Naslov
Vegetacija Hutova Blata
(Vegetation of Hutovo Blato)

Autori
Jasprica, Nenad

Izvornik
EKO Hercegovina (2303-4483) 5 (2009); 46-53

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Vegetacija; Hutovo Blato; Bosna i Hercegovina
(Vegetation; Hutovo Blato; Bosnia and Herzegovina)

Sažetak
Ukupno je 28 biljnih vrsta uvršeno u Popis rijetkih, ugroženih i endemičnih biljnih vrsta Bosne i Hercegovine. Biljni pokrov Hutova Blata sastoji se od 45 asocijacija koje su svrstane u 16 vegetacijskih razreda. Ukupno devet asocijacija (Butometum umbellati, Lemno-Utricularietum vulgaris, Cypero-Paspaletum distichi, Dichostyli-Fimbristyletum dichotomae, Paspaleto-Leersietum oryzoidis, Ludwigio-Eleocharetum ovatae, Hydrocotyle-Caricetum elatae, Hottonietum palustre i Hydrocharietum morsus–ranae) zadovoljava kriterije (prisutnost rijetkih i ugroženih biljnih vrsta zbog specifičnih orografsko-edafskih i drugih ekoloških uvjeta, uski areal, i dr.) prema kojima se mogu označiti kao rijetke i ugrožene u Bosni i Hercegovini. Tijekom 2008. godine u Hutovom Blatu su po prvi put otkrivene četiri nove asocijacije (Chareto-Nitellopsidetum obtusae, Ludwigio-Eleocharetum ovatae, Vitici agni-casti-Tamaricetum dalmaticae i Paliuro australis-Viticetum agni-casti), od toga su dvije (Vitici agni-casti-Tamaricetum dalmaticae Jasprica 2009 i Paliuro australis-Viticetum agni-casti Jasprica 2009) nove za znanost, što govori da ekološka istraživanja u parku još uvijek nisu završena. Vodene i močvarne biljne zajednice u Hutovom Blatu su, u odnosu na hrvatski dio delte, raznolikije. Raspodjela vodenih i močvarnih zajednica u parku je u izravnoj ovisnosti s dubinom vode, visinom, te trajanjem poplava. Regulacija vodotoka rijeke Nereteve, te promjena hidrografskih uvjeta u cjelini, može imati značajan utjecaj na vegetaciju u Hutovom Blatu. Niski protoci u Londži i okolnim izvorima, kao i niska razina vode u Svitavskom blatu mogu, ne samo u iznimno suhim godinama, nego i dugoročno, prouzročiti promjene u flornoj strukturi biljnih zajednica. U takvim situacijama, a utjecajem na ekološke niše, doći će do promjena i smanjenja ukupne bioraznolikosti u parku. Buduće ekološke studije bi trebale definirati ovisnost između pojedinih ekoloških čimbenika, poglavito kemizma vode, i raspodjele biljnih zajednica. Taj izuzetno vrijedan prostor, odlikuje bogat i raznolik biljni svijet koji svakako mora biti sačuvan. Zbog toga, utjecaj čovjeka u parku svakako treba kontrolirati.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA