Pregled bibliografske jedinice broj: 471835
Purizam ili o(d)brana bosanske/bošnjačke, hrvatske i srpske leksičke norme
Purizam ili o(d)brana bosanske/bošnjačke, hrvatske i srpske leksičke norme // Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika = Die kroatische Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen / Tošović, Branko ; Wonisch, Arno (ur.).
Graz : Zagreb: Institut für Slawistik der Universität Greifswald ; Karl-Franzens-Universität ; Izvori, 2010. str. 149-167
CROSBI ID: 471835 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Purizam ili o(d)brana bosanske/bošnjačke, hrvatske i srpske leksičke norme
(Purism or Defense of Autochthonous Bosnian/Bosniak, Croatian and Serbian Lexical Norms)
Autori
Granić, Jagoda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika = Die kroatische Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen
Urednik/ci
Tošović, Branko ; Wonisch, Arno
Izdavač
Institut für Slawistik der Universität Greifswald ; Karl-Franzens-Universität ; Izvori
Grad
Graz : Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
149-167
ISBN
3-9501485-5-8
Ključne riječi
jezični purizam, leksikologija, leksička norma, bosanski/bošnjački, hrvatski, srpski
(language purism, lexicography, lexical norm, Bosnian/Bosniak, Croatian, Serbian)
Sažetak
Ambivalentan odnos prema jezičnom purizmu proistječe iz njega samog: purizam je istovremeno i nužan i nepoželjan, ovisno o njegovu opsegu i intenzitetu. U tijesnoj je vezi s normativnom leksikologijom i to je zasigurno razlog zašto se purističke tendencije prihvaćaju kao normativne. Za razliku od srpskog, hrvatski jezik (standard) odavno ima etiketu (u nekim sinkronijama i pretjeranog) purizma ili čistunstva. Bosanski/bošnjački leksik očekivano je doživio značajne promjene (primjerice naročito naglašena upotreba orijentalizama) kako bi se razlikovao i od hrvatskog i od srpskog, što je za njegovu autonomnost vrlo važno. Svaka je norma po definiciji stroga i statična ili bi to htjela biti. Elastičnost eksplicitne norme najvidljivija je u leksiku. Upitno je da li je purizam posljedica elastičnosti odnosno poroznosti leksičke norme te koliko purističke intervencije čuvaju (brane) njenu autohtonost, tim više što su jezični dodiri prirodni i očekivani, ali nisu nužno dvosmjerni. Etimološki obilježene, tuđice i posuđenice (ili neutralni tzv. kontaktemi) uvijek su rezultat aloglotskih utjecaja i (ne)posredno upućuju i na stavove govornika prema drugim jezicima i kulturama i njihovim govornicima (na objema razinama: individualnoj i kolektivnoj), ali i prema vlastitom jeziku i njegovu identitetu. Elementarni, implicitni, nesvjesni i pasivni purizam u tome im pomaže. Dogmatski, eksplicitni, svjesni i aktivni purizam postaje svrha sam sebi, odnosno jezičnim predrasudama i izvanjezičnoj stvarnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301001-0991 - Materinski i inojezični hrvatski (Jelaska, Zrinka, MZOS ) ( CroRIS)
212-1300619-2622 - Hrvatsko nazivlje za europske pojmove: terminološko-terminografski okvir (Bratanić, Marija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Jagoda Granić
(autor)