ࡱ> JLGHIq`VbjbjqPqP.::\%^^^^^^^r~[~[~[8[\Tr _ _",_,_,_```9;;;;;;$h_^k``kk_^^,_,_dk$^,_^,_9k9:ז,^^_,_^ пwI~[ - z0 Rx__^^p`c !ef ```__X```kkkkrrV d8BrrV Brrr^^^^^^  UTJECAJ DU`I NE GNOJIDBE NA KEMIJSKI SASTAV GRO}A KULTIVARA CHARDONNAY, GRA`EVINA I RIZLING RAJNSKI IMPACT OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE CHEMICAL COMPOSITION OF CHARDONNAY, ITALIAN RIESLING AND WHITE RIESLING GRAPE CULTIVARS M. Karoglan, M. Mihaljevi, Luna Maslov, Mirela Osre ak, Ana Jeromel, B. Kozina, R. Petri, J. Marjanovi ________________ Dr.sc. Marko Karoglan, Marin Mihaljevi, dipl. ing., Luna Maslov, dipl. ing., Mirela Osre ak, dipl. ing., Doc.dr.sc. Ana Jeromel, Prof.dr.sc. Bernard Kozina, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet, Svetoaimunska 25, Zagreb Rikard Petri i Josip Marjanovi studenti VVV usmjerenja Agronomskog fakulteta u Zagrebu SA}ETAK Duai na gnojidba jedan je od uobi ajenih agrotehni kih postupaka u vinogradarskoj proizvodnji ime se mo~e utjecati na poveanje vegetativne mase vinove loze i prinosa gro~a, ali i na dinamiku dozrijevanja vezanu prvenstveno uz razlike u koncentracijama aeera, ukupne kiselosti i sadr~aja organskih kiselina u gro~u. Pokus je proveden u dvije godine (2006.  2007.) na kultivarima Chardonnay, Graaevina i Rizling rajnski, uz tri razli ita intenziteta duai ne gnojidbe 23 kg, 70 kg i 117 kg N/ha. Sadr~aj aeera, te jabu ne i limunske kiseline nije se mijenjao obzirom na intenzitet gnojidbe. Razlike su uo ene u gro~u Rizlinga rajnskog 2006. godine pri gnojidbi sa 23 kg i 70 kg N/ha, te Chardonnaya pri gnojidbi s 117 kg N/ha. Klju ne rije i: duai na gnojidba, aeer, ukupna kiselost, jabu na, vinska, limunska kiselina, Chardonnay, Graaevina, Rizling rajnski. UVOD Istra~ivanje dinamike usvajanja duaika te njegov utjecaj na fiziologiju i prirod vinove loze neophodni su za razumijevanje utjecaja i pravilnu primjenu duai ne gnojidbe. Od izuzetne je va~nosti regulirati gnojidbu duaikom i temeljiti je na stvarnim potrebama koje vinova loza ima prema tom makroelementu. Simptomi nedostatka duaika lako su prepoznatljivi, obzirom da listovi i mladice ne dosti~u uobi ajenu veli inu, a javlja se i ~uenje vegetativnih organa vinove loze. }uenje je povezano sa redukcijom klorofila u listu, ato za direktnu posljedicu ima oslabljeni fotosintetski potencijal trsa i smanjenu sintezu aeera (Coombe i Dry, 1992.). Najraairenije mialjenje je da prevelika opskrba duaikom reducira sadr~aj aeera (Peacock i sur., 1991.; Christensen, i sur., 1994.). Kiselost moata, kao va~ni enoloaki pokazatelj uglavnom je uvjetovana sadr~ajem triju glavnih organskih kiselina i to vinske, jabu ne i limunske. Mo~e varirati od 4,5 do 15 g/l (kao vinska) a ovisi o kultivaru, klimatskim uvjetima i stupnju zrelosti (Ribreau-Gayon i sur., 2000.). Vinska i jabu na kiselina predstavljaju u prosjeku 90% sume svih kiselina (Ribreau-Gayon i sur., 2000.). Odnos izmeu vinske i jabu ne kiseline zna ajno varira vezano uz kultivar. U periodu berbe veina kultivara sadr~i viae vinske nego jabu ne kiseline. Jabu na kiselina mo~e initi pribli~no polovicu ukupne kiselosti. Tijekom dozrijevanja gro~a njezina koncentracija se smanjuje, posebice tijekom toplog perioda, ato je vezano direktno uz procese stani nog disanja. Suprotno tome, u hladnijem klimatu koncentracija jabu ne kiseline mo~e ostati visoka ato naj eae rezultira vinima kiselog, gorkog okusa (Jackson, 1994.). Koncentracije jabu ne kiseline u gro~u kreu se od 1 pa sve do 10 g/l, ovisno o viae imbenika meu kojima je klima jedan od najva~nijih. Ough i sur., (1989.) zaklju ili su da je gnojidba izmeu 0 i 112 kg N/ha najbolja za kona nu kakvou vina, potkrjepljujui tvrdnju rezultatima senzornog ocjenjivanja vina. Cilj ovog istra~ivanja je ustanoviti u kojoj mjeri razli ito doziranje duai nih gnojiva utje e na kemijski sastav gro~a sorata Chardonnay, Rizling rajnski i Graaevina u uvjetima Zagreba kog vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora, te temeljem dobivenih rezultata definirati optimalnu razinu gnojidbe za ispitivane kultivare. MATERIJAL I METODE Ekoloaki uvjeti proizvodnje Zagreba ko vinogorje nalazi se u regiji Kontinentalne Hrvatske, te pripada vinogradarskoj podregiji Prigorje-Bilogora. Godianja suma aktivnih temperatura 2006. godine iznosila je 3403,4C to je na samoj granici potrebnih suma temperatura za sorte II razdoblja dozrijevanja po Gasparinu.U 2007. godini vegetacijska suma temperatura po Gasparinu iznosila je 3626,0 C to je neto vie od sume temperatura potrebne za sorte srednje kasne dobi dozrijevanja, i sasvim je zadovoljavajue. Koli ina oborina 2006. godine u rujnu je iznosila 67.6 mm te mjese ni intenzitet od 11.3 mm/dan.2007. godine najviae je kiae palo u rujnu ( 136,1 mm ), a najmanje u travnju (svega 1,6 mm ). Postavljanje pokusa Kultivari obuhvaeni u pokusu postavljenom 2006. do 2007. godine su Graaevina (klon ISV-1), Rizling rajnski (klon R-2) i Chardonnay (R-8). Pokus u vinogradu je postavljen u etiri tretmana, svaki u tri repeticije kao slu ajni blokni raspored. Svaki blok sastoji se od 8 trsova, ato ukupno ini 96 pokusnih trsova po kultivaru. U pokusu je kao duai no gnojivo poslu~io proizvod  Petrokemije d.o.o., tzv.  Urea N 46 . U obje pokusne godine gnojivo je aplicirano po zavraetku cvatnje i oplodnje, uz napomenu da tijekom provoenja pokusa nije aplicirano niti jedno drugo gnojivo u dijelu pokusnog vinograda. Iz tablice 1 vidljivo je da tla Jazbine sadr~e gotovo svugdje manje od 2% humusa, pogotovo u dubljim profilima gdje se taj udio redovito spuata ispod 1%. Na osnovi toga mo~emo zaklju iti da su tla Jazbine siromaana humusom, odnosno vrlo slabo humozna. U povrainskim dijelovima profila gotovo svugdje udio duaika je oko 0,1% pa i viae, ato se mo~e smatrati kao tla sa umjerenom do dobrom opskrbljenoau duikom. U dubljim dijelovima profila udio duika pada ispod 0,06%, to nam ukazuje da su ti profili siromani, odnosno slabo opskrbljeni duikom. Tablica 1: Kemijski sastav tala Jazbine, Zagreb, 2006. godina Table 1. Chemical composition of Jazbina soil, Zagreb, 2006. LokacijaUzorakDubina tlapHUkupni N (%)Humus (%)mg/100g tlaH2OnKClP2O5K2OTabla IV. (ChardonnayIVA0-305,44,10,081,03,415,7IVB30-605,23,90,010,02,56,3Tabla V. (Graevina)V1A0-305,24,00,11,63,611,8V1B30-604,93,70,060,93,07,1Tabla V. (Rizling rajnski)V2A0-305,14,10,142,28,326,8V2B30-604,83,80,050,73,311,8 Provedeni su tretmani: kontrola  bez aplikacije duai nog gnojiva, N1  aplikacija 13 g UREE/trs, ato pribli~no iznosi 50 kg UREE/ha (23 kg N/ha), N2  aplikacija 39 g UREE/trs, ato pribli~no iznosi 150 kg UREE/ha (70 kg N/ha), N3  aplikacija 65 g UREE/trs, ato pribli~no iznosi 250 kg UREE/ha (117 kg N/ha). Kemijska analiza moata Sadr~aj aeera u moatu odreen je refraktometrijski, izra~en u stupnjevima Oechsleovim. Ukupna kiselost moata izra~ena je u g/L kao vinska, a odreivana je metodom neutralizacije uzorka sa 0,1 M NaOH uz indikator bromtimol plavi, primjenom metode OIV (2001). Organske kiseline (vinska, jabu na, mlije na, limunska, jantarna) odreivane su u moatu pomou tekuinske kromatografije visoke djelotvornosti (engl. High Performance Liquid Chromatography, HPLC) uz DAD (engl. Diode Array Detector), Zotou i sur. (2004). Statisti ka analiza rezultata uklju it e provedbu ANOVA-e pri kojoj e izvor varijabiliteta biti razina duai ne gnojidbe. REZULTATI I RASPRAVA `eer Tablica 2. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav aeera u moatu (Oe), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006.-2007. g. Table 2. Effect of nitrogen fertilization on the composition of sugar in grape juice (Oe), Chardonnay, Rhein Riesling , Welsch Riesling, Jazbina, 2006-2007 Tretman/ Treatment 2006. 2007. kg N/haCHARDONNAYR.RAJNSKIGRAEVINACHARDONNAYR.RAJNSKIGRAEVINAKontrola/Control 102,0a** 95,7a 94,0a 92,0a 88,3a 83,7a 23  101,0a 104,7b 91,7a 91,7a 90,3a 84,0a 70  100,3a 100,7ab 90,7a 94,7a 87,7a 81,7a 117  93,0b** 103,3b 90,7a 92,0a 88,3a 81,0a LSD* p=5% 6,62 7,16 n.s.*** n.s. n.s. n.s.*Najmanja zna ajna razlika  Least Significant Difference ** a i b indeksi ozna avaju statisti ki zna ajnu razliku  a and b indexes show statistical significant difference *** razlika nije zna ajna  non significant Prema tablici 2. statisti ki zna ajne razlike zabilje~ene su 2006. godine, te je utvreno da je gnojidba sa 117 kg N/ha (N3) utjecala na smanjenje sadr~aja aeera u moatu Chardonnaya, ali i na poveanje sadr~aja istog u moatu R. rajnskog, vjerojatno putem popravljanja opeg kondicijskog stanja vinove loze. U ostalim slu ajevima statisti ki zna ajnih razlika nema te nije zamjetan nikakav trend obzirom na intenzitet gnojidbe. Ono ato mo~emo primijetiti je zna ajno ni~i sadr~aj aeera u moatu svih sorata 2007. godine, ato upuuje na nepovoljnije klimatske prilike tijekom perioda dozrijevanja. To se prije svega odnosi na prekomjernu koli inu oborina, poglavito mjeseca rujna. Poznato je da gnojidba duaikom vrlo esto ima presudan utjecaj na kona an sadr~aj aeera u moatu. Peacock i sur. (1991) istra~ivali su vrijeme aplikacije duaika u vinogradu i ustanovili da je openito gnojidba utjecala na smanjenje sadr~aja aeera u moatu. Takoer su utvrdili da je gnojidba u vrijeme cvatnje i oplodnje, aare gro~a ili nakon berbe kompatibilna sa rastom i razvojem vinove loze i gro~a. Christensen i sur. (1994) sugeriraju da je period aare gro~a najmanje pogodan trenutak za aplikaciju duai nog gnojiva. I oni tvrde da je gnojidba duaikom reducirala sadr~aj aeera u gro~u, poglavito ona sa 112 kg N/ha. Do sli nih zaklju aka doali su i Bavaresco i sur. (2001). Spayd i sur. (1994) tvrde da gnojidba duaikom usporava dozrijevanje gro~a Rizlinga rajnskog. Nasuprot navedenim istra~ivanjima, Bell i sur. (1979) nisu zabilje~ili zna ajnije promjene u sadr~aju aeera u moatu, uslijed duai ne gnojidbe. Naai rezultati najveim dijelom su u skladu sa njihovim navodima. Ukupna kiselost Tablica 3. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav ukupnih kiselina u moatu (g/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006.-2007. g. Table 3. Effect of nitrogen fertilization on the composition of total acidity in grape juice (g/L), Chardonnay, White Riesling , Italian Riesling, Jazbina, 2006-2007 Tretman/ Treatment 2006. 2007. kg N/haCHARDONNAYR.RAJNSKIGRAEVINACHARDONNAYR.RAJNSKIGRAEVINAKontrola/Control 11,65ab 10,15a 6,45a 7,43a 8,66a 6,24a 23 11,86ab 13,63b 6,66a 8,07a 8,92a 6,35a 70 10,53a 13,40b 7,11a 7,73a 9,43a 6,29a 117 12,80b 11,17a 7,31a 8,13a 9,57a 6,36a LSD p=5% 1,94 1,70 n.s. n.s. n.s. n.s. Prosje ne vrijednosti sadr~aja ukupnih kiselina prikazane su u tablici 3. Statisti ki zna ajne razlike zabilje~ene su u moatu Rizlinga rajnskog 2006. godine, gdje vidimo da je gnojidba sa 23 i 70 kg N/ha utjecala na zna ajno viai sadr~aj ukupnih kiselina. No, isto ne mo~emo tvrditi i za gnojidbu sa 117 kg N/ha (N3). Takoer, utjecaj gnojidbe vidljiv je i kod Chardonnaya iz iste godine, no ovdje je evidentno gnojidba utjecala na viai sadr~aj ukupnih kiselina u N3 moatu, ali samo u odnosu na moat N2. Christensen i sur. (1994.) gnojili su duaikom etiri kultivara sa 56 i 112 kg N/ ha i utvrdili da je gnojidba utjecala na poveanje razine ukupne kiselosti, ali samo kod Grenacha i Chenin blanca. Prema istra~ivanju Bavaresca i sur. (2001.) ukupna kiselost moata od duaikom tretiranog gro~a bila je neato viaa u odnosu na kontrolu, ali ne i statisti ki zna ajno. Nasuprot tome, Bell i sur. (1979) tvrde da ukupna kiselost zna ajno raste sa porastom razine gnojidbe, ato povezuju sa poveanim vigorom i lisnom masom vinove loze, koje za posljedicu imaju intenziviranu sintezu kiselina i njihovo translociranje u gro~e. Kao mogui uzrok navode i zasjenjenje gro~a uslijed bujne lisne mase, ato sni~ava temperaturu mikroklimata zone gro~a i na taj na in usporava procese razgradnje kiselina putem procesa disanja. Spayd i sur. (1994.) tvrde da se razina ukupne kiselosti u moatu nije mijenjala pod utjecajem duai ne gnojidbe. Openito, razina ukupne kiselosti u trenutku berbe bila je evidentno ni~a 2007. godine, i sa tehnoloakog stajaliata puno prihvatljivija. Ukupna kiselost u moatu Chardonnaya i Rilzlinga rajnskog 2006. godine bila je neprihvatljivo visoka. Ovakvo stanje takoer mo~emo pripisati klimatskim prilikama, no ovoga puta ponajprije temperaturi zraka mjeseca kolovoza i T n |  2 Z Ⱦȷ{p{p{peWKh$oh$o5CJaJhLh(56CJaJh456CJaJh3"56CJaJhJjT56CJaJh" h(56CJaJ h" 56h" h^956h^956CJaJ h^956 hYq56h" h?X56h" h('56h h|5h h(5 h E5h$oh|5CJaJh$oh(5CJaJ   $cd]ca$gdJjT $da$gdL $da$gdWO$d`a$gdDl$d`a$gd E$d`a$gdWO T     | ~ dúsesZeZesLh Eh{Ca56CJaJh56CJaJh Eh856CJaJh Eh\56CJaJh Eh$o5CJaJh Eh\5CJaJh3"h3"6CJaJhL6CJaJh)h3"6CJaJh46CJaJh3"6CJaJhyQyhDl6CJaJhDl6CJaJhyQyhJjT6CJaJhJjT6CJaJhL5CJaJ ~ Rjlv&&&+ ,024455 5+5$dh$Ifa$gdR $dha$gd7,n $dha$gdV0$d`a$gdV0 $d@&a$gdhG $da$gdWO>BLNVfnpx>8>DH\ ^dhjlܧ΃ujh\h\CJaJh Eh\56CJaJh Eh856CJaJh}O56CJaJh56CJaJhQ56CJaJh EhL56CJaJh Ehu56CJaJh EhS56CJaJhJjT56CJaJhy\56CJaJh Eh 8c56CJaJ)lvz|LNDPj$,PHҿʿʷʤ~shs]]h$ohQzHCJaJh$oh`tCJaJh$ohQCJaJh$ohmCJaJh$ohmUCCJaJhof+CJaJhJjTCJaJh$ohNCJaJhCJaJhlCJaJh$oh>CJaJhu0CJaJh$ohRbCJaJh$ohEZCJaJh$oh CJaJh$ohEZ5CJaJ!h !B!!!!D"F"P""""##$$@$F$v$$&&&&'(#(((x*z*|*ϼ{p{p{eZhAhSCJaJhh!s/CJaJhhCJaJhh$3mCJaJh$oh]ICJaJh$oh]I5CJaJh$ohN@5CJaJh\CJaJh$ohPCJaJhlCJaJh$ohB/CJaJh$ohB CJaJhu0CJaJhJjTCJaJh$ohQzHCJaJh$ohK5wCJaJ |***4+6+8+++ ,4-6-..`/d//0P0v0x0000444˿wnenenweZRBhV0hV05CJaJmHsHhV0CJaJhV0hV0CJaJhV0CJ\aJhMCJ\aJh$oh$=CJ\aJh}OCJaJh$oh$=CJaJh$oh(CJaJh$oh; CJaJh-aCJaJh$ohFRJCJaJh$oh\5CJaJh$oh\CJaJhJjTCJaJhAh!s/CJZaJhAhSCJaJhAh!s/CJaJ44555V5W5a5b5c5e5f5g5j55555566J6L666777V7777 8:8<8>8l888889N99ĶĶĶĶĮģģģģģĘwowowh}OCJaJh$ohCJ\aJh$oh$=CJ\aJh}OCJ\aJhV0hV0CJaJhRhV0CJaJh_CJaJhRhV05CJH*aJhRhV05CJaJh7,nhV06CJaJh7,nhRCJaJh7,nhV0CJaJhV05CJaJmHsH++5.5;5E5Q5$dh$Ifa$gdRQ5R5S5&$dh$Ifa$gdRkd$$Ifl4u֞3 >#QR aB  t0Z$4 laf4S5T5U5Y5^5_5`5e5i5j55555555555555555Ff dh$IfgdRFf$dh$Ifa$gdR5555555555555666 66 6(626:6B6J6L6FfFfS dh$IfgdRFf $dh$Ifa$gdRL666666666666666667 77779 $da$gdWO$d`a$gdV0FfFf$dh$Ifa$gdR dh$IfgdR99999^:`:b::;;;<<=P=====>P>>>>>ȽȢ{wldl\SJh_5CJaJh7,n5CJaJhjCJaJhJjTCJaJh$ohCCJaJh-JhUCJaJh$oh{6CJaJh$oh{CJaJh-JCJaJhP%CJaJh$oh<{CJaJhB/CJaJh$oh3BCJaJh$ohr3;CJaJh$oh; 5CJaJh$oh3B5CJaJh7,nh.CJaJh}OCJ\aJ99=>>>>>?@@@@@A$d$Ifa$gdWO $da$gdWO$da$gd-Jl $da$gd-J$da$gdWOl>>>>>>??????@@@"@8@O@^@_@r@x@y@@@@@ǻǯ|||sj\s|ShYq6CJaJhn hn 56CJaJh)16CJaJhDxo6CJaJhn 6CJaJhAwhAw6CJaJhlhhlh6CJaJhR6CJaJhlh5CJaJhAwhAw5CJaJhAwh@F5CJaJhAwh]5CJaJhR5CJaJh$oh]5CJaJhjh9CJaJh$oh95CJaJ@@@@@@@@AA A'ABBBJBPBVB_BeBiBoBuB|BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC!C&C,C1C9C?CDpDrDEŸh]CJaJh7,nCJaJh7,nh]CJaJhVCJaJhCCJaJhqCJaJhAwhWCJaJhWCJaJhW]CJaJh;{HCJaJhAwh]CJaJ=/B>BJBVBeBoB{B$d$Ifa$gdWO{B|BB#$d$Ifa$gdWOkd^$$Ifl֞@ b!& t0W'644 laBBBBBBB$d$Ifa$gdWOBBB#$d$Ifa$gdWOkd$$Ifl֞@ b!& t0W'644 laBBCC&C1C>C$d$Ifa$gdWO>C?CrD#$a$gdCkd$$Ifl֞@ b!& t0W'644 larDXEEERRTTTTTTTU$d$If]a$gdV$d$Ifa$gdWO $da$gd@> $da$gdWO$a$gdC EEEEFFFFNHHJKvQQ|RRRRRR6SvSSSSSTTT T徲vmdXmh(h(6CJaJhR6CJaJh(5CJaJh>=5CJaJh@>h@F5CJaJh@>5CJaJh@>h]5CJaJhR5CJaJh#|5CJaJh$oh]5CJaJh$oh5CJaJhCJaJhYqCJaJh$oh]CJaJhB/CJaJhRCJaJh7,nhCCJaJ T*TMT]TaTcTdTnTpTuTTTTTTTTTTTTTTTT UUUfUgUnUoUwU|U󛓋tlttdtXtlth(h(6CJaJhOCJaJhi\CJaJh@>h]CJaJhlhh(6CJaJh(CJaJhVCJaJhRh]56CJaJhYq6CJaJhn h^956CJaJhy\6CJaJhAwh^96CJaJh^9h^96CJaJh^96CJaJh@>6CJaJh@>h@>6CJaJ!UUU*U4U>UIUSU]Uo```````$d$Ifa$gdWOkdA$$IfltFb&EJ t0W'6?    44 la]U^UoU#$d$Ifa$gdWOkd$$Iflt֞@ b!&Eg\g\ t0W'644 la|U~UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUV VVV V#V+V1V2V5VhKCCJaJhVCJaJhi\CJaJh@>h]CJaJhRCJaJKoUUUUUUU$d$Ifa$gdWOUUU#$d$Ifa$gdWOkd$$Ifl֞@ b!&Eg\g\ t0W'644 laUUUUU VV$d$Ifa$gdWOVV#V#$d$Ifa$gdWOkd\$$Iflt֞@ b!&Eg\g\ t0W'644 la#V2V=5CJaJh>=h@F5CJaJhT5CJaJh>=h]5CJaJhR5CJaJhWh]CJaJh>=h5h hWCJaJUh hg_CJaJh h]CJaJh@FCJaJhy\CJaJh$oh]CJaJ$je su vrijednosti bile zna ajno viae 2007. godine, ato je pogodovalo procesu disanja odnosno  sagorijevanju organskih kiselina. Nadalje, Rizling rajnski se u obje godine izdvojio visokim sadr~ajem kiselina, dok je u moatu Graaevine izmjereno najmanje ukupnih kiselina u obje godine istra~ivanja. Organske kiseline Tablica 4. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav vinske kiseline u moatu (g/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006.-2007. g. Table 4. Effect of nitrogen fertilization on the composition of tartaric acid in grape juice (g/L), Chardonnay, White Riesling , Italian Riesling, Jazbina, 2006-2007 Tretman/Treatment 2006. 2007. kg N/haCHARDONNAYR.RAJNSKIGRA`EVINACHARDONNAYR.RAJNSKIGRA`EVINAKontrola/Control 3,95a 5,65a 5,56a 5,01a 5,28ac 5,59a 23 4,29a 5,17a 5,75a 5,04a 5,45a 5,52a 70 4,19a 5,85a 6,03a 4,97a 4,44b 5,78a 117 3,99a 5,54a 6,03a 4,15b 5,02c 5,65a LSD p=5% n.s. n.s. n.s. 0,31 0,36 n.s. U tablici 4. prikazani su rezultati prosje nog sadr~aja vinske kiseline u moatu pokusnih kultivara. U 2006. godini nisu zabilje~ene statisti ki zna ajne razlike kod niti jedne sorte, te zaklju ujemo da gnojidba duaikom nije utjecala na sadr~aj vinske kiseline. Ipak, mo~emo uo iti neato ni~u razinu iste u moatu Chardonnaya. Proizvodna godina 2007. dala je neato druk ije rezultate. Premda su koncentracije vrlo sli ne onima iz 2006. godine, ovdje bilje~imo i statisti ki zna ajne razlike. Gnojidba sa 70 kg N/ha je utjecala na smanjenje razine vinske kiseline u moatu Rizlinga rajnskog, dok je kod Chardonnaya isti u inak postigla gnojidba sa 117 kg N/ha. Kod Graaevine nisu zabilje~ene statisti ki zna ajne razlike. Uzimajui u obzir navedene rezultate, ponajprije zaklju ujemo da su vrijednosti sadr~aja vinske kiseline u obje proizvodne godine bile o ekivane i u skladu sa datim agroekoloakim podru jem. No, injenica da je 2007. godine gnojidba duaikom utjecala na smanjenje razine vinske kiseline u moatu Chardonnaya i Rizlinga rajnskog nije u skladu sa istra~ivanjem Spayda i sur. (1994.), koji navode da se razina vinske kiseline u moatu nije mijenjala pod utjecajem gnojidbe. Tablica 5. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav jabu ne kiseline u moatu (g/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006.-2007. g. Table 5. Effect of nitrogen fertilization on the composition of malic acid in grape juice (g/L), Chardonnay, White Riesling , Italian Riesling, Jazbina, 2006-2007 Tretman/Treatment 2006. 2007. kg N/haCHARDONNAYR.RAJNSKIGRA`EVINACHARDONNAYR.RAJNSKIGRA`EVINAKontrola/Control 0,81a 1,96a 1,29a 4,01a 1,90a 1,35a 23 0,73a 2,34a 1,45a 3,99a 2,00a 1,49a 70 0,71a 2,60a 1,63a 3,94a 1,94a 1,58a 117 0,89a 2,03a 1,83a 4,25a 2,01a 1,35a LSD p=5% n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Iz prikaza prosje nih vrijednosti sadr~aja jabu ne kiseline (tablica 5.) vidljivo je da statisti ki zna ajnih razlika nije bilo. Pozornost plijeni vrlo nizak sadr~aj jabu ne kiseline u moatu Chardonnaya 2006. godine, odnosno izrazito visok sadr~aj iste u moatu Chardonnaya naredne godine. Ipak, mo~emo zaklju iti kako su postignute razlike zanemarive, tj. nisu nastale pod utjecajem duai ne gnojidbe. Ovakvi rezultati u skladu su sa istra~ivanjem Spayda i sur. (1994.), Bella (1991) i Conradiea i Saaymana (1989), koji takoer tvrde da gnojidba duaikom nije utjecala na razinu malata u moatu. Tablica 6. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav limunske kiseline u moatu (g/l), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006.-2007. g. Table 6. Effect of nitrogen fertilization on the composition of citric acid in grape juice (g/L), Chardonnay, White Riesling , Italian Riesling,, Jazbina, 2006-2007 Tretman/Treatment 2006. 2007. kg N/haCHARDONNAYR.RAJNSKIGRA`EVINACHARDONNAYR.RAJNSKIGRA`EVINAKontrola/Control 0,21a 0,16a 0,16a 0,19a 0,13a 0,14a 23 0,19a 0,21a 0,17a 0,19a 0,14a 0,13a 70 0,18a 0,23a 0,19a 0,19a 0,12a 0,16a 117 0,24a 0,18a 0,21a 0,21a 0,12a 0,13a LSD p=5% n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. U tablici 6. su prikazane vrijednosti prosje nog sadr~aja limunske kiseline u moatu. Statisti ki zna ajne razlike nisu pronaene u niti jednoj godini, za niti jednu od pokusnih sorata. Izmjerene razine limunske kiseline u skladu su sa o ekivanim vrijednostima za istra~ivano agroekoloako podru je, te neato viae 2006. godine, ato mo~emo povezati sa klimatskim prilikama koje su pogodovale razvoju Sive plijesni (Botrytis cinerea). Dobiveni rezultati jasno ukazuju da duai na gnojidba nije utjecala na sadr~aj jabu ne i limunske kiseline u moatu pokusnih kultivara, u niti jednoj godini istra~ivanja. S druge strane, aplikacija duai nog gnojiva utjecala je na smanjenje razine vinske kiseline u moatevima Chardonnaya i Rizlinga rajnskog iz 2007. godine. ZAKLJU AK Na osnovi dvogodianjeg istra~ivanja kemijskog sastava gro~a kultivara Chardonnaya, Graaevine i Rizlinga rajnskog uslijed razli itog intenziteta gnojidbe, mo~emo zaklju iti da duai na gnojidba nije konzistentno utjecala na sadr~aj aeera u svje~im uzorcima pokusnih moateva, osim 2006. godine gdje je utvreno da je gnojidba sa 117 kg N/ha (N3) utjecala na smanjenje sadr~aja aeera u moatu Chardonnaya. Gnojidba sa 23 i 70 kg N/ha utjecala je na zna ajno viai sadr~aj ukupnih kiselina. u moatu Rizlinga rajnskog 2006. godine. Utjecaj gnojidbe vidljiv je i kod Chardonnaya iz iste godine i to na viai sadr~aj ukupnih kiselina pri gnojidbi sa 117 kg N/ha (N3). Dobiveni rezultati jasno ukazuju da duai na gnojidba nije utjecala na sadr~aj jabu ne i limunske kiseline u moatu pokusnih kultivara, u niti jednoj godini istra~ivanja. S druge strane, aplikacija duai nog gnojiva utjecala je na smanjenje razine vinske kiseline u moatevima Chardonnaya i Rizlinga rajnskog iz 2007. godine. Kona no, ovim istra~ivanjem pokazali smo da je intenziviranje duai ne gnojidbe u pravilu nepovoljno utjecalo na promatrane parametre kakvoe moata, te se kao takvo ne mo~e preporu iti. Ipak, potpuniju sliku utjecaja duai ne gnojidbe dati e rezultati mjerenja nekih drugih, ponajprije duai nih parametara u moatu i vinu. LITERATURA 1. Bavaresco, L., Pezzutto, S., Ragga, A., Ferrari, F., and Trevisan, M. (2001.). Effect of nitrogen supply on trans-resveratrol concentration in berries of Vitis vinifera L. cv. Cabernet Sauvignon. Research note. Vitis. 40 (4): 229-230 2. Bell, A. A., Ough, C. S., Kliewer, W. M. (1979.). Effects on must and wine composition, rates of fermentation and wine quality of nitrogen fertilization Vitis vinifera var. Thompson Seedless grapevines. Americain Journal of Enology and Viticulture. 30 (2):124-129 3. Bell, S. J. (1991.). The effect of nitrogen fertilization on growth, yield, and juice composition of Vitis vinifera cv. Cabernet Sauvignon grapevines. In: Proceedings of the International Symposium on Nitrogen in Grapes and Wines. J. M. Rantz (Ed.) pp 206-210. American Society for Enology and Viticulture, Davis, CA 4. Christensen, L. P., Bianchi, M. L., Peacock, W. L., and Hirschfelt D. J. (1994.). Effect of nitrogen fertilizer timing and rate on inorganic nitrogen status, fruit composition, and yield of grapevines. Americain Journal of Enology and Viticulture. 45 (4): 377-387 5. Conradie, W. J., Saayman D. (1989.). Effects of long-term nitrogen, phosphorus, and potassium fertilization on Chenin blanc vines. II. Leaf anlayses and grape composition. Americain Journal of Enology and Viticulture. 40 (2): 91-98 6. Coombe, B. G. and Dry P. R.(1992.). Viticulture. Volume 1. Resources. Winetitles, Adelaide, Australia 7. Jackson, R. S. (1994.). Wine science: Principles and Applications, Academic press, S. L. Taylor, University of Nebraska 8. Ough, C. S., Stevens, D., Almy, J. (1989.). Preliminary comments on effects of grape vineyard nitrogen fertilization on the subsequent ethyl carbamate formation in wines. Americain Journal of Enology and Viticulture. 40 (3): 219-220 9. Peacock, W. L., Christensen, L. P., Hirschfelt D. J. (1991.). Influence of timing of nitrogen fertilizer aplication on grapevines in the San Joaquin Valley. American Journal of Enology and Viticulture., 42(4): 322-326 10. Ribereau-Gayon, P., Dubourdieu, D., Doneche, B., Lonvaud A. (2000.). Handbook of Enology. Volume 1. The microbiology of Wine and Vinifications. John Wiley & Sons, LTD, England 11. Spayd, S. E., Wample, R. L., Evans, R. G., Stevens, R. G., Seymour, B. J., Nagel, C. W. (1994.). Nitrogen fertilization of White Riesling grapes in Washington. Must and wine composition. American Journal of Enology and Viticulture. 45(1): 34-42 12. Zotou, A., Loukou, Z., and Karava, O. (2004.). Method Development for the Determination of Seven Organic Acids in Wines by Reversed-Phase High Performance Liquid Chromatography. Chromatographia, 60, July (No. 1/2) SUMMARY Nitrogen fertilization is one of the common farming practices in vine production which may affect the increase in vegetative mass of vines and grape yield, but also the dynamics of maturation related primary to differences in the concentrations of sugar, total acidity, and content of organic acids in grapes. The experiment was conducted in 2006  2007 years on cultivars Chardonnay, Riesling and Italian Riesling, with three different intensities of nitrogen fertilization 23 kg, 70 kg and 117 kg N/ha. The concentrations of sugars, malic and citric acid is not changed due to nitrogen fertilization. Differences were observed in the Riesling grapes from 2006 year with 23 kg and 70 kg N/ha fertilization, and in the Chardonnay grapes with 117 kg N / ha fertilization. Keywords: nitrogen fertilization, sugar, total acidity, malic, tartaric, citric acid, Chardonnay, Italian Riesling, White Riesling.     PAGE  PAGE 1 %WTxPLkd!$$IflF '$ t06    44 la$d$Ifa$gdWO $da$gdWO $da$gd>=.NV\pt~DPPR÷vkcWkOkOkOkOhOCJaJh#|h#|6CJaJh#|CJaJh>=h]CJaJhRhB/5CJaJhYq6CJaJh@>h^96CJaJhn h^956CJaJhy\6CJaJh^96CJaJhAwh^96CJaJh|6CJaJhT6CJaJh>=6CJaJh@>h>=6CJaJhWe5CJaJhWehWe6CJaJ*>$d$Ifa$gdWO>@b%$d$Ifa$gdWOkd"$$Ifl֞  p6"'b t0644 laR`bt.:DP\hz 2>HT`n &4F\ft~8h$oh]CJaJhRCJaJhWeCJaJhOCJaJh>=h]CJaJhOhO6CJaJJb$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkd"$$Ifl֞  p6"'b t0644 la:Ph$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkd#$$Ifl֞  p6"'b t0644 la >Tl$d$Ifa$gdWOln%$d$Ifa$gdWOkdv$$$Ifl֞  p6"'b t0644 la $$d$Ifa$gdWO$&F%$d$Ifa$gdWOkdC%$$Ifl֞  p6"'b t0644 laFf~$d$Ifa$gdWO% $da$gdWOkd&$$Ifl֞  p6"'b t0644 la8xHxz~02BD8:LNP^`b &*ĸznenenYPh|6CJaJhAwh|6CJaJhlh6CJaJh@>hlh6CJaJhWe5CJaJhWehWe6CJaJhR6CJaJhmhWeCJaJhlhh@F5CJaJhlh5CJaJhlhh]5CJaJhR5CJaJh5CJaJhlhh]CJaJhRh@FCJaJh$oh]CJaJhg_CJaJ0P ^`~Lkd&$$IflF '$ t06    44 la$d$Ifa$gdWO $da$gdlh $da$gdWO*4N\^n R`n 0<FR^j| 2>FR^l"8ʾhh6CJaJhCJaJhlhh]CJaJhRhB/5CJaJh@>hlh6CJaJhYq6CJaJhn h|56CJaJh|6CJaJhy\6CJaJ>~$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkdL'$$Ifl֞  p6"'b t0644 la<Rj$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkd($$Ifl֞  p6"'b t0644 la >Rj$d$Ifa$gdWOjl%$d$Ifa$gdWOkd($$Ifl֞  p6"'b t0644 la $d$Ifa$gdWO "@%$d$Ifa$gdWOkd)$$Ifl֞  p6"'b t0644 la8@R^ht $.>H^hv*,BDHJ@BRTJL^bⷳ⪡hWeh@F5CJaJhWeh]5CJaJhR5CJaJhWe5CJaJhm5CJaJhRhRhRCJaJh@FCJaJhmCJaJht@ CJaJh_CJaJh$oh]CJaJhCJaJhlhh]CJaJ.@^t$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkd*$$Ifl֞  p6"'b t0644 la.Hh$d$Ifa$gdWO% $da$gdWOkdM+$$Ifl֞  p6"'b t0644 laBbnpLkd,$$IflF ' t0'6    44 la$d$Ifa$gdWO $da$gdWO $da$gdWebprt &:>H`pbp .0BNXdr~ՍzrrrzrrrrrrrhtmCJaJhWeCJaJhWeh]CJaJhRh]5CJaJhYq6CJaJh@>h|6CJaJhy\6CJaJh|6CJaJhAwh|6CJaJhWe6CJaJh@>hWe6CJaJhWe5CJaJhWehWe6CJaJhR6CJaJ, $d$Ifa$gdWO 0%$d$Ifa$gdWOkd,$$Ifl֞  p6"'g\g\ t0'644 la0Nd~$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkdN-$$Ifl֞  p6"'g\g\ t0'644 la  .:LXbn|*8F\dv"8BPZlv&⺮h$oh!NpCJaJh$oh; 5CJaJh$oh,}5CJaJh$oh]6CJaJht@ CJaJh_CJaJh$oh]CJaJhtmCJaJhWeh]CJaJ@ :Xn$d$Ifa$gdWO%$d$Ifa$gdWOkd.$$Ifl֞  p6"'g\g\ t0'644 la*D$d$Ifa$gdWODFd%$d$Ifa$gdWOkd.$$Ifl֞  p6"'g\g\ t0'644 lad$d$Ifa$gdWO"%$d$Ifa$gdWOkd/$$Ifl֞  p6"'g\g\ t0'644 la"BZv$d$Ifa$gdWO% $da$gdWOkd0$$Ifl֞  p6"'g\g\ t0'644 la n B 8  2$ $dha$gd$a$gd-J $dha$gd  $dha$gdR $dha$gd $dha$gd3QdgdC h $da$gdWO<>"$TZbd6<J\fjpɾzzzzooh$oh?ECJaJh$ohxCJaJhRCJaJh$oh <CJaJh$ohICJaJhWCJaJh$ohL#[CJaJhy\CJaJh$oh9}ECJaJh$ohCJaJh$oh$CJaJh$oh!NpCJaJh$ohYCJaJh$oh$CJaJ+ ,@JV`rD` "04@LN">(*48Խ߲߲߲窟ߟ߈}h$Jh$JCJaJh h CJaJhRhR6CJaJhRhRCJaJhRCJaJhh$JCJaJh3Qh3QCJaJhh3Q6CJaJhh3QCJaJh$JCJaJh3QCJaJhYqhC h5CJaJmHsH1 $&n p t        B D H p r 6 8 : > X h r z | Ǵϩǡzrgghlh3QCJaJh-JCJaJh3QCJaJmH sH hFVCJaJmH sH hof+h3QCJaJmH sH h3QCJaJh h CJaJh CJaJhRhRCJaJhRCJaJhFVCJaJh h$JCJaJh$Jh$JCJaJh h CJaJh$JCJaJ(| ~       6 N ^ r ~    *4DJTth\M\M\M\Mhof+h3QCJaJmH sH h$JCJaJmH sH hUCJaJmH sH h3QCJaJmH sH h-JCJaJmH sH hc(h3QCJaJhFVCJaJmH sH hc(h$JCJaJmH sH hc(h3QCJaJmH sH h$JCJaJmH sH h3QCJaJmH sH h-JCJaJmH sH hFVCJaJh$JCJaJhlh3QCJaJTV\026:Vdfrt"$,XZ˿}}}n}bVRMR h-JH*h-Jh CJaJmH sH hFVCJaJmH sH h{]h{]CJaJmH sH h{]CJaJmH sH h$Jh$JCJaJmH sH hh3QCJaJmH sH h$JCJaJmH sH h3QCJaJmH sH h-JCJaJmH sH hof+h3QCJaJhof+h3QCJaJmH sH hof+h3QCJaJmH sH hFVCJaJmH sH @TRHź}odo}o}o}dYNCh#_56CJaJhd /56CJaJhQ56CJaJhPRV56CJaJhPRVh E56CJaJhYq56CJaJhhOGCJaJhPRVh E5CJaJhhCJaJh CJaJh3QCJaJh h CJaJh-JCJaJh-J h-J\-h-Jh-J0JB*\fH`phq h-Jh-J0J\h-Jh-J\  "468NPRTVh]hgdWO &`#$gdG $da$gdWO $dha$gdt  x*,68<BLNX\`F  ѻ祗hJ\jhJ\UhPRVhC h56CJaJhC h56CJaJh#_56CJaJhd /56CJaJhQ56CJaJhy\56CJaJhVW56CJaJhPRVh E56CJaJhYq56CJaJ6"$0248:FHJLNRTVhPRVhC h56CJaJh40JmHnHuhI:[ hI:[0JjhI:[0JUhJ\,1h. A!"#$% -$$If!vh55Q5R5 5a5B5 #v#vQ#vR#v #va#vB#v :V l4u t0Z$+++++,55Q5R5 5a5B5 4f4Y$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4 t0Z$+++++, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kd/$$Ifl4 3 >q #QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4E$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4u t0Z$+, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kd$$Ifl4u 3 >q #`QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4E$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4 t0Z$+, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kd$$Ifl4 3 >q # QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4E$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4 t0Z$+, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kd $$Ifl4 3 >q #`QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4E$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4 t0Z$+, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kdO$$Ifl4 3 >q # QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4E$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4 t0Z$+, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kd$$Ifl4 3 >q #`QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4E$$If!v h55Q5R5U55a5B55 }#v#vQ#vR#vU#v#va#vB#v#v }:V l4 t0Z$+, 55Q5R5U55a5B55 }4f4kd$$Ifl4 3 >q # QRUaB} t0Z$$$$$4 laf4a$$If!vh5E55#vE#v:Vlh tW'65$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:VlF tW'65$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl- tW'65$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65w$$If!vh5E55J#vE#v#vJ:Vlt tW'6?5E55J$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vlt tW'65E5g55\5g55\$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65E5g55\5g55\$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vlt tW'65E5g55\5g55\$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65E5g55\5g55\$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vlt tW'65E5g55\5g55\$$If!vh5E5g55\5g55\#vE#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl tW'65E5g55\5g55\m$$If!vh555#v#v:Vl t6555$$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5m$$If!vh555#v#v:Vl t6555$$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t6555555b5e$$If!vh555#v#v:Vl t'655$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t'655g55\5g55\$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t'655g55\5g55\$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t'655g55\5g55\$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t'655g55\5g55\$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t'655g55\5g55\$$If!vh55g55\5g55\#v#vg#v#v\#vg#v#v\:Vl t'655g55\5g55\@@@  NormalCJ_HaJmHsHtHX@X pNaslov 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ f@f NNaslov 2$<@&,56CJOJQJ\]^JaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisat@t ]Reaetka tablice7:V0F'F ]Referenca komentaraCJaJ8 @8 WOPodno~je  p#2)@!2 WO Broj straniceLB@2L C h Tijelo teksta$a$CJ mH sH tH NBN DlTekst balon iaCJOJQJ^JaJ,OQ, -J yshortcuts5\MT))).*** 5k556t66h==>t>>*?rCC"DDDEPS`jvwxyz~  %&'+159>BFJKfjosw|{|}=>MXblw.8DETco{  + ; K V c d !=!>!''e( ))) )F)G)u)v))))))))))))) ** *!*.*>*H*T*c*n*z*{************++ +,+-+:+I+S+`+o+{++++33T44 525[5\5k5v55555555555556 66'626>6M6X6d6e6t6666666666667777-7=7I7W7f7r7777"<<V=h==========>>>(>3>?>N>X>d>e>t>>>>>>>>>>>>????*?9?D?P?_?i?u?v??????????+BB`CrCCCCCCCCCDDD"D1D*z*{*******++ +,+-+3 5[5\5k5v555556 66'6d6e6t66666667777777"<<h=====>>>(>d>e>t>>>>>>??*?9?P?_?i?u?v???????+BrCCCCCDD"D1DpDqDDDDDDD,E-E@BE T|UXR8*8b| TV3689:;<BDELTUXc +5Q5S55L69AfAxAAAB/B{BBBB>CrDU]UoUUUV#VnV|VVV#W%W>bl$F~j @ 0Dd"V47=>?@ACFGHIJKMNOPQRSVWYZ[\]^_`abT5  '!!8@0(  B S  ?6l||| !t"#$%D&'(T)*t+$,-d./0T123$45D67d 8 9!:";"<4#=#>T$?$@$%Ad%B%C%D$&Ed&F&G&H$'Id'J'K(L)M)N4*jr 0''(7Tx!M&Z(K,,-J4w9:<B4JJoKTTTUUUVV;W;W_ZfZpZ&[0[l[6\      !"#$%&'(*)+,-./012345ow 8---<X~!S&a(P,,-Q4|9 :<B:JJuKT%T%TUUUVVEWEWdZkZvZ+[5[r[6\  !"#$%&'(*)+,-./0123458+*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCityC6*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverterB *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState9**urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType (0,1 M1,6 mm112 kg117 kg13 g136,1 mm150 kg2007. g23 kg250 kg3403,4C 3626,0 C39 g50 kg65 g67.6 mm70 kg ProductID6666666 6 666+*66 66 6666 66666666666666666** **666666 '.5EKPZwyLYeklr{]jr  ) 4 @ H I N Q X 5> DF 1`jkyN\089FNY]bfklq !!!-!0!1!.D.Y.b../o/v///M0Y0001111g4o4p4}44444444444444444445 5558899::t;;;;<<<<<<<<<<=== ==$=&=.=1=8=9=A=^=g=>>@@@@AAAAAAAAB BBBBBBBBCCC CCCC)C.C/C7C:CACBCJChCqCD!DGGHHHH3I>IIIAJCJsJ~JK(K|K~KLLLLNN!N)N/N4N:NANKNSNkNsNtNzNNNNNNNNNOOO"O4O;OHOLOMOXOZO_OcOoOtOxOyOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO PP0P8P9PFPJPPPRPWP]PbPcPnPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQQQQ"Q#Q&Q'Q.Q3Q>Q@QEQMQXQaQhQqQxQQQQQQQQQQQQQQQQQRR RRR!R"R)R-R4R9RDRYRaRjRqR~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSSS!S&S1SDSJSVSYSiStSvS|SSSSSSSSS6T=TCTGTUT`TaTiTmTtTxT}T~TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTU9UCU~UUUUUUUVVV V/V0V4VDVKVtVVVVVVvW}WWWWWWWWWWWWWWWWXXX XXXXXXX#X$X)X*X.X/X:X;XAXBXPXRXaXgXkXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYY YYYYYY$Y(Y-Y5Y9YCYDYKYLYSYWYbYjYxY|YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZ ZZZZ"Z$Z(Z)Z.Z/Z8Z9ZDZHZPZQZ^ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [ [[[[[[ [$[;[H[`[f[g[k[z[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \\\\\\\\\\\\\3\6\jkZcstde46:;MN`a|} !4545=>DEOPRS_`ijuz}~   $'*+014589=>ABEFIKefijnorsvw{|z}7<ELMWXabklvw (-27>CPS\bgnuz   & * 3 : F J Q U ^ b d !!!''''d(e( ) ))))@)E)o)t)|))))))))))))))))))))))******+*-*6*=*A*G*N*S*]*b*h*m*t*y*********************++++++&+++1+9+D+H+N+R+[+_+j+n+v+z++++3333S4T444 5,515U5Z5c5j5k5u5v55555555555555555555556666!6&6,61686=6G6L6R6W6^6c6q6s6}6666666666666666666667 7777$7,787<7D7H7R7V7a7e7m7q7z7~77!<#<<<U=V=g==================>>>">'>->2>9>>>H>M>R>W>^>c>q>s>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ???&?)?3?8?>?C?J?O?Y?^?c?h?o?t?|???????????????*B+BBB_C`CqCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD!D+D0D6D;DCDHDRDWD]DbDjDoD}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEE&E+E8E;EEEJEPEUE]EbElEqEwE|EEEEEEEEEEEEEEEEEEHHHHNNNN P PIQJQURVR@SASSSS&TUUUU8VLVMVVVWVVWFWbWWWuX{XXX[[ \\\\\\\\\\\\\0\1\3\6\33333333ct5}d !>!'' )) )u)v)+3347"<.<V=?+B6B`CE+O4OO P P"PU8VRX{X\\\\\\\\\\\\3\6\\\\\\\\\\\\\3\6\brGzX?[~^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.?[brGLT"F% "F%#<GZ#< CO)1WzKc p q! B !. r VNi\FVKCnh=c*N@m <AcbCy\W/>Op?EC\#BDl" t@ Z!9g!3" %5%P%ZD&('+(c(y(of+A,/d /B/!s/u0V0m2:4O7^9~;r3;{;@>[|?AEAmUCYCpE9}E@FOGhGQzH;{HNI]InI JJFRJ K~K$5L=(4an !h7i: g" Q80u._ ?607| 3BCca|T /$= oX%t:,(VW-a$NVIF4k2Rb,(3QAwR]Nz Mi9J\-JYff"v[yj[Ihnl $Jls; PSS(#O{GDW] E[mC$x"Nd2vU\]9(29TO+LWe "/(ibH+`LbNQXe(P`t<{]5>EPS`jvwxyz~  %&'+159>BFJKfjosw|=>MXblw.8DETco{  + ; K V c d e( ))F)u)v))))))))))))) ** *!*.*>*H*T*c*n*z*{************++ +,+-+:+I+S+`+o+{+++T44 525[5\5k5v55555555555556 66'626>6M6X6d6e6t6666666666667777-7=7I7W7f7r777<V=h==========>>>(>3>?>N>X>d>e>t>>>>>>>>>>>>????*?9?D?P?_?i?u?v?????????jAB`CrCCCCCCCCCDDD"D1D?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012345689:;<=>@ABCDEFKRoot Entry FawIMData O11TableWordDocument.SummaryInformation(7DocumentSummaryInformation8?CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q