Naslov
Kristian Kreković, znameniti hrvatski slikar [<a href="http://www.croatianhistory.net/etf/krek.html">web</a>]
(Kristian Kreković, distinguished Croatian painter [<a href="http://www.croatianhistory.net/etf/krek.html">web</a>])

Autori
Žubrinić, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture VI, Pasionska baština Bosne i Hercegovine

Urednik/ci
Čikeš, Jozo

Izdavač
Pasionska baština

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
479-547

ISBN
0-553-57777-8

Ključne riječi
Kristian Kreković, hrvatsko-peruanski slikar
(Kristian Kreković, Croatian-Peruvian painter)

Sažetak
Kristian Kreković (1901.-1985.) jedan je od velikana u povijesti hrvatskog slikarstva. Rođen je u selu Koprivna blizu Gradačca u BiH, a umro u Palma de Mallorci gdje i danas postoji galerija «Museu Kreković». Tu je galeriju godine 1981. svečano otvorila španjolska kraljica Sofija, uz nazočnost predstavnika španjolske vlade. U njoj je izloženo ukupno 150 monumentalnih djela, po 50 u svakoj od triju dvorana. Neki likovni kritičari, kao na pr. Camille Mauclair, smatraju ga jednim od najvećih portretista 20 stoljeća. Grad Pariz objavio je 1928. seriju razglednica s njegovim djelima, od kojih su neke i s motivima iz BiH i Hrvatske. Portretirao je među inim Mahatma Gandhija (1931.) s kojim je bio osobni prijatelj, zatim Britansku kraljicu Majku (1938.) na njenu molbu, švedskoga kralja Gustava V. (1948.), itd. Najpoznatiji je po svojem golemom opusu posvećenom prošlosti i sadašnjosti Perua, kojim je ovjekovječio autentične likove iz peruanskih Anda u starim, živopisnim nošnjama. Grandioznu izložbu pod naslovom «Fabuloso Peru» je u Gradskoj vijećnici Limi 1954., u ceremoniji bez presedana, otvorio tadašnji predsjednik Perua i svečano mu dodjelio peruansko državljanstvo. Peruanska vlada preuzela je pokroviteljstvo za izložbu pod naslovom «Presente y pasado del fabuloso Peru» koja je tijekom nekoliko godina obišla razne gradove SAD-a i Europe. Na pr. u Washingtonu, na izložbi u Smitsonion Institution, tu je izložbu tijekom dva ljetna mjeseca 1955. vidjelo čak 126, 000 posjetitelja! Izložbu u Beču, održanu 1957. u bivšoj kraljevskoj palači Neue Hofburg, posjetio je i tadašnji austrijski predsjednik. Kreković se nerijetko na svoja djela potpisivao kao «pintor croata» ili «pintor croata peruano». Najpoznatije mu je djelo «Egzodus dvadesetog stoljeća», vrlo snažne humane poruke. Njime je opisao i svoju vlastitu sudbinu raseljene osobe nakon 1946., radi čega više nikada nije posjetio Hrvatsku ili BiH. Počasni je građanin znamenitog peruanskog grada Cusco, stare prijestolnice Inka, a u tom gradu postoji i ulica koja nosi njegovo ime. U Palma de Mallorci osim galerije s njegovim imenom postoji i oveći «Parc de Kristian Kreković». I u Tuzli, gdje je Kreković pohađao srednju školu, od 1990-tih postoji ulica koja nosi njegovo ime, a 2007. u tom je gradu u franjevačkom samostanu otvorena «Galerija Kristijan Kreković». Njegovo otac Roko Kreković bio je šumarski inspektor rodom iz Perušića u Lici. Supruga Sina Kreković, rodom iz Pariza i židovskoga podrijetla, žrtvovala je za njega svoju pijanističku karijeru. Njezino poznavanje jezika fasciniralo je goste Galerije, a hrvatski jezik je govorila toliko savršeno da nitko nije niti slutio da ona svojim podrijetlom uopće nije Hrvatica. Prema želji svojeg pokojnog supruga Sina Kreković je u dva navrata (1991. i 1994.) donirala umjetnička djela svojeg supruga Hrvatskoj. Dio prve donacije bio je 1991. izložen u Galeriji Josipa Račića u Zagrebu. Druga donacija, koja se sastoji od ukupno 80 ulja na platnu, nije do danas (2010.) bila izlagana. U Hrvatskoj se u depoima raznih galerija nalaze ukupno 153 njegova djela. Godine 1974. je Ingeborg Möller Rizo obranila magistarski rad od stotinjak stranica pod naslovom «Kristian Kreković» pisan na francuskom jeziku. Godine 2006. objavljena je u Palma de Mallorci na katalonskom jeziku golema, luksuzna foto-monogorafija pod naslovom «Kristian Krekovic: La colleció del Museu Kreković» na ukupno 282 str. Autori Romaguera i Rubí Climent su zaposlenici Galerije. Još ranije, godine 1990. objavljena je na španjolskom jeziku foto-monografija Gaspara Sabatera: «Kristian Kreković, el artista y su obra», na 80 str., koja je doživjela više izdanja, sada dostupna besplatno na adresi www.krstiankrekovic.org . Na hrvatskom jeziku jedini opširiniji prikaz do 2010. objavljen je putem interneta na adresi www.croatianhistory.net/etf/krek.html . Anto Cigeljević iz Tuzle autor je mnogobrojnih članaka o Kristianu Krekoviću, a godine 2005. priredio je i romansiranu biografiju Krekovića koja još nije objavljena. (objavljeno u zborniku Muka kao nepresušno nadahnuće kulture VI., Pasionska baština Bosne i Hercegovine, ISSN 1334-8264)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA