$AWAAA]BB/CCCDHD{Du C *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName W 1 st1. st-1. st12. st2. st3. st7. st la Veruda ProductID              9:EFS}ik23XYjm >?TU^_KLYZvx3 5 W X o p 8 : > @ J M _ `        = ? F G P R Y Z     7 9 M O b d oq|~`bhikltu=?^_bcabo45DEYZFGYZyz !>?np  LNZ[]^efpq  &(  !"349:;=HJLMST]_kn|~ VWbd  @BOPbcjkvw78klstz{; < B D b d 8!:!G!K!u!v!!!!!."/"9":"D"F"O"P"""####$$7$8$M$O$U$V$_$a$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%"%#%m%n%%%%%& & &"&4&6&;&=&O&P&[&\&c&e&j&k&r&t&&&&&&&&&&&&&'' ''''''''('-'0'5'7'A'B'F'H'R'S'{(|((((((((())B)D)E)F)))))))))))))))****'*)*@*A*C*D*N*O*c*d*f*g*n*o*****************++U+V+Y+[+c+e+v+y+++++++++++r,s,},,,,,,,,--:-<---------...!./.0.6.8.;.<.>.?.L.M.X.Y.`.a.s.t.........//)/,/l/m/////// 0 0506001{2~2222222222233333 37383Q3R33333334494:4G4H4`4a4x4{4444444444444444444;5<5g5h5s5t5555555555555555566 66!6"6E6F6a6d6m6o666666666672747L7M7~777777777788)8*85868<8=8B8C8^8_8f8i8x8y888888888888888888899 9 9999 9+9.97989E9F9^9_9i9j9z9{999999999999999999999 : : ::H:J:S:T::::::::::: ; ;;;G;I;U;V;^;a;j;k;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<><A<D<F<G<H<I<J<b<c<<<<<<<<<<<<<==.=0=I=K=`=b=z=|===================>>> >>>!>#>3>4>9><>N>P>d>e>s>u>>>>>>>>>>>>>>>??? ??#?.?/?9?;?D?F?O?P?g?i?u?w???????????????????@@@@@@ @!@1@2@>@@@Q@S@@@@@@@@@@@@@AAAA'A(A4A6AXAYAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBB!B)B*BNBPB_B`ByBzBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBC;CnKnLnnnnnnnnn!o"o,o-o]o_otouooooooooo'p(pCpDpNpOp`pap}p~pppppppppqqqqXqYq`qbqzq|qqqqqqqqqqqqq:r;rNrOrrrrrssLsMsgshslsmsstttLtMtZt[t`tbtetfttttttttttttu9:EFS}kmtuwx4 5 K M !>?@BI!K!""F'H'((,,X.Y.*/,/l/m/227383Q3R33333334494:4`4a4z4{4444444a6d66666666666672747K7M7~777777777777778888)8*8<8=8B8C8f8i8x8y888888888888888888899 9 9999 9+9.9E9F9^9_9z9{99999999999;;;;><A<E<F<H<J<a<c<<<<<<<<<<<<< = =%=&=>=?=T=U=h=i=============>>>>3>4>N>P>d>e>>>>>>>>>???#?.?/?D?F?O?P?g?i?u?w???????????????????@@1@2@@@@@@@@@'A(AXAYAAAAAAAAAAAB!B)B*B_B`BBBBBBBBBBC;Cnnnnn!o"otouooo'p(pNpOpppqqXqYqqqqq:r;rrrrrLsMsLtMttttttttttu!}2283333a44d6o66747L7789-9_99;?<A<<}DDIIIIMMN1O<?<DDDDDDDDbNgtttttttttttttttttu&@ +o 4z "H&zcB4! _lLn-C*>RngW r|-\wF_BSyS@%&g'dtd2),_7u,RTs/ҮH 10 &%18i6&>*D0ECmbvDؘ^Q]fn(/RB$<`qS& X=6UVneXJֲR-z`lPE;nY *}p(DtVS|tl~^)Iu*D x$-+yF!~ oX5&KHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,,^,`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,,^,`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,,^,`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(hh^h`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,,^,`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH,,^,`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH808^8`0OJPJQJ^J. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(hh^h`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(hh^h`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH&0EC^QSy-+y;n! _)IuneX),7u,cBbvDz X5-z`l<`qS*>g'@Ts/ *}pS|tgW xt&e=6U!~e|-&&%16&>H 1fwF-f+o n(/Rf&&v:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yx tv:Yv:Yv:Y1v:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yƴ.lv:Yv:YQv:Yv:Y1v:Yv:Y1v:Y1v:Y b'xj)b'8iVRLAYhyT8QW[sLAYkH5x 0w?0w?0w?0w?[sj) 0w?0w?0w?0w?kH5xhyTx!O!"n { s  =(  ^]ai0Y9"G}/gy`oX]M9O0~ `P7 ##H#P#S&4.' u'q''(f`(a(,-*5d>518091_>2?@~E;E~EiI*JwK$%LG;N)uRV&SOSZNT|T}TXRX ](`{I`c&frjFyn0QqRr8CtrvLjwR|J}{|J*>"hpS<\KsPhq82LU`5l/P+)h_};f6QFp"q${q/U.:OdKCER3TJgQ]kr&[w`b %)L c~IY e<(X @@@F@H@L@P@R@T@V@Z@\@^@`@b@d@h@n@p@r@@@v@@@|@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial7&{ @Calibri7Georgia7& [ @Verdana?5 :Cx Courier New;Wingdings"1SSpkc ;pkc ;!4dtt 3qHP ?X2mrJasna `ulenti BegiJasna `ulenti Begi&                           ! " # $ % Oh+'0 $ D P \hpxmrJasna ulenti BegiNormalJasna ulenti Begi2Microsoft Office Word@F#@jm@jm pkc՜.+,D՜.+,4 hp  TOSHIBA;t' mr Title@ 8@ _PID_HLINKSA ng,http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685oImailto:jsulentic@ufos.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefkRoot Entry Fib#mmData 1TableWordDocument7SummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q