Pregled bibliografske jedinice broj: 474933
Utjecaj kontinuiteta košenja na prinos i krmnu vrijednost poluprirodnih livada na Ćićariji (Istra, Hrvatska)
Utjecaj kontinuiteta košenja na prinos i krmnu vrijednost poluprirodnih livada na Ćićariji (Istra, Hrvatska) // KRMIVA 2010, book of abstracts / Lulić, Slavko (ur.).
Zagreb, 2010. str. 22-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 474933 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kontinuiteta košenja na prinos i krmnu vrijednost poluprirodnih livada na Ćićariji (Istra, Hrvatska)
(Mowing regimes influence on yield and feed value of semi natural meadows on the area of Ćićarija (Istria, Croatia))
Autori
Vitasović Kosić, Ivana ; Grbeša, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
KRMIVA 2010, book of abstracts
/ Lulić, Slavko - Zagreb, 2010, 22-23
Skup
17. Međunarodno savjetovanje KRMIVA 2010
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.06.2010. - 09.06.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
prinos ; krmna vrijednost ; livade ; Scorzonero-Chrysopogonetalia ; Istra
(yield ; feed value ; meadows ; Scorzonero-Chrysopogonetalia ; Istria)
Sažetak
Travnjaci Ćićarije staništa su europske važnosti u Hrvatskoj (nalaze se na popisu staništa NATURA 2000) koja bitno obogaćuju biljnu i krajobraznu raznolikost, a također su i dominantna hrana ovaca i koza, te su kao takvi preduvjet za ekološku proizvodnju mesa i mlijeka preživača. Hranidba ovaca na Ćićariji (mediteransko montani vegetacijski pojas) temelji se na prirodnoj vegetaciji (paša i sijeno) nepoznatog prinosa, kemijskog sastava i probavljivosti, odnosno nepoznate krmne vrijednosti. Cilj ovog rada bio je istražiti prinos i krmnu vrijednost livada sa različitim načinom gospodarenja (redovito košena livada vs. nedavno napuštena livada / neredovito košena). Istraživane livade pripadaju redu suhih travnjaka Scorzonero-Chrysopogonetalia Ht. et H-ić (1956) 1958 na Ćićariji, razvijenih na razmjerno dubokim, smeđim, primorskim tlima na površini bez kamena, te se mogu koristiti kao livade i kao pašnjaci. Terenskim i laboratorijskim mjerenjima na 30 uzoraka (1x1m) travnjaka dobiveni su slijedeći rezultati: redovito košenje livade u odnosu na neredovito košenje livade signifikantno (P<0.01) povisuje prinos suhe tvari (5.0 : 2.9 t/ha), te u suhoj tvari sadržaj pepela (90.04 : 56.90 g/kg), proteina (116 : 94.5 g/kg), in vitro probavljive suhe tvari (533 : 476 g/kg) i energije za laktaciju (4.10 : 3.56 MJ/kg). Fitocenološkim snimkama utvrđena je pokrovnost sljedećih dominantnih i palatibilnih vrsta i podvrsta koje se odlikuju visokim proljetnim sadržajem proteina u suhoj tvari: Hippocrepis comosa (187 g/kg), Lotus corniculatus subsp. hirsutus (169 g/kg) i Onobrychis viciifolia (122 g/kg) iz skupine mahunarki ; Brachypodium pinnatum subsp. rupestre (132 g/kg) i Bromus erectus (110 g/kg) iz skupine trava te Scorzonera villosa (150 g/kg) iz skupine zeljanica. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da redovito korištenje livada povisuje kako prinos tako i potencijalnu hranjivost travnjaka reda Scorzonero-Chrysopogonetalia na Ćićariji. Rezultati ovih istraživanja mogli bi omogućiti određivanje smjernica za upravljanje travnjacima na istraživanim lokalitetima što će pridonijeti unapređenju ekološke ovčarske proizvodnje, ujedno i očuvanju raznolikosti flore i vegetacije travnjaka u Istri.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb