Naslov
Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali Provinciji Sv. Ćirila i Metoda
(Medieval Art in Franciscan Monasteries of the Province of Ss. Cyrrilus and Methodius)

Autori
Vukičević-Samaržija, Diana

Izvornik
Mir i dobro : umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda o proslavi stote obljetnice utemeljenja

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, katalog

Godina
1999

Ključne riječi
Hrvatska; srednji vijek; umjetnost; arhitektura; skulptura; Franjevci
(Croatia; Middle Ages; art; architecture; sculpture; Franciscans)

Sažetak
Franjevaca donose duh kasnog srednjeg vijeka na prostore kontinentalne Hrvatske. Ta regija gotovo se podudara s prostorom današnje provincije Sv. Ćirila i Metoda. Osnivanjem velikog broja samostana, uključujući i one na rubnim dijelovima, na granicama prema drugim kulturno-umjetničkim krugovima (na primjer u Srijemu), mrežom svojih samostana Franjevci prekrivaju cijeli prostor. Dolaze nakon cistercita, ne dobivaju posjede, nego se uzdržavaju od milostinje, a njihova funkcija propovijedanja čini ih pokretljivijima i otvorenijima pa stoga dopiru dalje i dublje. Gustoća franjevačkih samostana, vezanih ponajprije uz burgove, a ne uz gradove (kao što je to u Dalmaciji), gotovo da zamjenjuje nedostatak pravih centara. Samostani postaju ideja grada u malome. Kao glavni širitelji gotike, franjevci su odredili opću izgradnju sakralne arhitekture XIV. i XV. stoljeća. Već otprije usvojen, oblik redovničke crkve postaje tradicionalnim građevinskim tipom za kontinentalni dio Hrvatske. Taj je jednostavni oblik jednobrodne longitudinalne crkve s poligonalnim svetištem naprosto u prostoru kontinetalne Hrvatske odredio pojam crkve, te se zadržava sve do u XVII, a sporadično se javlja i u XIX. stoljeću. Arhitektonski vokabular ovisi o ekonomskoj podlozi i političkoj snazi donatora - visokog plemstva, ali i njihovom poznavanju suvremenih umjetničkih zbivanja. Tako kao bljeskovi nastaju svod u Remetincu, Voćinu, Iloku koje magnati naručuju od radionica iz srednjoeuropskih umjetničkih centara. Na ovim spomenicima, kao i na crkvama XIII. stoljeća Sv. Dimitrija u Požegi i Sv. Marije u Baču postignute su najviše točke stilskih i estetskih dometa gotike u regiji. Kao najznačajnije djelo može se označiti sarkofag Anža - Ivana Frankopana hrvatsko-dalmatinskog bana naručenog u Veneciji od majstora koji je poznavao Ghibertijevu plastiku. Ta djela donijela su dah visoke umjetnosti vremena u ustaljene franjevačke sadržaje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
ISBN 953-6776-11-1 Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 12. siječnja - 23. travnja 2000.

POVEZANOST RADA