Pregled bibliografske jedinice broj: 47453
Metodologija razvoja baze znanja ekspertnog sustava o abrazijskom trošenju
Metodologija razvoja baze znanja ekspertnog sustava o abrazijskom trošenju // MODELIRANJE U ZNANOSTI, TEHNICI I DRUŠTVU IV. DIO KREATIVNO RJEŠAVANJE ZADATAKA / Juraj Božićević, Alojz Caharija (ur.).
Zagreb: Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), 2000. str. 235-247 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 47453 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Metodologija razvoja baze znanja ekspertnog sustava o abrazijskom trošenju
(The Metodology of Knowledge Database of Expert System on Abrasion Wear)
Autori
Dragutin Lisjak
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
MODELIRANJE U ZNANOSTI, TEHNICI I DRUŠTVU IV. DIO
KREATIVNO RJEŠAVANJE ZADATAKA
/ Juraj Božićević, Alojz Caharija - Zagreb : Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), 2000, 235-247
Skup
KREATIVNO RJEŠAVANJE ZADATAKA
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.06.2000. - 27.06.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
baza znanja; ekspertni sustavi; abrazijsko trošenje
(databases;expert systems; abrasion wear)
Sažetak
U radu je sažeto prikazana metodologija razvoja baze znanja ekspertnog sustava o abrazijskom tošrnju, te problem trošenja materijala kojomse upraksi bave stručnjaci s dugogodišnjom praksom. Pojavu je trošenja materijala nemoguće je izbjeći, teško ju je kvantificirati jer se najčešće odvija u mikrosvijetu. Problemi koje uzrokuje su poznati: smanjenje radnog učinka, zastoji uproizvodnji, povećanje troškova itd. Problem trošenja već se duže vremena izučava pri Zavodu za materijale Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu gdje postoji određenbroj stručnjaka za to područje. Glavni poticaj za istraživanje u području izgradnje baze znanja i ekspertnih bilo je presporo prenošenje znanja o trošenju materijala sa starijih i iskisnijih stručnjaka na mlađe,te se taj proces nastoji ubrzati uz pomoć najnovijih informacijskih tehnologija. Baza znanja kao najvažnija cjelina ekspertnog sustava izravno djeluje na njegovu učinkovitost, te je potrebno s posebnom pozornošću pristupiti njenom modeliranju. Struktura baze znanja oblikuje se na temelju formalizacije prikupljenog znanja iz prve tri faze izgradnje ekspertnog sustava: identifikacija, analize i konceptualizacije problema. Svaka od ovih faza posebno je opisana primjerima. U prvoj fazi opisuje se problematika trošenja te način način pristupa problemu. U drugoj fazi analizira se prikupljeno znanje u kojem je vidljivo izdvajanje činjenica iz prethodne faze te pretvaranje istih u pravila. Također su izdvojeni glavni problemi i podproblemi,te su predviđene vrste baza znanja. U fazi konceptualizacije naveden je informacijski slijed rješavanja problema sa primjerima određivanja dominantnog mehanizma trošenja, kao kriterija za izbor materijala. Primijenjeni modeli za predstavljanje znanja su u obliku pravila i okvira. Opisana metodologija razvoja baze znanja može se primijeniti na slične (dijagnostičke)probleme i to ne samo iz područja strojarstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
