ࡱ> 5@ bjbj22 "XXL8\LRJ2rr"AICICICICICICI$KRMgIgI J/// AI/AI/ //FHf P ,)]GAI"J0RJuG\Nl.*N0H@^NHp/gIgI/ Lingvostilisti ke zna ajke i funkcije molitvenoga izraza za djecu i dje jega molitvenog izraza mr. Jasna `ego Katehetski institut Katoli kog bogoslovnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Jelena Vignjevi U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Sa~etak Rad promialja ulogu dje jih molitvenih tekstova u jezi nom, ali i u spoznajnom, duhovnom i osobnom razvoju djece. Analiziraju se stilske, poetske, leksi ke i sintakti ke osobitosti takva diskursa. Predmet istra~ivanja su neautorski (tradicionalni, usmeni) i autorski molitveni tekstovi, kako pjesni ki tako i prozni. Va~nost opisa ovoga diskurza proizlazi i iz injenice da je mnogoj djeci molitveni pjesni ki tekst prvi susret s poezijom. Molitva je viae od pukoga jezika: tra~i trenutke ekanja, razmialjanja, zamialjanja, autnje. Ima ekspresivnu, evokativnu, apelativnu i performativnu snagu. Funkcije su molitvenoga izraza za djecu razvijanje sposobnosti komuniciranja, njegovanje estetskoga senzibiliteta, razvijanje sposobnosti do~ivljavanja, fantazijskoga mialjenja, stvaranje moralnih stavova, otvaranje dje jega unutarnjeg svijeta za bli~nje, prirodu, Boga, poticanje zapa~anja, uenja, divljenja, zahvaljivanja, oblikovanje vlastitoga molitvenog izraza. Pri prou avanju jezika molitve treba uzeti u obzir dje je iskustvo, stvarati raznolike molitvene situacije, neprestano izgraivati i kultivirati jezik molitve. Njegovanje dje jega molitvenog izraza ujedno je i obogaivanje dje jega duhovnoga i jezi nog razvoja te uvelike pridonosi razvoju djeteta kao osobe. Klju ne rije i: dje ji molitveni izraz, molitveni izraz za djecu, rani jezi ni razvoj, spoznajni razvoj, komunikacija, poetske odlike teksta. Uvod Molitva se ubraja u lirske knji~evne vrste, bilo da je pisana u obliku stiha ili pak lirske proze. Ona je jedna od poetskih vrsta u religioznom krugu tematski raslojene knji~evnosti (Solar, 1984.). Definira se kao izraz osobnog odnosa prema Bogu. Ona je uzdizanje uma, srca i duae k Bogu. Osoba koja moli zorno pokazuje da je svjesna Bo~jeg postojanja i da je spremna svoje  ja otvoriti Bo~jem ~ivotu. Molitvom ovjek biva uveden u Bo~ju blizinu i u Bo~ju zbilju. (Edward Farrell, Suvremena katoli ka enciklopedija, str. 95) Moliti zna i razgovarati s Bogom, sluaati Bo~ju rije , izgovarati svoje rije i pred Bogom, sluaati ato Bog ~eli, upuivati Bogu svoje ~elje, slaviti Boga, zahvaljivati mu na ljubavi i dobroti, izra~avati pred Bogom svoju radost, zahvalnost, vjeru, pouzdanje, ljubav, susretati se s Bogom, s drugima, sa sobom. (Bari evi, `abi, Put u slobodu, str. 153) Molitva je oblik jezi ne komunikacije. J. Heideger je istaknuo da je jezik kua bitka. ovjek prebiva u jeziku. U kui bitka nalaze se razni elementi, pa tako i element religioznosti. I dje ja se religioznost izra~ava jezikom kao medijem, a religiozni govor poti e dijete na ponavljanje molitvenih obrazaca, ali, naravno, i na izricanje vlastitih rije i (sugovor i na odgovor na poziv). U trenucima govora i sugovora, odnosno odgovora, dijete se udi i divi, raduje se, otkriva dinami nost i ritmi nost jezika, stvarala ku snagu i jezi no bogatstvo (Usp. `abi, Pustite malene k meni, str. 28) 1. Religiozni sadr~aji u nastavi hrvatskoga jezika i vjeronauka od 1. do 4. razreda Nije dvojbeno da i dje ja knji~evnost poznaje religioznu temu pa tako i segment molitve. Za djecu u ranoj akolskoj dobi hrvatski Nastavni plan i program za osnovnu akolu predvia upoznavanje s religioznom temom u knji~evnosti, kroz nastavu iz materinskoga jezika, kao i s molitvenim tekstom kroz nastavu iz katoli kog vjeronauka. Konkretno, za trei je razred u nastavnom podru ju knji~evnosti predviena tema u poeziji i prozi kao prva tematska jedinica. Za pretpostaviti je da e se u okviru govora o temi razraivati i religiozna poezija i proza. Plan katoli kog vjeronauka u prvom razredu nudi temu anela uvara i molitve anelu uvaru, a u drugom razredu temu molitve i odgojno-obrazovni zadatak izricanja i pisanja vlastite molitve. Ovako postavljen plan i program nudi airoke mogunosti korelacije izmeu hrvatskoga jezika i vjeronauka kao nastavnih predmeta. Uvid u itanke iz hrvatskoga jezika od prvog do etvrzog razreda pokazuje uklju enost mnogih tekstova s religioznom temom. Najviae je onih koji donose prigodne sadr~aje vezane uz doba godine. Molitva kao vrsta knji~evnoumjetni kog teksta malo je zastupljena: Anin aneo (Puljak, 1999.) i Molitva za domovinu (Dikli, Skok, 1996.). Pregled vjeronau nih ud~benika ukazao je na obilnu prisutnost molitvenih tekstova, najviae biblijskih iz Psalama, potom tradicionalnih molitava, te u eni kih radova. Najmanje je tekstova autorske molitve. Ovaj rad, osim sagledavanja mjesta molitve kao knji~evnoumjetni kog i religioznog teksta u naobrazbi kroz rano akolsko razdoblje, prou ava i utjecaj molitvenih tekstova na u eni ko molitveno stvaralaatvo te lingvostilisti ke osobitosto toga stvaralaatva i njegovu ulogu u jezi nom razvoju djece rane akolske dobi. 2. Korelacija vjeronau nih i jezi nih sadr~aja Povezanost i isprepletenost religioznih sadr~aja sa knji~evnim, jezi nim i jezinoizra~ajnim sadr~ajima nudi mogunost korelacije u nastavi vjeronauka i materinskoga jezika. Kada se u nastavi koriste kvalitetni tekstovi te kada se primjenjuje kreativan komunikacijski pristup u prenoaenju tih tekstova, mo~e se ostvariti kvalitetna korelacija nastave hrvatskoga jezika i vjeronauka (djeca se istodobno opismenjavaju, proairuju vokabular, ja aju estetski senzibilitet i obogauju svoj kulturno  duhovni rast). Trebao bi se zamijetiti napredak na leksi kom, sintakti kom i semanti kom podru ju (to osobito dolazi do izra~aja u 3. razredu), te u intelektualnom razvoju, povezanosti jezika i mi~ljenja (ato posebno dolazi do izra~aja u 4. razredu). Molitveni diskurz za djecu i njegove lingvostilisti ke osobitosti Kao ato se knji~evnost uope mo~e podijeliti na dva velika dijela: pisanu (autorsku) i usmenu (neautorsku, tradicionalnu), tako i molitve za djecu mo~emo sagledati u tim dvjema velikim skupinama (Solar, 1984.). 2.1. Lingvostilisti ke odobitosti neautorske dje je molitve Usmena knji~evnost na neki na in prethodi pisanoj knji~evnosti, ali se ona zadr~ava i razvija i u zajednicama gdje je pismenost rjea nego u drugim sredinama, ali i u zajednicama gdje je pismenost razvijena i tada ona kao drugi vid knji~evnosti zadovoljava poneato druga ije potrebe. (Solar) Upravo su to i razlozi ~ive prisutnosti dje je usmene molitve kod velikog broja djece u Hrvatskoj. Usmena molitva ima temeljne odlike usmenoknji~evnih oblika: 1. Ona postoji, odnosno, djeca je usvajaju kao dio obreda - kao dio rituala uspavljivanja (molitve anelu uvaru, ve ernje molitve, molitve za roditelje), rituala jela (molitve prije jela, molitve poslije jela), misnih obreda (misne molitve). 2. Dje ja se molitva oblikuje velikim dijelom na temelju odreenih formula, formulai nih izraza i okvirnih uzoraka. Zapo inju zazivom sa sintagmom u vokativu: Anele, uvaru mili... Hvaljen budi, Isuse... Dragi, Bo~e, uj mi ~elje... Zapo inju konkretnim pojmovima, molbama i zahvalama, a zavraavaju apstraktnim nebo, zlo, istoa... 3. Kako bi se ato lakae pamtila i reproducirala obiluje ponavljanjima uz mala odstupanja: Anele, uvaru mili,/svojom snagom me zakrili, Milostivo, Bo~e mili,/pogledaj nas i zakrili, ustaljenim rimama: daj  o uvaj, hvala  dala, brani  rani... te naglaaenim ritmom. U slu~bi ritma je i struktura usmene molitve u osmercima ili u sedmercima rasporeenim uglavnom u katrene. Rima je, u pravilu, parna. 4. Leksi ka analiza ukazuje na estu prisutnost arhaizama i poetizama u usmenoj molitvi: vijekom (vje no), pak (pa), srdaace (srce), o uvati ( uvati), spim (spavam), postelja (krevet), sanje (snovi)... 5. Semanti ki su ove molitve usklaene s dje jim spoznajnim mogunostima pa su literarne aluzije reducirane, a metaforika je bliska djetetu i relativno rijetka. Donose jednostavnu sliku svijeta, kontrastno podijeljenog (dobro  zlo), te ih djeca lako prihvaaju. Naj eae i najpoznatije neautorske dje je molitve mogu se nai zabilje~ene u dje jim molitvenicima. (Kraanska sadaanjost, Verbum) 2.2. Lingvostilisti ke osobitosti autorske dje je molitve Povijesti i antologije hrvatske dje je knji~evnosti bilje~e prisutnost autorske dje je molitve od 19. st. Rijetko se pojavljuju kao samostalni knji~evni tekstovi, a eae su uklopljene u prozne izri aje; crtice i pripovijetke (Filipovi, `imun i). Prvi autor koji ispisuje samostalne molitve za djecu je August Harambaai (Smilje i kovilje). Molitvene tekstove namijenjene djeci piae Ivan Dev i, Jagoda Truhelka , Ivana Brli Ma~urani. Molitveni tekstovi ovih autora stilski, izrazno i sadr~ajno slijede poetiku stilskog razdoblja u kojem su nastali (realizam s elementima romantizma), i jasno pokazuju svoju odgojnu ulogu. Strukturno, one naj eae slijede matricu neautorske molitve (npr. Aneo uvar Jasne Jura i).Velik je broj molitava iz ovoga razdoblja objavila u zbirci Moj aneo uvar Blanka Paaagi (1997.). Nakon ovog razdoblja u hrvatskoj se knji~evnosti rijetko pojavljuje dje ja molitva, ak i kada se suvremeni pisci prihvaaju religiozne teme u stvaralaatvu za djecu ne piau molitvu, ve tekstove koji bi ulazili u airi molitveni diskurz (N. Videk, Lj. Banovi, `. Stori). Kako je u uvodu ve istaknuto, autorska dje ja molitva malo je zastupljena u osnovnoakolskim ud~benicima iz hrvatske knji~evnosti i iz vjeronauka. Stoga se ne mo~e ni o ekivati njen znatniji utjecaj na dje je molitveno stvaralaatvo. Dje ji molitveni diskurz Susret s molitvom susret je i s poezijom, a djeca kroz poeziju doznaju o bogatstvu jezika i njegovoj dubini. Tim se susretom ostvaruje komunikacija izmeu djeteta i teksta i to komunikacija na spoznajnom, emocionalnom i jezi nom planu. Molitva e tako utjecati na stvaralaatvo djece, na jezi no izra~avanje uope te na spoznajno, ali i jezi no razvijanje. Stvarala kim se  b   h j &(|~>@PRXZnp02"2ͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷͷh4h(tmHsHhG)h(tmHsHh(tmHsHh(t5CJaJmHsHh4h(t5CJaJmHsHh 5CJaJmHsHC  ~ "$&(*,!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!$a$gd(tgd(t$a$gd(tT,.02<>\ & n!p!%8'8(*p,..H/!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! & FgdELn$a$gdELn $h^ha$gdELn $ & Fa$gdELn$a$gd=$a$gdb\Qh`hgd)F $ & Fa$gd(tgd(t2:<>Z\lnpr l!ʿyqfZfZfqOChThELn5mHsHh=hELnmHsHh=h=6mHsHh=h=mHsHh=mHsHh=hb\QmHsHhb\Qhb\QmHsHhb\QOJQJ^Jhb\QmHsHh h 6mHsH#h)Fh 5OJQJ^JmHsHh h mHsHh)FmHsHh(tmHsHhOmHsHh(t5CJaJmHsHh {h(t5CJaJmHsHl!n!p!../D/H/J/00101J3L3H4 5$5&5H5Z55T777778:::Ļ⳨xlclcWNWh(t6mHsHhdh(t6mHsHh(t5mHsHhloh(t5mHsHhh(t5CJaJmHsHh(t5CJaJmHsHh(tmHsHhThymHsHhThTmHsHhTmHsHhT5mHsHh=h=5mHsHhXnz5mHsHh=5mHsHhELnmHsHhThELn5mHsHhELn5mHsHH/J/J3"5$5&555R7T777T;:=??@@JAACD6E!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $h`ha$gd(t$a$gd(t$a$gdELn $ & Fa$gd(t $h^ha$gd(tgdygdT::L:N:f:x> ???@@@HAJApAAAACCCCCCDD2D:DPD`DvDDG$H&H(HMMMM@N^N`NRRRͶ~h=h(tmHsHh=h(t6mHsHh(t5mHsHh"h(t5mHsHhL4h(t6mHsHh+h(tmHsHh+h(t6mHsHh(t6mHsHhL4h(tmHsHhdh(t6mHsHhdh(tmHsHh(tmHsH-6EFFTGGG&H(HPRRRRRR|ljqtsvsttu!!!!!!! !!!!!!! !!!!!!!$a$gdz$a$gdo$a$gdr $ & Fa$gd(tgd(t $h`ha$gd(t$a$gd(tRRUUj|lpsrstsvsttttLttyyz0{4{^{n{p{{{}̾sbZRZRZGhJNhJNmHsHhJNmHsHh}mHsH h}hJNOJQJ^JmHsHhoho5mHsHhohomHsHhomHsHhzhz5mHsHhO5mHsHhz5mHsHhOOJQJ^JmHsHhoOJQJ^JmHsH hohoOJQJ^JmHsHUhrhrmHsHh(tmHsHh(t5CJaJmHsH izra~avanjem razvija sposobnost komuniciranja s umjetni kim/biblijskim tekstovima, sa sobom, s drugima, s Bogom, kao i sposobnost percipiranja, do~ivljavanja, fantazijskoga mialjenja, spoznavanja na podru ju vjerni koga i opeljudskog iskustva, razvijanja moralnih, socijalnih i estetskih stavova kao i govora vjere. Potaknuta molitvenim predloacima i osobitim okolnostima djeca e stvarati vlastite molitvene tekstove. U takvoj situaciji funkcionalne jezi ne komunikacije kod djece se poti e formiranje eti kog i estetskog stava, izricanje svojih osjeaja i razvijanje jezi nih sposobnosti. Ovo potonje odnosi se ponajprije na bogaenje rje nika, razvijanje jezi nih djelatnosti sluaanja, govorenja, itanja i pisanja; usvajanje i automatizacija pojedinoh paradigmatskih oblika; izricanje re eni nih struktura tipi nih za konkretnu komunikacijsku situaciju; izricanje vlastitog mialjenja u obliku vezanog teksta itd. (Pavli evi  Frani, 2005.) Hrvatski Nastavni plan i program od drugog razreda nadalje predvia njegovanje stvarala koga pisanja u okviru nastavnog podru ja Jezi no izra~avanje. Programom katoli kog vjeronauka takoer se od drugoga razreda poti e stvarala ko pisanje molitvenih tekstova. 3. 1. Utjecaj molitvenih predlo~aka na dje je molitveno stvaralaatvo Postavlja se pitanje treba li djeci pri samostalnom molitvenom stvaralaatvu dati molitvene obrasce ili ih treba potpuno izostaviti da ne bismo potisnuli dje ju osobnu motivaciju za molitvu? Sofia Cavalletti dr~i da molitvene formule treba oprezno upotrebljavati, tj. da se one ne trebaju davati djeci sve dok nismo sigurni da dijete ima unutarnju agilnost zahvaljujui kojoj molitva postaje autenti an i spontan izraz. Nepravodobna poraba formula (obrazaca) mo~e sputati i uguaiti dje ji osobni izraz. Budui da bi se dijete moglo izgubiti u dugim formulama i ponavljati ih bez stvarnog shvaanja njihova zna enja, treba mu dati jednostavne i kratke molitvene obrasce. Molitvene formule mogu biti pomo u izricanju molitve jer je u njima misao ve djelomi no oblikovana. Djeca usvajaju rije i iz molitvenih formula i prilagouju ih strukturi vlastite molitve. Upravo e se to i potvrditi ovdje opisanim istra~ivanjem. Poseban je odnos djece premas likovitom govoru kakvim obiluju molitveni predloaci. Djeca otkrivaju slikoviti govor, on ih fascinira i privla i; A. G. `abi tvrdi da su pjesni ke slike najprivla niji vidovi slikovitoga govora (Usp. Pustite malene k meni, str. 28) Pjesni ke slike djeluju na djetetovo estetsko percipiranje, pokreu dje ju misaonu djelatnost i maatu, poti u ih na stvarala ko izra~avanje (Usp. Pustite malene k meni, str. 28) U molitvenim predloacima s kojima su se djeca susretala obilna je prisutnost simbola. Mnogi stru njaci dr~e da djeca do 11. godine ne mogu shvatiti smisao simbola; to se, dr~i A. G. `abi, odnosi na racionalnu spoznaju. Ona isti e da se ve i predakolsko dijete otvara simboli koj stvarnosti; ta se stvarnost ne mo~e svesti na spoznatljivu stvarnost. Dijete otkriva dubine i tajne simboli ke stvarnosti; zainteresirano i aktivno prima stvarala ku snagu simbola. 2. Graa Za ovaj je rad odabrana graa od stotinjak pisanih molitvenih tekstova u enika od drugog do etvrtog razreda. Tekstovi su nastali u okviru nastave vjeronauka, potaknuti razgovorom o molitvi, prisjeanjem na molitve koje djeca poznaju i itanjem predlo~enih molitvenih tekstova u ud~benicima. Radovi su nastali tijekom akolske godine 2006./7. uz mentorstvo vjerou iteljice Nere Spehnjak u Osnovnoj akoli Ivana Perkovca u `enkovcu. `kola Ivana Perkovca okuplja djecu iz aireg, uglavnom ruralnog, podru ja oko `enkovca. Socijalna i religiozna slika obitelji iz kojih djeca dolaze vrlo je raznolika, ali veinom se njeguje tradicija usmene dje je molitve pa je i za o ekivati utjecaj tih tekstova na dje je stvaralaatvo. Jezi nostilska analiza dje jeg molitvenog diskurza Tekstovi iz prikupljenog materijala se, prema vrsti molitve, mogu podijeliti u tri skupine: molitve zahvale, molitve proanje i molitve s elementima jednog i drugog. Raspodjela po skupinama bila bi ovakva: molitve zahvale: 51 % molitve proanje: 38% molitve s oba elementa: 11% Analiza jezi nostilskih odlika dje jih molitava provoena je na planu izraza i na planu sadr~aja molitvenih tekstova. 4.1 Sadr~ajna analiza dje jeg molitvenog diskurza Najvei broj proanji odnosi se na roditelje, potom na obitelj, pa prijatelje. Velik je broj proanji za konkretne potrebe npr. bolesnu mamu, baku; za ocjene; za snijeg; za djecu stradalu u tsunamiju... Usporedimo li ove sadr~aje s onima u usmenoj molitvi, uo avamo izostanak uopenih i apstraktnih proanji (...da mi duau grijeh ne rani, ...blagoslov mi jutros daj...). Dje ji molitveni izri aji odnose se na konkretnu dje ju stvarnost, na prakti ne potrebe, oni su u funkciji potreba svakodnevnoga dje jeg ~ivljenja. Tek dva rada spominju pokojnike, a samo jedan oproatenje grijeha. Da su dje ji molitveni tekstovi odraz duboka do~ivljaja svedo i i pojava nekolicine vrlo osobnih, intimnih tekstova (Poma~ea mi da prebolim neke tu~ne dane..., da te nema, ja bih se bojala zakora iti u mraku..., Tjeaia me kad se posvaam s prijateljicama...). Religiozni pojmovi javljaju se tek ponegdje, najviae u radovima u enika etvrtoga razreda (...obasjaj naae duae...). 2. Izrazna analiza dje jeg molitvenog diskurza Analiza dje jeg molitvenog diskurza na planu izraza uklju uje analizu strukture tekstova, stilisti kih elemenata u tekstovima, ustrojstvo re enice i analizu leksema koji se pojavljuju. Struktura Veima tekstova ima strukturu lirske proze, neki su pisani naglaaeno ritmiziranom prozom, a tek poneki je tekst u stihovima. U postocima to izgleda ovako: lirska proza: 65% ritmizirana proza: 27% stih: 8% Ritmiziranom prozom dominira anafora (Bo~e, uvaj..., Isuse, molim te da...). Stihovi se pojavljuju u svakom razredu, u prvom su to stihovi nejednake duljine s nagomilanom neparnom rimom (moj,no, pomo, no). Javljaju se i distisi s pravom parnom rimom (volimo, molimo). U etvrtom razredu tek je jedan tekst pisan slobodnim stihom. Prozni tekstovi slo~enoau su vrlo neujedna eni, kao i duljinom teksta. Duljina teksta vidljivo