Naslov
Prevencija, legislativa i kontroverze razvojnog poremećaja kuka
(Prevention, legislature and controversies of developmental dysplasia of the hip)

Autori
Šmigovec, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Razvojni poremećaj kuka

Urednik/ci
Delimar, Domagoj

Izdavač
Klinički bolnički centar Zagreb (KBC Zagreb)

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
39-42

ISBN
978-953-6855-12-4

Ključne riječi
Prevencija, Razvoj, Poremećaj, Kuk
(prevention, development, dysplasia, hip)

Sažetak
Razvojni poremećaj zgloba kuka (RPK) i posljedice takvog poremećaja nisu samo problem oboljelog djeteta i obitelji već su i značajan javno zdravstveni problem. U prevenciji RPK u velikoj većini država svijeta danas postoji probir. Kao standard se uz klinički koristi i ultrazvučni pregled kukova. Profesor Reinhard Graf razvio je praktičnu i reproducibilnu metodu ultrazvučnog probira kukova u djece koja se relativno lako poučava i uči. Radovi profesora Grafa prepoznati su tijekom vremena i osamdesetih godina dovode do općeg probira kukova u djece na području Austrije, Njemačke i Švicarske. Programi probira su se tijekom vremena pokazali uspješni u mnogim državama no unatoč tome grafova metoda je i dalje područje kontroverzi kao i cijeli program probira. Otpor i kritike većinom dolaze iz anglo-američkih zemalja radi „percipirane kompleksnosti“. Osim načina probira kontroverzan je i probir u svojim temeljnim postavkama s obzirom da se može raditi univerzalni(neselektivni) probir (pregled sve novorođene djece) ili selektivni probir (sva djeca sa faktorima rizika). Probir može biti jednoetapni, dvoetapni, tro ili višeetapni. Austrija, Njemačka i Švicarska univerzalni probir uvode osamdesetih godina i danas je reguliran zakonom, dakle obavezan je za svu djecu. Programi probira postoje i u mnogim drugim državama, no nisu zakonski regulirani i variraju od države do države. Unutar iste države od pokrajine do pokrajine, pa i od grada do grada ili čak pojedinih centara u istom mjestu. Općenito u svijetu do sada ne postoji konsenzus o načinu i obliku probira, nema konsenzusa o tome tko bi trebao provoditi probir, poznato je da ukoliko preglede (klinički i ultrazvučni) rade manje iskusni stručnjaci mogućnost pogreške je veća. U mnogim zemljama svijeta postoje preporuke glede probira no treba znati da se preporuke daju na temelju više faktora kao što su učestalost poremećaja, cijena pregleda, dotadašnja iskustva i objavljene studije stručnjaka, broja liječnika osposobljenih za probir itd. Navedeni, a i drugi faktori uključeni u sastavljanje preporuka značajno variraju između pojedinih država. Treba uzeti u obzir iskustva drugih država, no jasno je da strategiju probira treba shvatiti lokalno a ne jednostavno prepisati preporuku druge države. Svakako postojeće stanje u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće iako se u Hrvatskoj s ultrazvučnim pregledima dječjih kukova počelo već 1983. godine (među prvima u Europi), no jasnih preporuka nema niti danas. Potreban je jasan stav te zajednički istup prema zakonodavcu sa ciljem pravne regulacije, što je i trend u razvijenom svijetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA