Naslov
Rasprostranjenost, biomasa, abundancija i sastav populacija školjkaša Acanthocardia tuberculata u istočnom Jadranu
(Distribution, biomass, abundance and population structure of bivalve Acanthocardia tuberculata in the eastern Adriatic)

Autori
Sinjkević, Nela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Sveučilišni studijski centar za studije mora

Mjesto
Split

Datum
09.06

Godina
2010

Stranica
29

Mentor
Peharda Uljević, Melita

Ključne riječi
bivalve; Acanthocardia tuberculata; rasprostranjenost; biomasa; abundancija; sastav populacija; istočni Jadran
(bivalve; Acanthocardia tuberculata; distribution; biomass; abundance; population structure; eastern Adriatic)

Sažetak
Terensko istraživanje zajednica školjkaša provedeno je duž istočne obale Jadrana tijekom 2007. i 2008. godine. Hidrauličnom dredžom sakupljena su ukupno 105 uzorka na dubinama od 0 do 11 m. Neposredno nakon uzorkovanja odvojeni su živi primjerci školjkaša te zamrznuti do daljnje laboratorijske analize koja je uključivala identifikaciju vrsta, analizu brojnosti i biomase, determinaciju starosti i strukture populacija. Živi primjerci vrste Acanthocardia tuberculata (Linnaeus, 1758) pronađeni su u 46 uzoraka. Pored ciljane vrste, zabilježena je brojnost i biomasa drugih vrsta školjkaša uključujući vrste: Glycymeris bimaculata, Glycymeris violascens, Modiolus barbatus, Mytilus galloprovincialis, Ostrea edulis, Callista chione, Chamelea gallina, i Venus verrucosa. Biomasa i brojnost vrste A. tuberculata značajno su varirale ovisno o lokaciji uzorkovanja - najveća biomasa i brojnost zabilježene su u Kamporskoj Dragi na otoku Rabu (12, 26 g/m² ; 0, 53 jed/m²), Paškom zaljevu (4, 45 g/m² ; 0, 14 jed/m²) i estuariju rijeke Cetine (4, 42 g/m² ; 0, 10 jed/m²). Živi primjerci ove vrste nisu pronađeni u Barbatskom kanalu, Starigradu/Paklenici, području oko otoka Vira, zaljevu Stara Povljana (otok Pag) i ušću rječice Pantan (Kaštelanski zaljev). Dužina sakupljenih primjeraka kretala se u rasponu od 9 do 66 mm sa srednjom vrijednošću od 34, 63±12, 28 mm. Rezultati istraživanja analiziranih uzoraka na lokacijama sa najvećom gustoćom populacije pokazali su da vrsta brzo raste tijekom prve tri godine života, dok se nakon toga stopa rasta značajno usporava, a čak 88% jedinki sa sve tri lokacije mlađe je od četiri godine. Primjenom Gulland-Holt metode te Von Bertalanffy-jeve krivulje rasta određena je asimptotska dužina ljušture čije su se vrijednosti kretale od 52, 7-59, 7 mm, vrijednost konstante rasta bile su u rasponu od 0, 49 do 0, 77 godina-1, dok su procijenjene vrijednosti indeksa rasta bile između 3, 13 do 3, 36.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Biotehnologija

POVEZANOST RADA