se poveava s viaim razredom pa su tako u prosjeku tekstovi za: drugi razred: do 60 rije i trei razred: do 80 rije i etvrti razred: do 120 rije i. U strukturi proznih tekstova u pravilu se pojavljuju formulai ni po eci (Hvala ti, Bo~e..., Dragi Bo~e..., Bo~e...) ato treba pripisati utjecaju usmene molitve na dje ji molitveni diskurz. Broj re enica u proznoim tekstovima takoer varira, od dvije do etiri re enice u prosjeku u radovima drugog razreda, do 14 re enica u radu etvrtog razreda. Re enica Re enice su vrlo raznolike s obzirom na strukturu. U tekstovima drugog razreda dominiraju jednostavne, proairene re enice. Slo~ene, zavisne re eni ne konstrukcije rijetko se pojavljuju, uglavnom dolaze na kraju teksta, nakon niza jednostavnih (... Hvala ti, Bo~e, za sve ato ne mogu nabrojiti.) U treem i etvrtom razredu dominiraju zavisne re enice (Bo~e, daj siromaanima sve ato imam ja.), a javljaju se i mnogostruko slo~ene re enice (Bo~e, pomozi mojoj mami da ozdravi i da ne pije viae toliko lijekova.). Leksik Leksi ka analiza dje jeg molitvenog diskurza upuuje na dominantnu upotrebu rije i konkretnoga zna enja i aktivne upotrebe. Prisutan je i pasivni leksik, tj.rije i koje djeca razumiju, ali ih naj eae aktivno ne rabe ili one rije i kojima slute, odnosno nagaaju zna enje (`abi, Pustite malene k meni, 27) No, kroz trei i etvrti razred sve viae u tekstove ulaze poetizmi i arhaizmi (U te se uzdam..., Neka me tvoja desnica povede..., Moli za nas grijeanike...). Osim poetizama, u etvrtom je razredu primjetno naglaaenije poetsko izra~avanje (...Kad sam bila tu~na, odjednom je zapuhao lagani i topli vjetri, znala sam da si to ti...), upotreba stilskih figura, posebno metafore (Bo~e, ti si voda koju pijemo., Pomozi onima koji su skrenuli s tvoga puta.), i apstraktnih religioznih pojmova (...obasjaj naae duae.). Zaklju ak Religiozni govor poti e dijete na ponavljanje molitvenih obrazaca, ali, naravno, i na izricanje vlastitih rije i. Djeca iskazuju svoje molitve relativno kratko i jednostavno. Njihove su molitve naj eae labavo strukturirane, neposredne, osobne. U promatranoj dobi djece eaa je bila molitva zahvaljivanja i hvale, a manje se pojavljivala molitva proanje. Dijete uspostavlja emotivno  iskustveni odnos prema jeziku. Njegov je govor pro~et religioznom dimenzijom na: leksi koj razini (razumijevanje i uporaba rije i s religioznoga ~ivotnoga podru ja) na sintakti koj razini (spontana uporaba re enica ili izraza karakteristi nih u molitvenom govoru) na semanti koj razini (na razini doslovnog i prenesenog zna enja) 6. Literatura 1. Bari evi, J. i `abi A. G. (2000); Put u slobodu; Kraanska sadaanjost, Zagreb. 2. Bari evi, J. i `abi A. G. (2000); Poimo zajedno; Kraanska sadaanjost, Zagreb. 3. Cavalletti, S.(1992); The Religious Potential of the Child; Experiencing Scripture and Liturgy with Young Children, Liturgy Training Publications; Chicago. 4. Glazier, M. i Hellwig, M. K. prir.(2005); Suvremena katoli ka enciklopedija, M  Q; Marjan tisak, Split, str. 95.  105. 5. `abi, A. G.(1999); Vjerski odgoj djece predakolske dobi u duhovno  kulturnom kontinuitetu s vjerskim odgojem djece mlae akolske dobi, u: Hoblaj, A., `imunovi, M.; Pustite malene k meni; Nacionalni skup o vjerskom odgoju djece predakolske dobi u izvanobiteljskim uvjetima; Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Zagreb; str. 20.  52. Prilozi Osnovna akola Ivana Perkovca, `enkovec, 112 pisanih radova u enika od 2. do 4. razreda. Tradicionalne hrvatske molitve, izabrala J. Vignjevi PAGE  PAGE 3 u4{~BDFHJLNPbdln4^ !!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!! $ & Fa$gd(t $ & Fa$gd(t$a$gd(t$a$gdo$a$gd}$a$gdJN}0}@}D}f~~~Ŕ 8@BDFJLNPR`bdLfjn·tkt[N[Nh(t5CJaJmHsHhh(t5CJaJmHsHh(t5mHsHh-+h(t5mHsHhXnz5mHsHhZVh(tmHsHh(tmHsHhohXnzmHsHhXnzmHsHhomHsHhJNhDmHsHhDhJNmHsHhDhDmHsHhDmHsHh}mHsHhJNhJNmHsHhJNhJN6mHsHVb<z~<^nptГBDVXDZdp2<PZb:<LN⦝ymmmhbeh(t6mHsHh`h(t6mHsHhNh(t6mHsHhCR?h(t5mHsHhXnz5mHsHhh(t5CJaJmHsHh Dh(tmHsHh(t6mHsHh Dh(t6mHsHhhh(t6mHsHh(tmHsHh(t5mHsHhPh(t5mHsH*lnpΓГBDXԚ D:<NL!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $ & Fa$gdXnz$a$gd(t $`a$gd(tN>XDLNZ\T :Ddh¤`zȥΥԥ֥PFƨ̨Ψ÷{ph'h(tmHsHhXnzmHsHh(t6mHsHhCYh(t6mHsHh'h'6mHsHh'h'mHsHh'mHsHhCR?h(t5mHsHh(t5mHsHhXnz5mHsHhM{h(t6mHsHhbeh(tmHsHhbeh(t6mHsHh(tmHsH,LN\¤ĨƨȨʨ̨ΨʩDЪ4!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!gdeW $ & Fa$gdeW$a$gdeW$a$gdYAV $ & Fa$gdXnzgd'$a$gd(tΨƩȩʩԩ֩D̪ΪЪlFT4Ͼڥڥڥڥڥڥڥڥڥ{k[hC1h(t5CJaJmHsHhC1hC15CJaJmHsHheW5CJaJmHsHheWOJQJ^JheWmHsHheWheWmHsHhYAVhYAVmHsHhYAVOJQJ^JmHsH hYAVhYAVOJQJ^JmHsHh7h7mHsHhYAVmHsHh(t5CJaJmHsHh Dh(t5CJaJmHsH#®ʮخܮޮ>Tjr$&2~ ޱ:bfhܲ޲Nlnʿʿʿʿʿʿʿʿʿʿʫʿʿʟʿʿ}}}hOhC1mHsHhOhC16mHsHhOhOmHsHhC1hC16mHsHhC1hC15mHsHhOmHsHhC1hC1mHsHhC1mHsHhC1hO5CJaJmHsHhC15CJaJmHsHhC1hC15CJaJmHsH1NB: "$4!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $ & Fa$gd(t $ & F a$gdO $h^ha$gdC1 $h^ha$gdO $^a$gdO $`a$gdOgdC1n&f"$4NPRTVbdfjlxz|~ɼɧ}r}nhXnzhog0JmHnHuhog hog0Jjhog0JUh(th(tmHsHhCR?h(tmHsHh(tmHsHhXnz5CJaJmHsHhC15CJaJmHsHh(t5CJaJmHsHhC1hC16mHsHhOhC1mHsHhC1hC1mHsHhOmHsH!PRTfhj!!!!! &`#$gdELn$a$gd(t $ & Fa$gd(t 1h/ =!"#$%@@@ (tNormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 ELnFooter  _$.)@. ELn Page NumberM !z!z!z!z!z!z z z z8(2v<;FfLM;w   bcdefu b c k8stHwLST  X$C%D%E%F%_%`%(*++++,n/'1222222223355 6 6667777777;;;;;;u<v<<=.=F=P==>>?Z?v??S@@@@BBC5DD6F7F8F9F:F;FEFFFFF"""""""/#0###W$X$B%F%L%M%V%W%^%`%%%h&i&u&v&{&}&&&&&&&&&&&''''''''&'('*'+'0'2'3'4';'='>'?'D'F'I'J'K'L'V'W'c'e'r't'''''''''''''''''''''''''''''''(((( ( (((++++`.a.l/n///t0u0&1'1222222223344556 666777799)9*949:9;;;;;;;;;;u<v<<<==.=/=F=G=====>">]>`>>???Z?[?v?w??????@@ @@@@@B"BBBBBCCCCCCCCD D0D1DDDDDDDDD|EEEEEE2F;FDFFFFFFFFFFFFFFF:G>=???Y?[?u?w???R@S@@@@@BBCC4D5DDD5F;FDFFFFFFF;G?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@iC,1TablehNWordDocument"SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q