Naslov
Utjecaj gnojidbe dušikom na prirod jabuka Golden Delicious
(Influence of Nitrogen Fertilization on the Yield of Golden Delicious Apples)

Autori
Ćosić, Tomislav ; Kovačević, Ivica ; Poljak, Milan ; Herak Ćustić, Mirjana ; Petek, Marko ; Čoga, Lepomir ; Njavro, Mario ; Jurkić, Vesna ; Pavlović, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
X. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem Uloge tla u okolišu : sažeci / Kisić, Ivica - Zagreb : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2006, 120-121

ISBN
953-6135-54-X

Skup
Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem (10 ; 2006)

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.06.2006. - 17.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dušik; gnojidba; jabuka
(apple; fertilization; nitrogen)

Sažetak
Uravnotežena ishrana jabuka, definirana vremenski i količinom, je polaznica uspješne proizvodnje jabuka kako glede količine tako i kakvoće ploda. Određivanje optimalne gnojidbe jabuka spada u osnovne agrotehničke mjere bez kojih je proizvodnja, a i kakvoća ploda jabuka bitno smanjena. Gnojidba jabuka, vodeće voćne vrste u Hrvatskoj, do sada je sporadično istraživana, i to uglavnom u voćnjacima bivšeg društvenog sektora. Sa razvojem voćarstva na obiteljskim gospodarstvima u Splitsko – dalmatinskoj županiji provedeno je istraživanje gnojidbe jabuka s ciljem da se utvrdi optimalna količine dušika radi postizanja visokih priroda i dobre kakvoće plodova jabuka. Istraživanja su provedena na području Vrlike, na tlu vrlo niskog hranidbenog kapaciteta, a posebice je bila niska razina biljci pristupačnog i ukupnog dušika. Istraživanja su provedena u Vrlici u voćnjaku podignutom u proljeće 1996. godine sa sortom Golden Delicious cijepljene na podlozi M 9, posađene na razmaku 3, 3 X 0, 9 m. Sukladno postavljenom cilju istraživanja, 2000. god. postavljen je gnojidbeni pokus po blok metodi sa pet varijanti gnojidbe u četiri ponavljanja. Svaka varijanta u pokusu je veličine 30m2. U gnojidbenom pokusu primijenjene su doze dušika: 80, 110, 140, 170 i 200 kg/ha dušika, te 120 kg/ha K2O i 150 kg/ha P2O5 primijenjenih kroz osnovnu gnojidbu (početak ožujka) i dvije prihrane ureom (travanj, svibanj). U prvoj godini istraživanja (2000) signifikantno niži prirod ostvaren je u varijante gnojene najnižom dozom dušika (5, 95 kg/stablu), a razlike između varijanata gnojenih sa 110 (7, 35 kg/stablu), 140 (7, 63 kg/stablu), 170 (8, 50 kg/stablu) i 200 kg/ha dušika (7, 70 kg/stablu) nisu statistički značajne. Gnojidba dušikom u 2001. godini rezultirala je značajnim povećanjem priroda u svim varijantama tretiranja u usporedbi sa prirodom u prvoj godini istraživanja. U varijanata gnojenih dušikom najniži prirod (9, 32 kg/stablu) ostvaren je u varijanata gnojene s najvišom dozom dušika (200 kg/ha N), što je signifikantno niže u odnosu na varijante gnojene sa 110, 140 i 80 kg/ha dušika u kojima su postignuti prirodi od 13, 17 ; 13, 04 i 12, 5 kg/stablu uvažavajući navedeni poredak. Razlike u prirodu između varijanata gnojenih sa 200 i 170 kg/ha dušika (u kojoj je ostvaren prirod od 10, 54 kg/stablu) nisu statistički značajne. Nažalost, u 2002., u trećoj godini istraživanja, već u vrijeme cvatnje i oplodnje u pokusnom voćnjaku javile su se vrlo niske temperature koje su izazvale pozebu cvatnih pupova. Zatim, u prvoj dekadi srpnja (13. srpnja) područje Vrlike pogodila je tuča vrlo jakog intenziteta, čime je uništen kompletan prirod jabuka u pokusnom voćnjaku. Najveći prirod jabuka u gnojidbenom pokusa ostvaren je u 2003. godini. Signifikantno veći prirod ostvaren je u varijanata gnojenih sa 170 i 140 kg/ha dušika (18, 93 i 18, 50 kg/stablu), u odnosu na varijanate gnojene sa 200 i 110 kg/ha dušika (15, 57 i 15, 56 kg/stablu), a signifikantno najniži prirod utvrđen je u varijanata gnojenih s 80 kg/ha dušika (12, 17 kg/ stablu). Kumulativno gledano, najveći prirod jabuka ostvaren je u varijanata gnojenih sa 140 kg/ha dušika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA