Pregled bibliografske jedinice broj: 474039
Jedinstvo Europe i Marko Marulić
Jedinstvo Europe i Marko Marulić // Colloquia Maruliana ..., XVIII (2009), 289-301 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 474039 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jedinstvo Europe i Marko Marulić
(The unity of Europe and Mark Marulić)
Autori
Parlov, Mladen
Izvornik
Colloquia Maruliana ... (1332-3431) XVIII
(2009);
289-301
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Marulić ; Europa ; jedinstvo ; kultura ; vjera ; Evanđelje
(Marulić ; Europe ; unity ; culture ; faith ; Gospel)
Sažetak
Europa, prostor omeđen Baltikom, Uralom, Mediteranom i Atlantikom, puno je više od čisto zemljopisne stvarnosti. Ona ima svoju povijest, razvoj, identitet, cilj kojemu teži i poslanje koje joj je povjereno. Europa se predstavlja kao kompleksna povijesna stvarnost, satkana od brojnih tradicija, umjetnosti, memorija, običaja, umjetnosti, religija, filozofija, kultura itd. Europa se predstavlja s dva lica: jedna je zemljopisna – materijalna, a druga je duhovno-kulturna, koja se je dugo oblikovala te se još uvijek oblikuje, postajući najprije jasnijom samoj sebi, a time i svoga poslanja prema svijetu. Europska se je civilizacija prelila iz svoje grčke kolijevke, podržana potom rimskim organizacijskim i pravnim genijem, na nove europske prostore i nove narode. Jedan od konstitutivnih čimbenika u izgradnji jedne Europe svakako je odigrala religija: u grčko-rimskom svijetu državna, politeistička, a s propašću Imperija princip jedinstva postaje kršćanska religija. Kršćanstvo postupno pod svoje okrilje ujedinjuje različite narode, s njihovim više ili manje razvijenim kulturama, običajima, ustrojstvima. No, sve ih veže zajednička vjera u Krista. Kroz srednji vijek, u velikoj različitosti europskih naroda, Crkva predstavlja europsku stvarnost, ono što ih povezuje i ujedinjuje. Postupno je Europa nadišla podjelu na barbarske i nebarbarske narode te se je oblikovala kao zajednica naroda koje je povezivala ista religiozna svijest koja je težila i političkom jedinstvu: jedno stado – jedan pastir, ostvarujući time srednjovjekovnu ideju i težnju ordinatio ad unum cjelokupne respublica christiana. Europa se je približila idealu: unus populus, una civitas, unum corpus mysticum. To su jedinstvo tijekom srednjeg vijeka trajno ugrožavali pojedini kršćanski vladari, želeći nametnuti i proširiti svoju vlast ; jedinstvo Europe će osobito biti ugroženo krajem srednjeg vijeka pred otomanskom najezdom i nametanjem islama kao nove religije. Pred tim se je izazovima našao i Marko Marulić koji o jedinstvu Europe ne razmišlja teoretski, nego izazvan dramatičnim neprilikama u kojima se je našao njegov narod. On u vjeri u Isusa Krista pronalazi snagu koja može iznova okupiti kršćanske vladare i narode na zajedničku obranu, a u Rimu, tj. u papi pronalazi autoritet koji treba dovesti do novog jedinstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Humanistica Lovaniensia, Bolletino di studi latini, Bibliotheque d'humanisme et renaissance