Naslov
Utjecaj načina osnivanja na strukturne značajke mladih sastojina hrasta lužnjaka
(Effect of establishment methods on structural characteristics of young pedunculate oak stands)

Autori
Rosandić, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.06

Godina
2010

Stranica
113

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
hrast lužnjak (Quercus robur L.); šumske kulture hrasta lužnjaka; pretkulture; struktura sastojine; kvaliteta sastojine
(pedunculate oak (Quercus robur L.); forest cultures of pedunculate oak; pre-cultures; stand structure; stand quality)

Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su ustanoviti strukturne i kvalitativne značajke šumskih kultura hrasta lužnjaka osnovanih pošumljavanjem neobraslih šumskih zemljišta (nešumskih tala), ustanoviti strukturne i kvalitativne značajke šumskih sastojina hrasta lužnjaka osnovanih umjetnom obnovom u postupku konverzije nasada topola, ustanoviti strukturne i kvalitativne značajke šumskih sastojina hrasta lužnjaka nastalih prirodnim pomlađivanjem na očuvanom šumskom tlu, usporediti strukturne i kvalitativne značajke te ispitati prirodno pomlađivanje ostalih vrsta drveća u tim sastojinama te ispitati učinkovitost njege proredom. Pokus je postavljen na dva tipa staništa – u nizi i na gredi. Istraživanje je obavljeno na području šumarije Trnjani. Utvrđeno je da kvantitativni strukturni pokazatelji mogu dovesti do krivog zaključka o uspješnosti podizanja šumskih kultura hrasta lužnjaka na nešumskim tlima. Naime, u istoj dobi sastojine nastale na nešumskim tlima imaju viši drvni volumen, temeljnicu, srednju visinu i prsni promjer od prirodnih sastojina te onih koje su osnovane nakon pretkultura topola. Zajednička karakteristika šumskih kultura je da nisu mješovite, za razliku od prirodnih sastojina. Analiza kvalitativnih pokazatelja dokazuje da podizanje šumskih kultura hrasta lužnjaka na nešumskim tlima nema opravdanje. Puno bolji rezultati postižu se podizanjem sastojina hrasta lužnjaka nakon pretkultura ili prirodnom obnovom. Takve sastojine pokazuju znatno veću kvalitetu u odnosu na one podignute pošumljavanjem neobraslih šumskih zemljišta. Nakon njege proredom poboljšana je kvaliteta svih sastojina dok se struktura sastojina nije značajnije promijenila. Za poboljšanje strukture šumskih kultura preporuča se podsadnja pratećih vrsta lužnjakovih sastojina. Ophodnju šumskih kultura trebalo bi sniziti te prirodnom obnovom uzgojiti kvalitetne mješovite sastojine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA