ࡱ> 79456'`>JbjbjLULU ..?.?T% j3j3j383|5dF5(5"555666Z\\\\\\$]hŜ6666655ubbb6x"55Zb6ZbbR55 COmj3+Y "6$0(7`D(F66b66666`6666666FFF$j3FFFj30^ Sluaanje glazbe u osnovnoakolskoj nastavi JASNA `ULENTI BEGI Sa~etak Suvremena nastava te~i od u enika stvoriti li nost koja e se moi nositi sa zahtjevima modernog druatva. Za razliku od nekadaanje, danaanja akola tretira u enika kao subjekta odgoja i obrazovanja. Umjesto pasivnoga primanja, danaanji u enik aktivno radi na zaraivanju znanja jer se vrlo dobro zna da se znanja ste ena vlastitom aktivnosti mnogo lakae usvajaju i daleko trajnije zadr~avaju. To se ne mo~e postii tradicionalnom ve novom i suvremenom nastavom. Tijekom akolske godine 2004./05. proveli smo istra~ivanje u O` Franje Kre~me u Osijeku o primjeni otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj akoli. U ovom radu prikazat emo sadr~aje koji se odnose na nastavno podru je sluaanja glazbe. Analizirat emo pripadajui istra~iva ki dnevnik, koji je nastao kao rezultat istra~ivanja. Prikazat emo i metodi ke postupke sluaanja glazbe u nastavi glazbene kulture. Metodi ki dobro osmialjeno sluaanje kvalitetne glazbe doprinijet e razvoju glazbenog ukusa u enika. Klju ne rije i: nastava glazbe, otvoreni model, osnovna akola, sluaanje glazbe, metodika glazbe, glazbeni ukus 1. Uvod U proalosti je akola bila usmjerena na u enikovo usvajanje velike koli ine injenica, no danas se to ne o ekuje. S obzirom na koli inu novih informacija i znanja to je ionako nemogue. Danaanja akola ima druga iju ulogu. U prvom planu mora biti dijete i usmjerenost na razvoj njegovih osobnosti i potencijala.  Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno ovjeku za ~ivot, pa ope obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih na ina pou avanja onim odgojno-obrazovnim sadr~ajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, druatvenih, estetskih, stvarala kih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, prakti nih vjeatina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi u enika i primjerenih u enikovim predznanjima i ~ivotnim iskustvima. (Nastavni plan i program za osnovnu akolu 2006: 10) Zbog svakodnevnog naviranja novih i zastarijevanja starih informacija, akola treba u enike poticati na stvaralaatvo, osposobljavati ih za kriti ko mialjenje te ih usmjeravati cjelo~ivotnom u enju.  Djelatnost akole danas trebala bi se o itovati u odgajanju snala~ljive, aktivne, znati~eljne djece koja vole i ~ele u iti i stjecati nova znanja. Karakteristike koje pri~eljkujemo od djece danas su sposobnost samostalnog donoaenja odluka, ali isto tako sposobnost rjeaavanja problema timskim radom i radom u skupini. Od u enika o ekujemo aktivno sudjelovanje u odgojnoobrazovnom procesu, kao i utjecanje na njegov tijek i opseg. (`iljkovi-Raji-Berti 2007: 136). Nije dovoljno da u enik samo pamti podatke; akola ga treba osposobiti za kriti ki odnos prema informacijama koje mu se prezentiraju u akoli, ali i u njegovo slobodno vrijeme.  Zato je razvoj stavova, mialjenja, motivacije i volje sastavni dio pou avanja i u enja u osnovnoj akoli. (Nastavni plan i program za osnovnu akolu 2006: 10) Razvijanje kriti kog mialjenja u kona nici ima svrhu osposobiti u enike da se po zavraetku akolovanja kao odrasle osobe mogu kriti ki odnositi prema obilju informacija. Nekoj vrsti informacije pripada i glazba koju posreduju masovni mediji. Kako se oni u tome ne ravnaju po na elu kvalitete, potreban je kriti ki odnos prema takvoj vrsti produkcije.  Vrijeme je medija; i to vrlo prodornih, agresivnih i nametljivih po na inu i sadr~aju konzumiranja. (Previai 1998: 153) Stoga akola ima zadatak razviti u u enika kriti ko mialjenje i prema glazbi kojom smo okru~eni. Drugim rije ima, akola bi trebala estetski odgajati. Svrha je estetskog odgoja razvijati kod u enika sposobnost uo avanja, do~ivljavanja, vrednovanja i ostvarivanja lijepog. Kao ato ka~e Vukasovi,  du~nost je suvremene akole, kao temeljne odgojno-obrazovne institucije, da u svojih u enika budi zanimanje i smisao za estetska obilje~ja, da im otvara o i i uai za ljepotu, osposobljava ih za do~ivljavanje, vrednovanje i kreiranje skladnog i lijepog. (Vukasovi 1995: 150) Za kriti ki odnos prema glazbi nama je najzanimljivija sposobnost vrednovanja koja je uvjetovana sposobnostima uo avanja i do~ivljavanja lijepoga. Kriti ki odnos, odnosno estetsko vrednovanje, pretpostavlja smisao za lijepo. Taj smisao nije uroen ve se razvija sustavnim i trajnim estetskim odgojem i obrazovanjem. Mnogi obvezni osnovnoakolski predmeti omoguuju estetsko odgajanje, ali glazba, uz likovni i knji~evni odgoj, u tome ima posebnu ulogu. Kriti ki se odnos prema glazbi mo~e razvijati samo na mnoatvu upoznate dobre glazbe. U osnovnoakolskoj nastavi glazbe u Hrvatskoj od akolske se godine 2006./2007. primjenjuje otvoreni model nastave glazbe koji omoguuje intenzivan glazbenoestetski odgoj. 2. Osnovnoakolska nastava glazbe u Hrvatskoj U osnovnim akolama u Hrvatskoj, do Drugog svjetskog rata, pjevanje je predstavljalo glavnu aktivnost nastave glazbe pa je stoga i sam predmet nosio naziv Pjevanje. Nakon Drugog svjetskog rata u nastavu glazbe uvodi se glazbeno opismenjivanje sa svrhom da se u enici osposobe samostalnom pjevanju pjesama po notama. Tijekom godina pjevanju po notama, tj. glazbenom opismenjivanju pridru~ile su se i neke druge aktivnosti (stvaralaatvo, sluaanje i upoznavanje glazbe, sviranje, usvajanje muzikoloakih znanja) te je nastava glazbe postala preoptereena sadr~ajima i aktivnostima koji se u zadanoj satnici nisu mogli ostvarivati. (`ulenti Begi 2009: 154) Bila je to nastava u kojoj je bilo  aest nastavnih podru ja, ato je uz jednosatnu tjednu nastavu na na elu od-svega-po-malo vodilo ishodu in omnibus aliquid, in toto nihil, tj. vodilo je tomu da u enici zapravo nisu stjecali bitne glazbene vjeatine ni znanja. (Rojko 2007: 52) Od akolske godine 2006./2007. na djelu je otvoreni model nastave glazbe.  U otvorenom modelu, kojega je idejni za etnik P. Rojko, zadana je aktivnost sluaanje glazbe i usvajanje muzikoloakih sadr~aja, dok ostale aktivnosti bira sam u itelj prema svojim sklonostima ili u dogovoru s u enicima u skladu s njihovim interesima. U okviru obvezatnog dijela nastavnog sadr~aja, tj. sluaanja glazbe, u enici e upoznati umjetni ku, narodnu, popularnu i jazz-glazbu. Izabrana aktivnost mo~e biti pjevanje, sviranje, stvaralaatvo, rad na mjuziklu ili neato drugo. (`ulenti Begi 2009: 24) Nastavu glazbe prema tom, novom nastavnom planu i programu u ni~im razredima osnovne akole ine sljedea podru ja: pjevanje, sluaanje glazbe, sviranje i glazbene igre. Nastavu izvode razredni u itelji (1 sat nastave tjedno - 35 sati godianje). U viaim razredima nastavna su podru ja pjevanje, sluaanje i upoznavanje glazbe, izvoenje glazbe i glazbeno pismo i glazbene igre. Tu nastavu izvode predmetni u itelji (1 sat nastave tjedno - 35 sati godianje). Na razini akole ravnatelj odlu uje hoe li predmetni u itelj voditi nastavu glazbe od ve  od etvrtoga ili tek od petog razreda. Ope je mjesto da u slobodnom vremenu mladih masovni mediji imaju veliku ulogu. Isto je tako poznato da je glazbena kultura koju oni promi u uglavnom povrana, zabavna, masovna, s vrlo malo umjetni kih elemenata. Kvalitetna nastava glazbe mo~e biti svojevrsna protute~a djelovanju masovnih medija te mo~e pridonijeti razvijanju estetske kulture.  Cilj suvremene glazbene nastave mo~e biti samo odgoj i obrazovanje kriti kog sluaatelja i poznavatelja glazbe, naravno, ne samo tzv. ozbiljne. (Rojko 2007: 57) Rezultat primjene otvorenog modela nastave glazbe trebao bi biti razvijanje glazbenog ukusa mladih kako bi u obilju glazbe kojom su okru~eni znali razlikovati kvalitetnu glazbu od one koja to nije. Kulturno-estetsko na elo od kojeg polazi novi nastavni plan i program nastave glazbene kulture  polazi od toga da nastava glazbe mora u enika i pripremiti za ~ivot, tj. osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon akole, bude kompetentan korisnik glazbene kulture. U danaanjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno va~no. (Nastavni plan i program za osnovnu akolu, 2006: 66) Glazbeni se ukus mo~e razvijati samo putem upoznavanja kvalitetne glazbe te emo se u daljnjem tekstu orijentirati na nastavno podru je sluaanja glazbe. 3. Sluaanje glazbe u hrvatskim nastavnim planovima i programima U Hrvatskoj se sluaanje glazbe u nastavnim planovima i programima prvi puta javlja 1950. godine. S obzirom na stanje opremljenosti akola potrebnom tehni kom opremom, sluaanje glazbe u akoli moglo je tada biti samo neostvarivom preporukom. To jednako vrijedi i za nastavne programime iz 1954., 1958., 1960. i 1964. godine. Pozitivan pomak u odnosu na sluanje glazbe dogodio se programom iz 1972. Tu se sluanje javlja pod nazivom Poznavanje glazbene literature te se navodi popis skladba i ilustrativnih glazbenih primjera za upoznavanje glazbala, glazbenih oblika, izra~ajnih elemenata glazbe i dr. Nastavnim planom i programom iz 1984. sluaanju se glazbe pridaje joa vei zna aj. Proairuje se popis skladba te se isti e da sluaanje glazbe treba biti u funkciji razvijanja glazbenog ukusa u enika. Najvei pozitivan pomak u sluaanju glazbeje napravljen je nastavnim planom i programom iz 2006. kad je sluaanje glazbe i upoznavanje pojavnih oblika glazbe u okviru otvorenog modela nastave glazbe postalo obvezatnom i sredianjom aktivnosti. Kao zadatak sluaanja glazbe tu se navodi razvoj glazbenog ukusa, ali i upoznavanje konkretnih glazbenih dijela i odlomaka. Isti e se, takoer, da se skladbe upoznaju postupkom aktivnog sluaanja postupkom uo avanja glazbenih sastavnica. Ilustrativnim sluaanjem upoznaju se glazbala, pjeva ki glasovi i glazbeno stilska razdoblja, no i za te teme prepru uje se sluaanje skladbi u cjelini postupkom aktivnog sluaanja, ako to raspolo~ivo vrijeme dopuata. 4. Zaato i kako sluaati glazbu u osnovnoj akoli? U istra~ivanju H. de la Motte-Haber i S. Jehne (1976.) pokazalo se da ve u enici prvog razreda mogu suditi o glazbi razli itog stilskog podrijetla i da pozitivno vrednuju umjetni ku glazbu, ato e rei da u toj dobi djeca joa nisu kontaminirana popularnom glazbom; u enici etvtog razreda imaju vraa stajaliata, ato zna i da s porastom dobi djeca gube otvorenost, tj. javljaju se glazbene predrasude koje ote~avaju primanje glazbe. (Rojko 1996: 164-165) S. Dobrota i G. urkovi zaklju ile su da su najzna ajniji faktori u formiranju glazbenoga ukusa djece akola, obitelj, vranjaci i masovni mediji. U svom istra~ivanju glazbenih preferencija u enika etvrtog i osmog razreda osnovne akole zaklju ile su da ni jedni ni drugi generalno nemaju negativan stav prema klasi noj glazbi, ato se posebno odnosi na u enike etvrtoga razreda. Osim toga, mlai su u enici otvoreniji prema nepoznatoj glazbi, ato je veoma va~no ako imamo na umu injenicu da se stajaliata prema glazbi formiraju u ranom djetinjstvu, u kojem se stje u prva glazbena iskustva, koja se kasnije ne mogu razvijati spontano niti intenzivno. (Dobrota-urkovi 2006: 105) P. Campbell smatra da je sluaanje glazbe  srce i duaa glazbenog obrazovanja. Pedagogija sluaanja ima viae aspekata i svi oni zahtijevaju veliku u iteljevu anga~iranost. Analiti ko sluaanje zahtijeva dobru pripremljenost u itelja u odnosu na glazbeni sadr~aj skladbe. Tijekom sluaanja u enike treba pitanjima, gestama i dr., poticati na sluaanje. Analiti ko sluaanje dovest e do dubljeg razumijevanja i upoznavanja glazbe. (Campbell 2005) E. McAnally takoer isti e da u enike treba motivirati za sluaanje skladbe pomou zadataka koji se odnose na uo avanje glazbenih sastavnica. U enici mogu tijekom sluaanja pratiti glazbeni oblik skladbe pomou grafi kog prikaza. Sluaanje treba biti voeno bilo da ga vodi u itelj ili spretan u enik. U enici uo avaju teme, glazbala, broje koliko se puta javlja tema skladbe, koju su upoznali ranije i sl. (McAnally 2007) R. Woody isti e da od u enika mlae dobi ne treba o ekivati da tijekom aktivnosti sluaanja nepomi no sjede, ve da im treba omoguiti kretanje uz glazbu, odnosno, da nekim tjelesnim pokretom (pljeskanjem) ozna e zadanu glazbenu pojavu. Smatra da e sluaanje glazbe tijekom kojeg moraju nepomi no sjediti u enicima mlae akolske dobi biti nezanimljivo. (Woody 2004) W. L. Sims navodi smjernice koje bi u iteljima omoguile bolju motivaciju u enika za sluaanje glazbe. Smatra da u itelj mora aktivno sluaati glazbu zajedno s u enicima, odnosno, da tijekom sluaanja ne smije raditi neato drugo. Tako primjerom pokazuje u enicima kako se sluaa glazba. U iteljev kontakt s u enicima tijekom sluaanja glazbe presudan je za odr~avanje pa~nje. Tijekom sluaanja ne smiju se davati glasne upute, ve samo neverbalne geste. Ako s u enicima razgovaramo tijekom sluaanja  smatra W. L. Sims  ne u imo ih kako se doista sluaa glazba te kako se treba ponaaati na koncertima. Isti e takoer da glazbu u razredu treba reproducirati s kvalitetnih ureaja, jer u protivnom u enici nee uspjeti do~ivjeti ljepotu glazbe. Va~an je i odabir skladbi a njihovu duljinu treba prilagoditi dobi u enika. U enicima mlae dobi treba reproducirati skladbe kraeg trajanja te postepeno sluaati sve dulje skladbe. (Sims 1990) 5. Istra~ivanje - primjena otvorenog modela nastave glazbe U daljnjem tekstu prikazat emo istra~ivanje o primjeni otvorenog modela nastave glazbe te metodi ke postupke sluaanja glazbe koje smo koristili u nastavi glazbene kulture. Istra~ivanje je provedeno tijekom akolske godine 2004./05. u O` Franje Kre~me u Osijeku u kojoj je autorica ovoga rada bila zaposlena kao u iteljica glazbene kulture. Istra~ivanje je obuhvatilo 185 u enika od etvrtoga do osmog razreda. Svrha je istra~ivanja bila primjena otvorenog modela i usporedba s integrativnim modelom nastave glazbe, s obzirom na jedan sat tjedne nastave glazbene kulture u osnovnoj akoli. Primjena otvorenog modela nastavljena je i u sljedeim akolskim godinama. `kolska godina 2007./08. bila je etvrta godina rada po tom modelu. Tijekom te etiri godine izvraene su manje izmjene. S obzirom na to da otvoreni model u srediate nastave stavlja samo jednu aktivnost i to sluaanje glazbe i usvajanje muzikoloakih sadr~aja, intenzivno se sluaala glazba te su za potrebe rada izdvojeni sadr~aji koji se odnose na to nastavno podru je. U tablici 1. prikazan je broj skladba koje su se sluaale tijekom akolske godine 2004./05. u pojedinim razredima. Od ukupno 138 skladba, najviae njih  48 ukupno  sluaalo se u 8. razredu i to stoga ato su 33 sata od ukupno 35 sati godianje posveena sluaanju glazbe. Drugim rije ima, u osmom se razredu na 71.43 % sati samo sluaalo, za razliku od etvrtog razreda, u kojem su satovi samog sluaanja glazbe bili zastupljeni sa svega 5.71 % sati. To je povezano sa sklonosti u enika sluaanju glazbe. Naime, omiljenost sluaanja raste s dobi u enika. Mo~e se, takoer, zamijetiti da su najviae sluaane skladbe iz razdoblja romantizma i impresionizma (69), zatim be ke klasike (24), iza toga baroka i rokokoa (17), potom 20. stoljeea (21) te srednjega vijeka i renesanse (7). Starija glazba nije se sluaala. 1. tablica Broj skladba prema stilskim razdobljima i razredima RazredStari vijekSrednji vijek i renesansa Barok i rokoko Be ka klasikaRomantizam i impresionizam20. stoljeeUkupno4.0025152245.0030142196.0028144287.013762198.0674201148Ukupno0717246921138 Na kraju kolske godine 2004./05, tj. godine u kojoj se intenzivno sluala glazba zbog primjene otvorenog modela glazbene nastave, velika je veina u enika (72.43 %), izjavila da je viae sluaala CD koji prati ud~benik glazbene kulture te se 53.51 % u enika izjasnilo da im se zbog toga klasi na glazba po ela viae sviati. U itelji, dakle, ne bi trebali odabirati ud~benike bez CD-a jer na taj na in u enicima uskrauju mogunost sluaanja i upoznavanja kvalitetne glazbe. 5.1. Metodi ki postupci sluaanja glazbe Primjenom otvorenog modela provodilo se aktivno sluaanje glazbe. Takvo sluaanje podrazumijeva uo avanje glazbenih sastavnica. Cilj aktivnog sluaanja bio je upoznavanje glazbe i razvoj glazbenog ukusa. Za do~ivljaj, razumijevanje i upamivanje, skladbe su se na jednom satu viaekratno sluaale. Takoer su se sluaale viae puta tijekom nastavne godine. U enici su pripremani za sluaanje glazbe. Pogreano je misliti da e u enici sluaati glazbu bez adekvatne pripreme. Malobrojni e je u enici doista uti i do~ivjeti, a za veinu njih ona e ostati nezapa~ena. Stoga se priprema za sluaanje sastojala od zadavanja zadataka (prilagoenih dobi u enika) sa svrhom opa~anja glazbenih sastavnica. Nakon prvog sluaanja slijedila je emocionalna stanka, a izmeu dvaju sluaanja vodio se razgovor o uo enom, kojim su u enici motivirani za sljedee sluaanje. Zadaci su se odnosili na naslov skladbe i imenovanje skladatelja, izvoa e, tempo, dinamiku, mjeru, oblik skladbe i ugoaj. Priprema za sluaanje mo~e biti i upoznavanje teme koja se u enicima svira ili reproducira prije samog sluaanja. Na taj na in u enicima se olakaava sluaanje. U enike smo ponekad nau ili pjevati temu, ali samo ako su je u enici s lakoom mogli otpjevati. Prije sluaanja vokalno-instrumentalnih skladbi pro itan im je tekst i zajedno s u enicima istaknuta poruka teksta ili je upoznavanje s tekstom skladbe slijedilo nakon prvog, odnosRT~   * , . 0 n p  T X p Ĺ|ppeeZOhx!hZqCJaJhx!hmgCJaJhx!hmsCJaJhx!hz]6CJaJhCJaJhx!hz]CJaJhx!h#*5CJaJhx!h?~CJaJh?~h?~CJaJh?~CJaJhx!h#*CJaJhx!h5CJaJhx!h`CJaJhx!h`5CJaJhx!hz]5CJaJhx!ht 5CJaJTV0 * h-j--59.>G$^`a$gd6$a$gd6$a$gd $`a$gd$a$gdV6= $xa$gd $`a$gd$a$gd%$a$gd $^a$gdI >>>*>.>P>ʻʗʩكrʩʗʗʗjh7FvCJaJ h7Fv69CJOJQJ^JaJ&h6h69CJOJQJ^JaJ#h6h9CJOJQJ^JaJ#h6hod9CJOJQJ^JaJh69CJOJQJ^JaJh7Fv9CJOJQJ^JaJ&h6h!69CJOJQJ^JaJ#h6h!9CJOJQJ^JaJ(P>V>>>>>>>>??H?Z?p??????? @ @@@~@@@@@@BBBB CLCCCC>D\DpDNFFFĹ̹̮̮̹̮̦̮̐̐yyhx!h6CJaJhx!hCJaJhx!hCJaJhx!hqmCJaJhtCJaJhx!hoCJaJhx!ht CJaJh7FvCJaJhf7CJaJh6h7FvCJaJhx!h7FvCJaJh6hoCJaJh6ht CJaJ+FFFFG GG"G$G8GGGGGGGGGnHpHHHLIZIrItI~IIIII%J&J'J(JTJ|J}JJJJJJJJĸϕϕϕϕϕϕwϕwh&[CJaJhx!hCJaJhx!hCJaJhx!h4CJaJhx!hzd5CJaJhx!h45CJaJhx!h ;5CJaJhx!ht CJaJhf7CJaJhtCJaJhx!hoCJaJhx!hf7CJaJhx!hCJaJ,GGpHzS|SSrW\@`cffmm&no6v||| }}$$&`#$/Ifa$gd$a$gd $`a$gd $`a$gd$a$gd3v$a$gd$a$gd ;gdJK#K&KHKLLLLLMMVMMNN2NXXXY$YJYbYlYnYpYYYY[[X[f[\\\\\\\\]^]b]v]]ɹɹɹ豢pp[)hx!h:u0JCJaJfHq )hx!h-e%0JCJaJfHq #h:u0JCJaJfHq hx!h-e%CJaJhx!h-e%CJaJmH sH hCJaJh3vCJaJhCJaJh:uCJaJhx!h CJaJhx!hi{5CJaJhx!hi{CJaJh; h3v5CJaJ#]]]]]]^B^D^X^^^^^__(_4_\_____ `0`<`>`@`B`F`V`خ؇}ncThx!h-e%CJaJmH sH hx!hECJaJhx!hECJaJmH sH h0JCJaJ)hx!h-e%0JCJaJfHq #h) 0JCJaJfHq )hx!hE0JCJaJfHq )hx!h:u0JCJaJfHq )hx!h-e%0JCJaJfHq #h:u0JCJaJfHq V``"aZahaa bb&blbvbbb,cPc\cfcjclc|ccccccfdddddddbede~eø|ob|X|oX|bhI0JCJaJhx!hX0JCJaJhx!h-e%0JCJaJhx!h|#0JCJaJhx!hbB/0JCJaJhh-e%0JCJaJ)hx!h-e%0JCJaJfHq hx!h CJaJhx!h-e%CJaJmH sH hCJaJhICJaJh:uCJaJhx!hECJaJhx!h-e%CJaJ"~eee&f0fHfZfbfdfffhfrfzfffffffg.g0gggggg­qddWddWWMWhI0JCJaJhx!h l0JCJaJhx!h(#0JCJaJ hx!h6=0JCJaJmH sH hx!h0JCJaJ hx!h0JCJaJmH sH h3vh|#0JCJaJ)hx!hbB/0JCJaJfHq hx!hbB/0JCJaJhI0JCJaJhx!h|#0JCJaJhx!hX0JCJaJhx!hI0JCJaJgghhh,h6hDhZh\hphhhhhhiTCJaJhx!h@ZCJaJhx!hmgCJaJhx!h\CJaJhyCJaJhx!hN6CJaJhx!hNCJaJhx!hE5CJaJ)hx!hE0JCJaJfHq )hx!h\0JCJaJfHq ,hx!hE0J6CJaJfHq &vvvvvvFwwwwwwww0xDxvxzxxxxxxxxyy,yDyFyyDzzzzzzzzzz${|{{{{{{{{{{{{{|||F|||||| }帬hx!hN5CJaJhx!hzd5CJaJhx!h\CJaJhx!hyCJaJhx!hdCJaJhx!hNCJaJhyCJaJh>TCJaJ@}2}f}h}}}}}}~~~~ ~ ~ ~~~~~~~~~!~$~&~FfFf$$&`#$/Ifa$gd&~)~*~-~/~1~3~5~8~:~=~>~A~C~E~G~I~K~M~P~Q~T~V~X~Z~\~FfFf Ff7 $$&`#$/Ifa$gd\~_~b~e~f~m~o~q~t~w~z~}~~~~$a$gd ;gd $`a$gd $`a$gd$a$gdFf$&`#$/IfgdFfE$$&`#$/Ifa$gd }~~~~~~~~~~~ҀR8:RTb߾߳꧛|p|eYehx!ho6CJaJhx!h@ZCJaJhx!h6CJaJhx!hCJaJh; CJaJhx!h@Z5CJaJhx!ho5CJaJhx!h ;5CJaJhCGh\CJaJhCGh@ZCJaJhCGh>TCJaJhCGh; CJaJhCGhNCJaJhx!hNCJaJhx!hNCJaJ"ԃ.6: (<JL`dfxz|օ؅r܆&(@Ԉވ>@NRTbd٭يhx!h>TCJaJhCGCJaJhCJaJhtCJaJhx!hKCJaJhx!h; CJaJhx!hR{CJaJhx!h@ZCJaJh>TCJaJhx!ho6CJaJhx!hoCJaJh; CJaJ6dtz̉҉؉$&*<>H`bpҊ(2R֋.HNTv،nȍڍ8˿˿˿˿˿׷׷׷׬Uhx!hX8CJaJh{jCJaJhtCJaJhx!hKCJaJhCGCJaJhx!h$76CJaJhx!ho6CJaJhx!h@ZCJaJhx!h$7CJaJh>TCJaJhx!hoCJaJ6no drugog sluaanja skladbe. 5.1.1. Naslov skladbe i imenovanje skladatelja Razgovjetno i glasno izgovoreni su i itko napisani na plo u naziv skladbe i ime skladatelja. U enici su podatke glasno pro itali (skupno ili nekoliko u enika pojedina no, ovisno o uzrastu). Nismo o ekivali da e se to zapamtiti nakon jednog sata, no ako se to bude ponavljalo nekoliko puta tijekom akolovanja, sigurno je da e veina podatke i usvojiti. Npr.: 4. r. Posluaali smo skladbu Divlji jaha  R. Schumanna, koja je u enicima poznata s jednog od prethodnih sati. U enici su prepoznali skladbu i znali su navesti skladatelja. To je ujedno bio uvod za sluaanje skladbe Radostan seljak, istog skladatelja. Naslov skladbe u enicima u pravilu se nije govorio prije prvog, ve tek nakon drugog, treeg ili ak posljednjeg sluaanja. Ako se, naime, naziv otkrije prije prvog sluaanja, u enici bi u kod skladbi s izvanglazbenim naslovima mogli imati nepotrebne asocijacije. Glazba je neprikaziva ka umjetnost i ne prikazuje niata drugo osim sebe same. Stoga nismo tra~ili od u enika da tijekom sluaanja zamialjaju bilo ato ato nije u vezi s glazbom. 5.1.2. Izvoa i U enici mlae akolske dobi pjeva ke su glasove u vokalnim ili vokalno-instrumentalnim skladbama, imenovali su kao duboke (~enski ili muaki), srednje visoke (~enski ili muaki), visoke (~enski ili muaki) ili kao dje je. U enici od 6. do 8. razreda (prema va~eem nastavnom planu i programu tema  pjeva ki glasovi obrauje se u 6. razredu) to no su imenovali pjeva ki glas u skladu s podjelom (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas). U enici su takoer uo avali izvode li se skladbe solo (jedan pjeva ), skupno (duet, tercet...) ili zborski (dje ji, ~enski, muaki ili mjeaoviti zbor). U skladbama koje se izvode instrumentalno u enici su uo avali pojedina glazbala (violina, truba, flauta i dr.) ili vrstu ansambla (guda ki orkestar, duha ki orkestar, simfonijski orkestar, guda ki kvartet i dr.). Izgled glazbala potkrijepili bismo fotografijom te bi zajedni ki opisali njegov izgled i smjestili ga u skupinu kojoj pripada. Npr.: 4. r. Sluaali smo stavak Ples pilia iz suite Slike s izlo~be M. P. Musorgskog. U enici su prepoznali da se skladba izvodi na glasoviru, da je umjerenog do brzog tempa te tihe i srednje glasne dinamike. Za usporedbu posluaali smo skladbu u orkestraciji M. Ravela te uo ili da se promijenio izvoa , tj. da smo uli orkestar. Npr.: 6. r. Posluaali smo ulomak stavka Allemande iz Suite za embalo u G-duru J. S. Bacha. U enici nisu prepoznali glazbalo, ali ih je zvuk podsjeao na trzala ko glazbalo. Objasnili smo da je to klavi embalo, skraeno embalo. Gledajui fotografiju doali smo do zaklju ka da izgleda kao mali glasovir. U enicima smo objasnili da se iz embala razvio glasovir, a da je razlog nastanka glasovira bio taj ato se na embalu nije mogla mijenjati dinamika i ni svirati tonovi duljeg trajanja. U enici su te karakteristike uo ili sluaajui primjer. Objasnili smo da ton nastaje trzanjem ~ice, za razliku od glasovira gdje batii udaraju ~ice. 5.1.3. Tempo Odreivanje tempa u enicima naj eae nije predstavljalo problem. U 4. razredu nisu se koristili talijanski nazivi, ve se tempo opisivao kao polagan, umjeren (brz ili polagan) i brz. Od 5. razreda na viae koristile su se talijanske oznake kao ato su largo, adagio, andante, moderato, allegro, a u 6. razredu i oznake vivo, presto, accelerando i ritardando. Npr.: 4. r. Sluaali smo Maarski ples br. 5 J. Brahmsa. Nakon prvog sluaanja u enici su uo ili simfonijski orkestar i utjecaj maarske narodne glazbe. Tijekom drugog sluaanja u enici su napravili  vlak , kretali se u tempu i uo ili da se tempo mijenja od brzog do polaganog. U enici su bili sretni, jer su se kretali po razredu tijekom sluaanja skladbe. 5.1.4. Dinamika Odreivanje dinamike nije uvijek jednostavno s obzirom na to da se glazba u razredu esto sluaa s ureaja razli ite kvalitete. U enici i sami znaju zaklju iti da e dojam dinamike biti glasniji ako glazbu sluaamo podeaenu na ja i intenzitet (volumen). Stoga se nije inzistiralo na striktnom odreivanju dinamike ve su se uo avali prijelazi s tihog na glasnije i obrnuto. U ni~im razredima koriateni su nazivi i pojmovi kao ato su: tiho, srednje tiho, srednje glasno i glasno. U 5. razredu u enici su se upoznali s talijanskim oznakama pp (pianissimo), p (piano), mp (mezzopiano), mf (mezzoforte), f (forte) , ff (fortissimo), crescendo i decrescendo, a u 6. razredu s oznakama fff (fortissimo possibile) i ppp (pianissimo possibile). 5.1.5. Mjera Mjeru su u enici uo avali pri sluaanju plesova (valcer  trodobna mjera, mazurka  trodobna mjera, polka  dvodobna mjera), skladbi plesnog karaktera ili kora nica (dvodobna ili etverodobna mjera). U enici (uz naau pomo) bi brojali taktne dobe ili su, u ni~im razredima,  dirigirali mjeru. U enici mlae dobi rado su to inili. Npr. 8. r. Sluaali smo tri skladbe u kojima su u enici imali zadatak odrediti mjeru i izvoa e: A. Vivaldi: 3. st. iz Koncerta za violinu i orkestar u g-molu, op. 8 br. 2 (Ljeto) (trodobna mjera, violina, gudai orkestar i embalo), J. Strauss, ml.: Tritsch-tratsch polka (dvodobna mjera, simfonijski orkestar), G. F. Hndel: Alleluja iz oratorija Mesija ( etverodobna mjera, mjeaoviti zbor i orkestar). U enici su odli no reagirali i bez poteakoa prepoznali mjere i izvoa e. 5.1.6. Oblik skladbe Uo avanje oblika nije slu~ilo upozavanju glazbenih oblika, nego motivaciji u enika. Pratei oblik u enici su pa~ljivo sluaali glazbu. Oblik skladbe naj eae nije u cijelosti prepoznat pri prvom sluaanju, ve su za to bila potrebna dva do tri sluaanja. Pri prvom sluaanju u enici nisu uo ili sve melodije, odnosno, cjeline pa su se na nepoznata mjesta stavljali upitnici, koji su kod sljedeeg sluaanja zamijenjeni pripadajuim slovom. Npr.: 1. sluaanje: a a ? a ? a 2. sluaanje: a a b a b a. Nakon ato su zajedni ki uo ene sve melodije, zaklju eno je da se to mo~e napisati i kao: |: a :|: b a :| A B. U enike se na razli ite na ine motiviralo na odreivanje i sluano analiziranje skladbe: dizanjem ruku, izgovaranjem pripadajuih oznaka (a, b, itd.). Oznake (slova) na pro u je ispisivala nastavnica. Npr. 4. r.: Sluaali smo skladbu Mali crnac pleae C. Debussya. Tijekom prvog sluaanja u enici su uo ili da se skladba izvodi na glasoviru, da ima brzi i umjereni tempo i glasnu i srednje glasnu dinamiku. Kod drugog sluaanja u enici su dizali ruku na promjenu melodije, a kod sljedeeg sluaanja zajedni ki smo odredili trodijelni oblik skladbe: A B A Potom je jedan u enik (koji se sam javio) pokazivao dijelove na plo i a razred je pomno pratio to nost pokazivanja. To je bio vrlo uspjeaan postupak. Npr. 4. r.: Posluaali smo skladbu Divlji jaha , R. Schumanna. Kod prvog sluaanja u enici su uo ili da se skladba izvodi na glasoviru. Razgovarali smo o razlici izmeu glasovira i pijanina (polo~aj ~ica, veli ina instrumenta, snaga tona) i doali do zaklju ka da je pijanino namijenjen kunom muziciranju. Kod drugog sluaanja u enici su uo ili brzi tempo i glasnu dinamiku, a kod treeg zajedni ki smo odredili oblik skladbe: | a a' | a a' | b b' | a a' | A B Zaklju ili smo da skladba ima dvodijelni oblik. Tijekom sljedeeg sluaanja djevoj ice su podizale ruku na melodije a i a', a dje aci na melodije b i b'. Kod sljedeeg sluaanja zamijenili smo uloge. 5.1.7. Ugoaj Utvrivanje ugoaja ili karaktera skladbe vrlo je diskutabilno jer je to pitanje krajnje subjektivno. Stoga se pitanje o ugoaju postavljalo samo kod skladba izrazito plesnog (razni plesovi), ili sve anog (himne, oratoriji), ili tu~nog (tu~balice), ili nje~nog ugoaja (uspavanke). 5.2. Izvanglazbeni elementi pri sluaanju glazbe Sluaanje glazbe u nastavi glazbe mora biti aktivno. U enike treba usmjeravani na uo avanje glazbenih sastavnica. Pogreano je navoditi u enike da pri sluaanju glazbe zamialjaju bilo ato ato nije povezano s glazbom. Takvo je sluaanje glazbe neestetsko i kao takvo nepotrebno na nastavi glazbe. S obzirom na to da moramo te~iti razvijanju glazbenog ukusa u enika, glazbenom se djelu mora pristupati kao estetskom objektu. Sluaanje glazbe treba usmjeriti na formu glazbenog djela, a ne na eventualne asocijacije koje izaziva odsluaana skladba. Estetsko je sluaanje glazbe samo ono koje je usmjereno na samu glazbu. 5.3. Sluaanje glazbe i znanje o glazbi Je li pravo znanje o nekom skladatelju poznavanje njegove biografije ili je to poznavanje njegove glazbe? Nema sumnje da je pravo znanje o skladatelju poznavanje njegove glazbe i upravo takvom znanju treba te~iti u nastavi. Hoemo li u tome uspjeti i u kojoj mjeri, ovisi o razli itim faktorima (glazbeno-memorijskim sposobnostima u enika, vremenu kojim raspola~emo, dobi u enika ...). Od injeni nog znanja o skladatelju nastojali smo da u enici zapamte osnovne podatke, a to su, osim imena i prezimena, stoljee/povijesno razdoblje, podrijetlo i najva~nija djela. Npr.: 6. r. Tema: Upoznavanje stvaralaatva W. A. Mozarta. Sat smo zapo eli sluaanjem arije Papagena Ein Mdchen oder Weibchen wnscht Papageno sich iz opere arobna frula. U enici su imali zadatak uo iti da skladbu izvodi bariton i orkestar, da se pjeva na njema kom jeziku, zatim tempo moderato i dinamiku mezzoforte. Prije drugog sluaanja upoznali smo sadr~aj arije. Objasnili smo da je arija dio opere, a u enici su samostalno zaklju ili da ariju izvodi solist uz pratnju orkestra. Posluaali smo ariju Kraljice noi, Der Hlle Rache iz iste opere. U enici su uo ili su da skladbu izvodi sopran uz pratnju orkestra, tempo allegro, dinamiku forte i njema ki jezik. Takoer su zamijetili da je vrlo zahtjevna za izvoenje. Posluaali smo 3. stavak (Menuet) iz Male none glazbe. U enici su uo ili guda ki orkestar, tempo andante i trodobnu mjeru. Tijekom drugog sluaanja zajedni ki smo odredili oblik skladbe: a a b a b a c c d c d c a b a |: a :|: b a :|: c :|: d c :| a b a | A B A Zaklju ili smo da skladba ima oblik slo~ene trodijelne pjesme. Sat smo zavraili zaklju kom da smo danaanji sat posvetili malom dijelu stvaralaatva W. A. Mozarta, koji je jedan od najveih skladatelja. Istakli smo da je W. A. Mozart austrijski skladatelj i da je ~ivio u razdoblju klasicizma (be ka klasika), tj. u drugoj polovici 18. Stoljea te da emo u sljedeim razredima upoznati joa neke njegove skladbe. 5.4. Sluaanje popularne glazbe Treba li sluaati popularnu glazbu u akoli? Mialjenja su o tome podijeljena. Mislimo da i tu glazbu treba sluaati stoga ato i u tom ~anru ima kvalitetne glazbe. U enici su svakodnevno okru~en popularnom glazbom i to naj eae popularnom glazbom upitne kvalitete. Odsobito negativnu ulogu u tome igraju masovni mediji. Stoga smo na nastavi glazbe, ponekad sluaali dobru popularnu glazbu kako bismo u enike pokuaali nau iti da razlikuju kvalitetnu glazbu od one koja to nije. No, ato je to kvalitetna popularna glazba? Unato  moguoj velikoj subjektivnosti, smatramo da to ipak mo~e procijeniti svaki u itelj glazbe. Npr. 8. r. Tema: Nastanak i stilovi rock-glazbe. Sat smo zapo eli sluaanjem jednog od prvih rock and roll hitova, Rock around the Clock B. Haleya. Slijedilo je sluaanje pjesme Tutty Frutty L. Richarda. Jedan od najveih rock and roll pjeva a je Elvis Presley te smo posluaali njegove dvije pjesme: Blue Suede Shoes i Jailhouse rock. `ezdesete godine obilje~ile su grupe The Beatles i The Rolling Stones. Posluaali pjesme Yesterday i All my Loving te Paint it Black i Satisfaction. `ezdesetih godina takoer nastaju i podvrste rocka kao ato su folk rock i acid rock. Kao primjere posluaali smo pjesmu Blowin in the Wind Boba Dylana te Cry Baby Janis Joplin. 6. Zaklju ak U enici glazbenih akola imaju u veini slu ajeva izgraeniji glazbeni ukus nego u enici koji ne pohaaju glazbenu akolu. Pretpostavljamo da je to ste eno sviranjem i sluaanjem klasi ne glazbe. U osnovnoj akoli u enicima ne mogu svirati umjetni ku glazbu, ali mogu sluaati. Sluaanjem kvalitetne glazbe razvijamo glazbeni ukus. Umjetni ka se glazba mo~e zavoljeti intenzivnijim sluaanjem i upoznavanjem. Ona e tako pridonijeti estetskom odgoju, odnosno, oblikovanju glazbenog ukusa. Jedina aktivnost s mogunoau kretanja po estetskoj razini u osnovnoj akoli jest sluaanje glazbe, ato zna i da je mogunost estetskog odgoja u nastavi glazbe upravo proporcionalna koli ini vremena posveenog toj aktivnosti. Stoga je na u iteljima glazbene kulture da odabirom kvalitetnih skladbi i dobro osmialjenim metodi kim postupcima dopru do u enika.  Praksa pokazuje da u slu aju dobrog metodi kog voenja, u enici uglavnom nemaju problema sa sluaanjem ozbiljne glazbe. (Rojko 2005: 11) Za svakog u enika pronai e se skladbe koje e mu prirasti srcu. Mo~emo se nadati da e to utjecati na razvoj njegova glazbenog ukusa kako bi kao odrasla osoba bio u stanju prepoznavati kvalitetnu glazbu. POPIS LITERATURE Campbell, Pattricia Shehan 2005. Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal. 92/1. 30-36. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=19029771&amp;lang=hr&site=ehost-live. McAnally, Elizabeth Ann 2007. Meaningful Listening for Middle and High School Students. Teaching Music. 15/1. 22. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&amp;lang=hr&site=ehost-live. Previai, Vlatko (1998.)  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=57133" \t "_blank" Doprinosi "alternativnih akola" kvaliteti odgoja i obrazovanja. Rijeka: Kvaliteta u odgoju i obrazovanju. Rosi, V. (ur.). Pedagoaki fakultet u Rijeci. 148-154. Rojko, Pavel 2007. Umjetnost u odgoju i obrazovanju: cammon sense ili zabluda?. Zagreb: Tonovi. 50. 51-59. Rojko, Pavel 2005. Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jakaa Zlatar. Rojko, Pavel 1996. Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoaki fakultet. Sims, Wendy L. 1990. Sound Approaches to Elementary Music Listening. Music Educators Journal. 77/4. 38-42. Retrieved from ERIC database. Preuzeto sa: http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ427827&amp;lang=hr&site=ehost-live. `iljkovi, }eljka/Raji, Vianja/Berti, Daniela 2007. Izvannastavne i izvanakolske aktivnosti. Zagreb: Odgojne znanosti. Vol. 9 No. 2 (14), 113-145. `ulenti Begi, Jasna 2009. Primjena otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj akoli. Magistarski rad. Muzi ka akademija u Zagrebu/Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb. 253 str. `ulenti Begi, Jasna 2009. Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave glazbe. Vrande i, Tomislav/Didovi, Ana (ur.) Zadar: Zbornik radova s Drugog specijaliziranog umjetni ko - znanstvenog skupa: Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije u enika i studenata (GGIPEUS) 2008. Zagreb: U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. 153-164. Vukasovi, Ante 1995. Pedagogija. Zagreb: Alfa. Woody, Robert 2004. Reality-Based Music Listening in the Classroom: Considering Students' Natural Responses to Music. General Music Today. 17/2. 32-39. Retrieved from MasterFILE Premier database. Preuzeto sa:  HYPERLINK "http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site" http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site=ehost-live. Listening to music in primary school education JASNA `ULENTI BEGI Summary Contemporary teaching tries to make pupils such personalities that are able to cope with requirements of the modern society. As a contrast from former, today's school treats a pupil like subject of upbringing and education. Instead of passive receiving, today's pupils are working actively on the earning of their knowledge, because it is very well known, that the knowledges acquired by being active, are easier remembered and remain longer. That can not be acieved with traditional, but with new and modern teaching. During the school year 2004./05. we have conducted a survey in primary school Franje Kre~me in Osijek about the appliance of the open model of mucis classes in primary school. In this paper we will show contents that refer to listening to music in music classes. We will analyse the associated research diary, which resulted from the research. We will also show the methodical procedure of listening to music in music classes. If the listening of good quality music is methodically good premeditated, it will contribute to the development of taste in music of pupils. Key words: music classes, open model, primary school, methodics of music, taste in music     PAGE  PAGE 1 8:b|dB\ $^a$gd $^a$gd.$a$gd ; $`a$gdV6= $^a$gdV6= $`a$gd{j$a$gd $`a$gd8:HjPVdj2BHf(68JL\`b|~~rfhx!h{j6CJaJhx!h{j5CJaJhkhtCJaJhkhLGCJaJhkhMCCJaJhkh{jCJaJhkhoCJaJhkh=CJaJhkhX8CJaJhkh 5CJ]aJhkho5CJ]aJhkh ;5CJ]aJhx!5CJ]aJ#:>bd$&,.Z\blx&2ln$04LRt¶­¶˜{pphx!hKCJaJhx!hLGCJaJhx!hMCCJaJhx!hoCJaJhMCCJaJh8[sCJ]aJh{jCJ]aJhx!hX8CJ]aJhMCCJ]aJhx!hoCJ]aJhMC6CJaJh{j6CJaJhx!h{j6CJaJhMCh{jCJaJ,t",.@FVZhFf.28<FJX\bx~̾}qqqqqqqhx!ho6CJaJhtCJaJh{jho6CJaJhx!hX8CJaJhx!hW;CJaJhx!hoCJaJhx!ho5CJaJhx!ho5CJ]aJhx!h ;5CJ]aJhx!h{jCJaJh.CJaJhW;CJaJhx!hMCCJaJ,.<@.p.:Bxz>@BNZ\(˵ֵ~rgrgr\rhh%?CJaJhW;h%?CJaJhx!h%?6CJaJhx!h.5CJaJhx!h%?5CJaJhx!hWs^5CJaJhx!h.CJaJhtCJaJhx!h%?CJaJh8[shCJaJhx!hCJaJhW;CJaJh8[shoCJaJh8[sho6CJaJhx!hoCJaJ"(.lL^.BHz| Zvz@ᾲwihx!ho5CJ]aJhx!h ;5CJ]aJhx!5CJ]aJhhzRCJaJhW;hzRCJaJhx!hzR6CJaJhx!hzR5CJaJhx!hWs^5CJaJhh%?CJaJhx!hW;6CJaJhx!h%?6CJaJh6CJaJhW;6CJaJ(FLdhz "&4^f .2@bt~ɴɴҬuhx!hX86CJaJhx!hKCJaJhx!ho6CJaJhCJaJh4ho6CJaJhxp]CJaJhx!hKCJ]aJhW;CJ]aJhxp]CJ]aJhx!hX8CJ]aJhx!hoCJ]aJhx!hX8CJaJhx!hoCJaJ.2Z\^&*8@*~Ѽ݊|nbYbYbMbhx!h4CJ]aJh4CJ]aJhx!hoCJ]aJhx!ho5CJ]aJhx!h ;5CJ]aJhx!6CJaJh46CJaJh:6CJaJh4h%?CJaJhx!h%?6CJaJh{j6CJaJhx!h%?5CJaJhx!h.5CJaJhx!h%?CJaJhx!hoCJaJhx!ho6CJaJtv*B2.l$ ^a$gd $`a$gd $^a$gdWs^ $^a$gd$a$gd ;$a$gd24r*,06<DFXZV\hl "6<BDX`bfpղղժhx!ho6CJaJhx!hoCJaJh4CJaJhxp]CJaJh4ho6CJ]aJhx!h!(3CJ]aJhxp]CJ]aJhx!hoCJ]aJhx!h4CJ]aJh4CJ]aJh:CJ]aJ6p 4<BFntv$2Xb÷xxoccch{jho6CJaJh4CJ]aJhx!h!(3CJ]aJhx!hoCJ]aJhx!ho5CJ]aJhx!h ;5CJ]aJhx!5CJ]aJhx!hK6CJaJh4CJaJhxp]CJaJhxp]hoCJaJhxp]hxp]CJaJhx!ho6CJaJhx!hoCJaJ&"28@L`dnp $*Bjn"$N꾲}hx!5CJ]aJh6~hWs^CJaJh4hWs^CJaJh:hWs^CJaJh46CJaJhx!hWs^6CJaJhx!hWs^5CJ]aJhhFjCJ]aJh:CJ]aJhx!h!(3CJ]aJhx!hoCJ]aJh4CJ]aJ+>DjnT^6`dfvxVXp2J`núۮúۥۺۺÙۺۺۺîúۺۍhhFjCJ]aJhx!hz]CJ]aJhx!h!(3CJ]aJh:CJ]aJhx!hLGCJ]aJhxp]CJ]aJhx!hoCJ]aJhx!h6~CJ]aJh6~CJ]aJhx!ho5CJ]aJhx!h ;5CJ]aJ4 . 6:<hj~nprɽ}qcqXqhG8^hCJaJhx!h5CJ]aJhx!h6CJaJh:6CJaJhG8^hG8^6CJaJhx!hG8^6CJaJhG8^6CJaJh:hzCJaJhG8^hzCJaJhx!hz6CJaJhx!hz5CJ]aJhG8^CJ]aJh6~CJ]aJhx!hoCJ]aJhx!hoCJaJ l `  l68  h gd$a$gd ; $ a$gdx!gd$a$gd $^a$gd$ ^a$gd $ a$gdz. "\t 02Z^Vh*0H鵧ymamymhx!hG8^CJ]aJhx!hoCJ]aJhG8^CJ]aJhx!h!(3CJ]aJhx!hoCJaJhx!ho5CJ]aJhx!h ;5CJ]aJhx!5CJ]aJhxp]6CJaJh:6CJaJhx!h56CJaJhG8^6CJaJhx!h6CJaJh:hCJaJ%*,LVbf l*d$f| BVprֽΑΆΆΆ~ΆΆΆΆΆΆΆΆΑΆhOCJaJhx!h4CJaJhx!h/QCJaJhx!h45CJaJhx!h ;5CJaJh/Q5CJaJhx!5CJaJhhFjCJaJh/QCJaJhx!hoCJaJhx!hoCJ]aJhOCJ]aJh/QCJ]aJ1z68B   X Z D & d |      P X \ p t x      ƺϣ틓Ⓚ퓀rfhx!hzR6CJaJhx!hzR56CJaJhx!h=TCJaJhOCJaJh?SCJaJh:CJaJhx!hz]CJaJhx!h45CJaJhx!h ;5CJaJhx!5CJaJh/QCJaJhx!hLGCJaJhx!h_ CJaJhx!h4CJaJhhFjCJaJ(  J f   .H(&.6L\^ (>(,LPz 귯˦hOhO6CJaJhx!6CJaJhx!hzR56CJaJh=6CJaJh?SCJaJh?ShzRCJaJh:6CJaJh?S6CJaJhhzRCJaJh:hzRCJaJhx!hzR6CJaJh6CJaJ1h T: """, ,$a$gd ;$a$gd$^`a$gd$a$gd ;gd^gd$a$gdzR$Z^`Za$gd $^a$gd "$bf $JprzF0HV&(6÷zrzh:CJaJhOCJaJhx!h_ CJaJhx!h!CJaJh!CJaJhx!h4CJaJhx!h45CJaJhx!h ;5CJaJhx!5CJaJh!6CJaJhO6CJaJhx!hzR6CJaJh:hzRCJaJh:hOCJaJ,6DN`.  8 : x            !!!"!$!@!F!V!^!ɖɡɖɖɡɡxɡɡhO6CJaJh6CJaJh!hx!5CJaJh:hS1CJaJh!hS1CJaJh!h=CJaJh=6CJaJh!6CJaJhx!hS16CJaJhx!hx!5CJaJhx!hS15CJaJh!CJaJhx!h4CJaJ/^!!!! "$"&"R"x""""""""""""$$$$$$n%%%%%%&&6&V&j&l&ɽߦzozg_gzgogogzgzogoh:CJaJhWL}CJaJhx!hWL}CJaJhx!h9+CJaJhx!h9+5CJaJhx!h ;5CJaJhx!5CJaJhhS16CJaJh:hWL}CJaJhx!hWL}6CJaJhWL}hWL}CJaJh:hS1CJaJhWL}6CJaJhWL}hS1CJaJhx!hS16CJaJ%l&t&&'<'''((f((((()0)2)4)H)j)n)*********+&+`++++++,, ,@,B,ڹڹڦ훦}qh|h(5CJaJh|hzdCJaJ$hx!h ;CJOJQJaJmHsHhx!h=TCJaJhx!h=CJaJhwCJaJhx!h~b$CJaJhx!h_ CJaJhx!hz]CJaJhx!h/CJaJh:CJaJhWL}CJaJhx!h9+CJaJ* ,B,R.n01p23J3345776889N:j<<@@@ @ $^a$gdye`gd%^gd%gd%s-DM ^`sgd%$a$gdB,v,,,,-- ---p-r---R..//"/&/*/////n000&1(1111徯Ք待vggTg$h|h|0JB*CJ\aJphjh|h|CJUaJhhCJaJmH sH hh|CJaJmH sH hCJaJmH sH hhCJaJmH sH hh|CJaJmH sH h|h|CJaJhCJaJmH sH h|h|CJ]aJmH sH h|h|CJaJmH sH h8[sCJaJmH sH  11223:3J3b33 4555(5*5,5.5<555555$686:67*7D7F7T7V7d7f7h7ƻrjbjVbVh|h?UCJ\aJh| %CJaJhOCJaJhhCJaJmH sH hh|CJaJmH sH hCJaJmH sH h|h|CJ]aJmH sH h|h|CJaJmH sH hh|CJaJhh}YCJaJh}YCJaJmH sH h|h?UCJaJh|h|CJaJh|h|CJ]aJ!h7777768`88899L:N::;;j<<<<<<<<========R>{ochPBCJaJmH sH h}YCJaJmH sH h|h?UCJaJmH sH h|h/ CJ]aJmH sH h|h/ CJaJmH sH h|h/ CJaJh|h1CJaJh|h1CJaJmH sH h|h?UCJ]aJh| %CJaJhxCJaJh|h|CJaJh|h?UCJaJ R>T>h>j>l>n>p>8?:?5h:5CJaJhx!hye5CJaJhh/ CJaJmH sH hh?UCJaJmH sH hh/ CJaJmH sH )hh l0JB*CJaJmH phsH +jh|h lCJUaJmH sH hh lCJaJmH sH %jh|h lCJUaJmH sH hhCJaJmH sH hhCJaJmH sH hhCJaJmH sH h|hCJaJmH sH  @ @@l@n@@@@DIIIIIIIJJJ JJJ hh]h`hgd3v &`#$gd3v$a$gdaSgdaS$a$gdaS $^a$gdye@l@n@@@@EE>IRIIIIIIIJJJ J JJJJ J"J.J0J2J4J6JJйh [0JmHnHu h}0Jjh}0JUh}jh}UhaSh/ CJaJhaShaS6CJaJhaShaSCJaJhaShx!haS5CJaJhZ.haS5haShaS5CJaJ J J6J8J:JJ$a$gdaS hh]h`hgd3v &`#$gd3v,1h. A!"#$% $$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V lO  t 6`P0#,5<555555K5%pPkd$$IflOִyP X }#<K%  t 6`P0#    44 lapPM$$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V l  t 6` 0#,5<555555K5%p kd$$IflִyP X }#<K%  t 6` 0#    44 lap M$$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V l  t 6` 0#,5<555555K5%p kd$$IflִyP X }#<K%  t 6` 0#    44 lap M$$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V l  t 6` 0#,5<555555K5%p kdB $$IflִyP X }#<K%  t 6` 0#    44 lap M$$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V l  t 6` 0#,5<555555K5%p kd$$IflִyP X }#<K%  t 6` 0#    44 lap M$$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V l  t 6` 0#,5<555555K5%p kd$$IflִyP X }#<K%  t 6` 0#    44 lap M$$If!vh5<555555K5%#v<#v#v#v#v#v#vK#v%:V l  t 6` 0#,5<555555K5%p kdP$$IflִyP X }#<K%  t 6` 0#    44 lap DyK Whttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&siteyK http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&siteyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHX@X yn. Heading 1$7$8$@&H$a$9CJ,OJQJ^JaJ,b@b yn. Heading 27$8$@&H$^`9CJ OJQJ^JaJ b@b yn. Heading 3I7$8$@&H$^I`9CJOJQJ^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List 4 @4 gLbFooter  p#.)@. gLb Page Number<U@< z] Hyperlink7>*S*Y(ph)h4O!4 |# long_text1CJ aJ .X@1. / Emphasis6]DOBD / body-paragraphCJaJRORR / body-paragraph20^`0CJaJ8Oa8 6= medium-font1CJaJLZ@rL  ; Plain TextCJOJQJaJmH sH tH LOL  ; Char Char CJOJQJ_HaJmH sH tH LOL `updated-short-citation16]z  "& "& "& "& "& "& "& "& "&/%q7lDTaqbz(0/*+@AI8 &&E&(*v,./-3.3i34q7:::::: ; ;;;(;C;P;W;X;[;];_;a;c;f;h;k;l;o;q;s;u;w;z;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;===.AwCxCC EE FGGG|KKLLIOJOXOPP!R"R3RUU$UpV|VQXRXgXZ#ZKZtZZZZ[[] ]]]`___```aaaabvdwddffghifjjjkDklll)o4oZoxpqqqjvkv|vwx1yyyzUzzz{G|v||,}}~~]^_`abSkv{p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#s%p#sp#sp#s p#sp#sp#s p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#s p#sp#sp#sp#s p#s p#sp#sp#sp#sdj%jjjjjjjsjMj dj%jjjjjsjMjdj%jjjjjsjMjdj%jjjjjsjMjdj%jjjjjsjMjdj%jjjjjsjMjdj%jjjjjsjMjjp#sp#sp#s p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#s p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#s p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#p#sp#p#sp#sp#sp#sp#sp#syp#*+@AI8 &&E&(*v,./-3.3i34q7:::::: ; ;;;(;C;P;W;X;[;];_;a;c;f;h;k;l;o;q;s;u;w;z;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;===.AwCxCC EE FGGG|KKLLIOJOXOPP!R"R3RUU$UpV|VQXRXgXZ#ZKZtZZZZ[[] ]]]`___```aaaabvdwddffghifjjjkDklll)o4oZoxpqqqjvkv|vwx1yyyzUzzz{G|v||,}}~~]^_`abSTVWYZ\]_`ijkvwx{0000000000000000000000000000000000000 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000d $$$' $j-4:P>FJ|SpW]V`~egknv }d8t(p  6^!l&B,1h7R>@>JGJKLMNOPQSTUVWXYZ[\`abG}&~\~lh  , @J>JHR]^_DE$%RT56<=d g } ~  9 : Q R 8 9 #%HIlm\]  *, )*qr>?@B^_  TWefoquw|}mn?@HJRSY[cdsu 2345BDNOVWik ()RSeg?@^_qr }~ 8:&'OQpq7 8 %!(!T!U!!!!!" "#"$"&"'"V"W"""##t#u###$$B$C$M$O$$$$$%%&&2&3&4&5&D&E&F&G&U&W&s&u&{&|&&&''''(( (('(((u(v((((( ) )))U)W))))) * *U*V*****++++.+/+T+U+w+x+++++++0,2,4,5,e,f,n,o,t,,,, - -------.. ........//U/V/z/}/////////90;0=0>0^0_0d0e00000 1 111,1.11111112222Z2[2222222!3"3,3.3=3>3h3i333333344d4e444448595T5U5\5]566667777G7H7Y7Z7\7]7p7q777$8&80818:8;8n8o8888888888888x9y999::#:$:*:+:,:-:4:6:N:P:S:T:`:a:::::::::::; ;;;';(;B;C;O;P;V;X;Z;[;e;f;j;l;n;o;y;z;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;*<+<S<T<[<]<<<<<P=Q=T=U=Y=Z=========>> > >>>,>->Y>[>x>y>>>>>>>>>>>?? ????F?G?Q?R?????5@6@@@@@@@@@AA A A:A;AnApAyAzAAAAAAAAAAAAABBFBHBBBBBCCHCICwCxCCCDD(D*DcDfDDDDDDDEE E EEEIEJEEEEE F F7F8FKFMFiFjFmFnFqFrFFFFFFFFFFFGGgGhGmGnGuGvGGGGGGGDHEHHHII1I2IeIgIrItIwIyI~IIIIIIIIIIIIII#J&JcJdJJJJJJJKKzK|KKKKKKKLLLLMLOLMMNMOMQMRM`MaM#N$N*N+NpNqN{N|NNNNNNNIOJOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPP4P5PWPYP_PaPhPjPrPtP{P}PPPPPPPPPPPPPSQUQQQQQQQQQQQ R"RRR/S0SISJS~SSSSSSSSTTTT4T5TNTPTZT]T^T`TeThTjTlTvTyT|T}TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUU#U$U,U-U=U>UJUKUSUTU[U]UtUwUUUUUUUUUVVVV VV3V6VmVpVVVVVWWWWWWWWPXRXUXVXfXgX}X~XXXXXNYOYRYSYUYVYvYwYYYYYYYYYYYZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZH[J[[[[[[[Q\R\]]] ]6]7]I]J]]]]]]]^^^^^^^^]_b_s_v___```````aRaSa^a`aparaaaaaaaaabb b!b"b#b;bl?lRlSl^l_lllll mmambmmmmmmm0n1nenfnsntnnnnnnnnn3o4oYoZoooooooRpTpdpepwpxppppppppppppppp q qTqUq`qbqnqoqqqqqqqqqrr\s^sdsesssssssssjtkttttttttuuuuuuuuuuuuu6v7vVvWvhvkv{vxxx-y1yYy[yeyfyyyyyyyyyyyyz z zTzUzazbzzzzzz{{{|| ||=|>|F|G|N|O|W|Y|u|v|||||+},}A}B}}}}}D~E~S~T~~~~~~~~bZ[KLST`hkux{)+?AHI7 8 &&D&E&((*+++u,-..//11,3.3h3i344p7q7::::::::::; ;;;';(;B;C;O;P;V;X;Z;[;e;f;j;l;n;o;y;z;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;====-A.AvCxCCC E EEE F FGGGG{K|KKKLLLLHOJOWOXOPPPP R"R2R3RUU#U$UoVpV{V|VPXRXfXgXZZ"Z#ZsZtZZZZZZZ[[[[]]] ]]]]]__`_____````aabbudwdddffffgghhiiejfjjjjjkkCkDkllll(o)o3o4oYoZowpxpqqqqivkv{vxxx0y1yyyyyyzTzUzzzz{F|G|u|v|||+},}}}~~~bRT`hkux{::;NN]]__hGhs^svw){m{7T{ !!""**88.=.=??BBGGLLoNpN{N{NNNNN4P4PQQRRVV V VXXDYDYYYYY]]__|c|cdd f fRfRf*g*g8g8g7h7hnnnnqqrr's'sbtbt(v(v^S{ k(6*x@kڅ'Cb0oC\OL]KSD ^ab.edLH[el?xx{$~nܱ*hh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh88^8`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh88^8`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH6*r9 v9ed\O kKS~@xxH[eb ^a0oC'Cr9 @CJOJQJo(n s9!^`OJQJ^Jo(hHos9"pp^p`OJQJo(hHs9#@ @ ^@ `OJQJo(hHht9$^`OJQJ^Jo(hHot9%^`OJQJo(hHDu9&^`OJQJo(hHu9'^`OJQJ^Jo(hHo v9(PP^P`OJQJo(hHv9 @CJOJQJo(nv:Ybv:Y         v:Yv:Yv:Yv:Ybbb*L%*M 0w?0w?0w?0w?Um\s-Z}u"Au$tgovL2Xw D" |hXW }P-Z}^ 0w?0w?0w?0w?~4FmR)t 6 `##6:E=$?Uk/Qxx!4  _ (#|#~b$| %-e%'$-+hX,yn.bB/S1,2+ 2%3!(3 7f7X8?`8:jb;V6=6=[]>e?PBLGKOYQzR=T{&V}Yxp]z]?^G8^Ws^`gLbzdyemgjhFj{j l#lqm{oZq8[sms:u}u7Fvi{WL}?~F~oZjW;m. ;/ Z=.BKCG%? m{B8js>It(6~*[$!&[oZ0n2j#*9+w\z !R{}?S%-IaSodt [DR; gj) c5$7E~Nd|{c6@Zk4dZ>TXMC1Ovy#3vsW#(/])t:::: ;;(;C;P;W;X;[;];_;a;c;f;h;k;l;o;q;s;u;w;z;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;={@49  !V"V#V$V&V(V+V,V-V0V1V2V3V5V6V7V9V:V;[<[>[A[B[Cz@@ @@@(@*@,@.@0@4@:@<@>@@@B@D@H@@@L@N@P@T@X@^@`@b@h@j@l@n@r@t@v@z@|@@@@@@@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial5& :[`)Tahoma95  K @Consolas?5 :Cx Courier New;Wingdings"1TTnq Dnq D!4d 3qHP ? 2&Metodi ki postupci pri sluaanju glazbeJasna `ulenti BegiJasna `ulenti BegiD         Oh+'0  <H h t (Metodiki postupci pri sluanju glazbeJasna ulenti BegiNormalJasna ulenti Begi2Microsoft Office Word@F#@?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#%&'()*+-./01238Root Entry FjOm:Data 1TableϝWordDocument.SummaryInformation($DocumentSummaryInformation8,CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q