Naslov
Mikrobna kontaminacija biljnih droga
(Microbial contamination of medicinal herbs)

Autori
Kosalec, Ivan ; Tomić, Siniša ; Zubčić, Snježana ; Šegvić Klarić, Maja ; Ternjej, Ivančica ; Pušić, Petra ; Drčelić, Marina ; Kos, Anja ; Kličer- Horvat, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Četvrti kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem / Zorc, Branka - Zagreb : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2010, 42-42

ISBN
978-953-96847-8-3

Skup
Četvrti hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 27.05.2010. - 30.05.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biljne droge ; kontaminacija
(meidicinal herbs ; contamination)

Sažetak
Biljne droge i njihovi proizvodi mogu biti kontaminirani iz različitih izvora: biološkog (bakterije, gljivice, plijesni, virusi, protozoe, kukci) ; kemijskog (mikotoksini, rezidue pesticida, gnojiva, fumigantima) i radiološkog te mogu sadržavati nedeklarirane biološki aktivne tvari i patvorine (1). Sa ciljem provjerne biološke kontaminacije biljnih droga koje se nalaze u slobodnoj prodaji u Zagrebu, nasumično je uzorkovano 17 vrsta biljnih droga (odnosno 91 uzorak i to 47 plodova ili sjemenki te 44 korijenastih droga), od tržnica, ljekarni, trgovina do veledrogerija. Temelj za mikrobiološke analize poslužile su smjernice Europske farmakopeje, s time da su detaljnije istraženi do razine vrste izolati bakterijskih vrsta i kvasaca primjenom Api® testova (bioMérieux, Francuska). Plijesni i kukci identificirani su na osnovi (mikro)morfoloških osobina. Rezultati pokazuju veliko odstupanje u broju mikroba između istih droga različitih dobavljača ili proizvođača. 45 uzoraka (49, 5 %) je bilo kontaminirano gram- negativnim aerobnim mezofilnim bakterijskim vrstama, a najčešći izolati su bili: Aeromonas hydrophila (71 %), Enterobacter sakazakii (35, 6 %), Serratia spp. (44, 4 %), Klebsiella spp. (13, 3 %) te vrste roda Pseudomonas (22, 2 %). 8 % uzoraka ne odgovara zahtjevima Eur. farm. za limitom ukupnog broja aerobnih mikroba, a posebice treba istaknuti kontaminiranosti sljezova korijena. Unutar skupine aerobnih gram-pozitivnh bakterija prednjače vrste roda Bacillus (kontaminirano je 36, 3 % uzoraka), a slijedi vrsta Enterococcus faecium (17, 6 %) te vrsta Staphylococcus aureus (9 %). Svi uzorci droga odgovaraju zahtjevu za brojem kvasaca i plijesni, s time da je 60, 4 % uzoraka mikološki kontaminirano (< 103 CFU/g) s vrstama roda Aspergillus (96, 3 %), Rhizopus (41, 8 %), Penicillium (20 %), i Mucor (10, 9 %). Manje učestale plijesni (< 10 %) su iz rodova Cladosporium, Trichoderma, Phoma, Chaetomium, Fusarium i Paecilomyces. Najučestaliji kvasci pripadaju rodovima Cryptococcus, Candida i Trichosporon. U 6 uzoraka droga (6, 6 %) izolirani su kukci: kornjaši vrste Lasioderma serricorne te iz por. Anobidae), mravi (por. Formicidae), gusjenice leptira (Lepidoptera) te moljci (Microlepidoptera). Odnos temperature pri pripremi infuza i smanjenje broja mikroba u drogi će biti također prikazano. 1. I. Kosalec, J. Cvek, S. Tomić, Arh. Hig. Rada Toksikol. 60 (2009) 485−501.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA