Naslov
Strukturna i regeneracijska dinamika bukovo-jelove prašume Čorkova uvala
(Structural and regeneration dynamic of the remnant of old-growth beech-fir forest Čorkova uvala)

Autori
Mikac, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.05

Godina
2010

Stranica
159

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
prašuma; bukva i jela; dinamika; pomlađivanje; svjetlo; prostorna struktura; prostorna interakcija
(Old-growth forest; european beech; silver fir; regeneration; light; spatial structure; spatial interaction)

Sažetak
Ovaj uradak predstavlja prilog proučavanju dinamike dinarskih bukovo-jelovih prašuma. Dinamiku prašumske sastojine možemo podijeliti na prostorne i vremenske promjene strukturnih karakteristika. U praktičnom smislu dinamiku prašumske sastojine možemo podijeliti na tri uzajamno povezana procesa: pomlađivanje, rast i razvoj te odumiranje. Uspjeh prirodnog pomlađivanja je od krucijalnog značenja za potrajnost i stabilnost prašumske sastojine. Glavni pokretači dinamike dinarskih bukovo-jelovih prašuma su vjetar u kombinaciji s patogenim organizmima. Njihovim uzajamnim djelovanjem nastaju progale u kojima započinje obnova prašumske sastojine. Dinarske bukovo-jelove prašume sastavljene od dvije izuzetno konkurentne vrste, koje su savršeno prilagođene nepovoljnim ekološkim uvjetima, poglavito glede svjetla. Zbog toga se pomlađivanje odvija osim u progalama i pod sklopom nadstojnih stabala. Pomladak koji se javlja pod sklopom stabala nazivamo napredni ili endogeni pomladak, za razliku od egzogenog pomlatka koji se javlja u nastalim progalama. Cjelokupnu varijabilnost dinamike prašumskih ekosustava te međusobnu interakciju između jele i bukve u različitim stadijima razvoja stabala možemo opisati pomoću distribucije broja stabala prema prsnim promjerima. Oblik distirbucije broja stabala jele na polulogaritamskoj skali pokazuje bimodalni karakter, dok je distribucija broja stabala bukve više nalik negativno eksponencijalnoj krivulji. Značajan utjecaj na oblik distribucije broja stabala ima i specifična prostorna struktura razvojnih stadija stabala. Prostorna struktura kreće se od grupimičnog prostornog rasporeda u mlađim razvojnim stadijima stabala do simetričnog prostornog rasporeda nadstojnih stabala. Svjetlo kao ekološki čimbenik nema značajan utjecaj na pojavnost bukve i jele ali uvjetuje preživljavanje većeg broja pomlatka. Grupiranje pomlatka jele i bukve rezultat je heterogenih mikrostanišnih prilika, dok je konkurencijska sposobnost jele i bukve uvjetovana tolerancijom vrste na nepovoljne ekološke čimbenike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA