Naslov
Geološke karakteristike općine Jesenje
(Geological characteristics in the Municipality Jesenje)

Autori
Avanić, Radovan ; Šimunić, Antun

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
To vam je naše Jesenje : monografija općine Jesenje

Urednik/ci
Kozina, Drago

Izdavač
Općina Jesenje

Grad
Lahti

Godina
2010

Raspon stranica
11-16

ISBN
978-953-56217-0-6

Ključne riječi
Geološke karakteristike, Općina Jesenje, Paratethys, Tethys, okoliš, perm, trijas, eger, egenburg, otnang, kvartar, formacija, Meljan, Macelj, aluvij, vulkanizam, kamenolom, zeolit.
(Geological Characteristics, Municipality Jesenje, Paratethys, Tethys, Environment, Permian, Triassic, Egerian, Eggenburgian, Ottnangian, Quaternary, Fm, Meljan, Macelj, volcanism, Quarries, Zeolite.)

Sažetak
Na sadašnji izgled, odnosno površinski raspored stijena različite starosti, prikazan na geološkoj karti Općine Jesenje (Pril. 1), utjecali su taložni okoliši, čvrstoća i raspored stijena u litosferi te tektonska zbivanja. Klastične i karbonatne stijene su se u paleozoiku i mezozoiku taložile u oceanima Tethys i Parathetys, a krajem paleogena dolazi unutar Paratethysa do podijele na manje bazene te se sedimentacija odvija unutar Panonskog bazena, odnosno u „Zagorskom podbazenu“, koji je dio Sjeverno hrvatskog bazena. Konglomerati, pješčenjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okolišu. Srednje trijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na području karbonatne platforme, koja je povremeno bila produbljavana, kada su taloženi sitnozrnati klastiti. Klastični sedmenti „Meljan formacije“ nastali su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okolišu šelfa i prodelte. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko–brakičnom okolišu, u području priobalja i delte, taloženi konglomerati, pješčenjaci, pijesci, siltovi, lapori i ugljeni „Golubovec formacije“. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pješčenjaci konglomerati, pijesci siltovi, lapori i gline, koji su uvršteni u „Macelj formaciju“. Oni su odlagani u marinskom okolišu na području priobalja i prijelazne zone, pod utjecajem plime i oseke. Povremeno je uz dotok slatke vode taložen i krupnozrnati kopneni materijal u obliku riječne delte. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilježena je čestim vulkanizmom. Prvo je u srednjem trijasu došlo do podmorskih izljeva andezito-bazalta, a zatim su tijekom gornjeg egera na površinu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklastične breče). Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je nešto slabijeg intenziteta, kada su unutar stijena „Macelj formacije“ odlagani samo tufovi. Tijekom taložnih procesa u geološkj povijesti u ovom području došlo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Najpoznatiji tektonski pokreti bili su krajem perma (hercinski) te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. Najmlađi tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god.) (ŠIMUNIĆ i ŠIMUNIĆ, 1987). Tada su potpuno izdignute planine Strahinščica i Ivanščica, kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Svi ti pokreti su zaslužni za današnji raspored stijena na području Hrvatskog zagorja te za međusobni kontakti pojedinih geoloških jedinica. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar općine Jesenje mogu se izdvojiti tehničko građevni kamen i tuf. Tehničko građevni kamen čine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne breče koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko Žutnice, na obroncima Gorjaka (MARKOVIĆ, 2002). Tuf se nalazi u napuštenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja, a pripada „Macelj formaciji“. Prije se eksploatirao za potrebe cementne industrije i kao ukrasni kamen. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogućnost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. Razlog tome je što se zeolit danas sve više pokazuje kao mineral 21. stoljeća zbog svoje višestruke primjene (medicina, stomatologija, kozmetika, zaštita tla i biljaka, prehrana životinja, pročišćavanje vode, građevinska industrija itd.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA