Pregled bibliografske jedinice broj: 473023
Kiberkultura i kiberfeminizam
Kiberkultura i kiberfeminizam // Kultura, Drugi, žene / Kodrnja, Jasenka ; Savić, Svenka ; Slapšak, Svetlana (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja ; Hrvatsko filozofsko društvo ; Plejada, 2010. str. 233-255
CROSBI ID: 473023 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kiberkultura i kiberfeminizam
(Cyber-culture and Cyber-feminism)
Autori
Maskalan, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kultura, Drugi, žene
Urednik/ci
Kodrnja, Jasenka ; Savić, Svenka ; Slapšak, Svetlana
Izdavač
Institut za društvena istraživanja ; Hrvatsko filozofsko društvo ; Plejada
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
233-255
ISBN
978-953-6218-44-8
Ključne riječi
kiberkultura, kiberfeminizam, informacijska tehnologija, tijelo
(cyberculture, cyberfeminism; information technology, body)
Sažetak
U ovom su članku razmotreni neki aspekti računalno posredovane kulture te njezin utjecaj na društveni položaj žena, njihov rod/spol i identitet. Početno određenje kiberkulture kao kulture koja proizlazi iz uporabe računala i računalnih mreža dodatno je prošireno četirima osnovnim konceptima kiberkulture Jakuba Maceka. Izvedena je kraća analiza početnih kiberkulturnih narativa koji počivaju na utopijskim idejama informacijske tehnologije kao one koja promiče individualne slobode (slabljenjem centraliziranih oblika moći), potiče neograničenost intelektualnih i umjetničkih izražaja, te veliča mogućnosti kreativnih oblika samoostvarenja bez podilaženja normama i strukturama. Tim su diskursima suprotstavljene suvremene teorije kiberkulture koje ističu društvenu uvjetovanost znanosti i tehnologije odnosno prožimanje informacije (posljedično i informacijske tehnologije) i kapitala, čime se samo podržavaju i učvršćuju postojeći odnosi moći nauštrb individualnih sloboda i mogućnosti. Poseban je naglasak stavljen na odnos između feminističke teorije i kiberkulture u kontekstu razmatranja društvenog i kulturnog utjecaja informacijske tehnologije na teorije roda. Kiberfeministkinje u svojim umjetničkim i teorijskim radovima problematiziraju s jedne strane ontologiju visoke tehnike izlažući kritici ideologije koje ju okružuju i koje ona (p)održava, dok s druge strane u toj istoj visokoj tehnici i pomoću nje, nastoje iznaći rješenja i odgovore na mnoge feminističke prijepore. Među kritičarkama mogućih dosega informacijske tehnologije ističe se Judy Wajcman koja upozorava na rod kao ključni element društvene konstrukcije znanosti i tehnologije, koje ne mijenjaju već podržavaju postojeće ekonomske, političke i kulturne sistema utemeljene na spolnim/rodnim i ostalim hijerarhijama. S druge su strane istaknute teorije Donne Haraway i Sadie Plant koje ističu transformativne kvalitete informacijske tehnologije i kiberkulture u cjelini u kontekstu mogućnosti redefiniranja roda i (ženskog) identiteta. Članak završava kraćom razradom pitanja (ženskog) tijela u kiberkulturi od problema njegove prezentacije do postmodernih ideja rastjelovljenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001172-1067 - Identitet Drugih u Republici Hrvatskoj (Labus, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Ana Maskalan
(autor)