ࡱ> _a^ bbjbj 7poo4-7778o$$"#######%Y(f##'!u$'!'!'!#'!#'!'!R##7W j##$0$r#,('!(#'!#D$ :   Duaan Vukoti  od klasi nog do modernisti kog crtanog filma Stalni karikaturist u Kerempuhu, suradnik i u drugim novinama (Vjesniku, Je~u...), Duaan Vukoti se spremno i zduano uklju io u projekt izrade crtanog filma glavnog urednika Kerempuha Fadila Had~ia. Po elo se u duhu tada jedinog prisutnog i razglaaenog crtanofilmskog uzora  Walta Disneyja i njegovih kratkih filmova. Koliko je Vukoti ve tada bio utjecajne osobnosti vidi se u tome da je uspio dobiti vlastite filmove kad je osnovan Duga film  kratkovjeko poduzee specijalizirano za crtane filmove. U tom je poduzeu snimio svoj prvijenac Kako se rodio Kio, 1951., i politi ko-satiri ki Za arani dvorac u Dudincima, 1952. Bila je to intenzivna 'akola' u kojoj su svi zajedno pionirski osvajali temeljene vjeatine animacije. Iako u tim svojim ranim klasi no-animacijskim filmovima baa i nije postizao one crte~no-animacijske dosege koje su istodobno pokazivala braa Neugebauer i Borivoj Dovnikovi u klasi no-animacijskom stilu, upravo je Vukoti poslije odigrao odlu nu ulogu u artikuliranju proizvodnje u Studiju crtanog filma i uspostavljanju osobita crtanofilmskog stila u Zagreb filmu. Po osnivanju Zagreb filma, Vukoti, u suradnji s Kostelcom, izrauje gusti niz crtanoreklamnih filmova (1954-55: Velika trka, Posjet iz svemira, Slijepi mia i dr. - sve u svemu, trinaestak reklama) koji postaju polaznim temeljem potom osnovana Studija za crtani film. Naime, crtajui reklame brzo i atedljivo, u Kostel evu stanu i po hotelskim sobama, Vukoti i Kostelac geometrizirali su i oploanili crte~ u stilu ondaanjeg modernog grafi kog dizajna i neogeometrijske umjetnosti ( ak izri ito prisutne u vidu slike u scenografiji Slijepog miaa, reklame za Frank), a animaciju fazerski skratili i u inili tek mjestimi nom  ato se poslije nazvalo reduciranom animacijom. Reklamni kontekst, rad iz posve drugog vica, oslobodio ih je od diznijevske paradigme daleko djelotvornije nego ato bi ih mogla osloboditi planirana stvarala ka revolucija. Efekt je bio inovativan i dojmljiv, blizak modernisti kim oblikovnim trendovima. Njega je Vukoti, bistrim svojim uvidom, poslije inaugurirao u kanon. Doduae, kad je krenuo u proizvodnju autonomnih crtanih filmova, u sklopu Studija za crtani film koji je osnovan 1956. u sklopu Zagreb filma (uz dokumentaristi ku proizvodnju tog poduzea), Vukoti nije odmah glava ke krenuo u modernisti ku grafi ku kanonizaciju. Polazni niz njegovih crtanih filmova zamialjen je posve prema tradicijskom shvaanju o svrsi crtanog filma  kao 'filmovima za djecu' koja predo avaju situacije na komi ni, gegovski na in. Nadalje, filmove je izraivao velikim dijelom u klasi noj tradiciji 'pune animacije' i trodimenzionalnog iscrtavanja scenografije, tek s povremenim odskocima u likovne i animacijske 'posebne efekte'. Teme su bile prete~ito ~anrovsko-parodijske  ti su filmovi parodirali popularni vestern (Cowboy Jimmy, 1957.), znanstvenu fantastiku (Nestaani robot, 1956; Krava na mjesecu, 1959.), filmove strave (Veliki strah, 1958.), bajke (Abra kadabra, 1958). Parodije su osiguravale gotove prepoznatljive situacije s kojima se potom moglo gegovsko-animacijski poigravati, iskuaavajui razli ite vizualne efekte, dajui maha animacijskoj maati. No, uo ljiva je bila i razli itost prema dje jim ameri kim filmovima  dok su ovi bili okrenuti zabavi i razonodi, Vukoti je  u skladu s ondaanjom socijalisti kom pedagogijom  vodio film prema obaveznoj pouci, zaklju noj misli. Ironijski, u crtanim filmovima koje je sam Vukoti dr~ao inom nesputane, opuatene maate, te su pouke ~igosale dje je prepuatanje maati (uzvisivanju vestern junaka; itanje i prepuatanje dojmu horor pri a i arobnja kih bajki, zanoaenje znanstvenom fantastikom). No, upravo je ovaj parodijski odmak, misao kao poanta filma, usredoto enje na geg, vizualne likovne i animacijske efekte, postao temeljem potonjeg modernisti kog stila. S Cowboy Jimmyjem (1957.) po inje ne samo nova faza u Vukotievu stvaralaatvu, nego i po inje sustavno sudjelovanje filmova zagreba kog studija na inozemnim festivalima te bogata berba nagrada na svim festivalima na kojima su ti filmovi sudjelovali. Naime, u tom je filmu posve o ita naznaka novog stila. U njemu prevladava grafi ka ploanost, tijela se esto animiraju na 'nerealisti ki' na in (noge konja se 'fr u' kao 'vitice', a ne kao 'koa ate' bioloake konjske noge, esti su skokoviti prijelazi iz jednog polo~aja lika u drugi u sceni...). Iako polazno sa stanovitim parodijskim kontinuitetom (Koncert za maainsku puaku, 1958., bio je parodija na kriminalisti ke filmove) Vukotievo se stvaralaatvo od 1958. godine tematski 'prebacuje' iz kruga filmova za djecu na filmove s temama relevantnim nadasve odraslima i to onima filozofski nastrojenima. Prvo uzima na obradu literarno djelo usredoto eno na psiholoaku satiri ku karakterizaciju (prema ehovu  Osvetnik, 1958.), posveuje se alegorijskim psiholoako-civilizacijskim temama (od dobrosusjedstva do eskalacije susjedske netrpeljivosti  Piccolo,1959.; tuma enju suvremenog svijeta kao svijeta nadomjestaka  Surogat, 1961.), pri emu sve naglaaenije eksperimentira medijem dr~ei se i nadalje visokih tema (svijetu ratne eskalacije  Igra, 1962., s kombinacijom igranog i crtanog; kafkijansku opsjednutost, takoer s ubacivanjem crtanog u igrani svijet  Mrlja na savjesti, 1968.; metoforiziranje tijela s naglaaenom ritmizacijom  Opera cordis, 1968.; pritisak javnosti na umjetni kog izvoa a, s ritmi ko-apstrakcijskim igrama  Ars gratia artis, 1970.). Cijelo ovo 'prebacivanje' bilo je i nadalje u duhu njegove prethodne orijentacije u dje jim filmovima, orijentacije na 'poruku', ali sada pedagoaku poruku smjenjuje filozofsko-psiholoakom porukom o stanju ljudskih naravi i o stanju civilizacije. Zadr~ava takoer tradicijsko poimanje crtanog filma kao humorne vrste, ali prethodnu komi ko-gegovsku razradu radnji i situacija sada smjenjuje satiri ki intoniranome razradom, gegom usredoto enom na poigravanje grafi kom prirodom crte~a i predmeta i, najzad, s naglaaenim artisti kim eksperimentalizmom. Zapravo, ovo je dvoje  tematski okret i grafi ko usredoto enje  uzajamno uvjetovano. Promjena ciljne publike i tipa nazorne interpretacije daju Vukotiu opravdanje za korjenitiju promjenu crta kog i animacijskog stila. Usredoto en na misao, na pojam, stil viae ne mora mariti za 'realisti ke', scenske obaveze  potrebno mu je razviti apstrakcijske, simbolizacijske, metafori ne potencijale, a za to je najpogodnija upravo grafi ka i animacijska redukcija (simplifikacija i shematizacija). Upravo ona koju je iskuaao u reklamama i u 'posebnim efektima' svojih filmova za djecu. A usredoto en na satiru i grotesku, filmski gegovi viae ne moraju biti tek izobli enjem naturalne (fizikalne i organske) situacije, ve mogu biti izvedeni u sklopu posve nadrealnih i apstraktnih grafi kih razrada  svojevrsnim 'grafi kim gegovima'. Ono ato se sada grafi ki i animacijski obrauje nije toliko figuralan prizor, koliko slikovna povraina po kojoj se likovi mi u skoro tlocrtno i posve nete~inski i neorganski. A i ti likovi su manje va~ni kao realisti ke, a viae kao simboli ke figure  u pravilu se predo avaju u geometrijskim izobli enjima, udovi im se animiraju ne kao sraateni organi s psiholoakom izra~ajnoau nego kao mehani ki, razdvojivi dodaci koji tek nazna uju prirodu kretnje. Akcijske scene postaju esto tek motivom za igru s dinamiziranim mondrianovskim geometrijskim uzorcima. Zapravo, praenje 'fabule' filma i prestaje biti od sredianje va~nosti  pa su sad filmovi i fabulativno simplificirani. Va~nije su ritmi ke razrade grafi kih obrazaca s naglaaenim simboli kim zna enjem, i te~njom ka stilski voenoj sugestivnosti, a kumulacija tih simboli kih i prizorno apstraktnih situacija dovodi do neminovne filozofske, ponajviae moralisti ke poante. U tom je razdoblju upravo Vukoti svojom plodnoau i autoritetom kanonizirao ovaj modernisti ki stil, u inio opim u Studiju crtanog filma, meu njegovim kolegama. Naime, Vukoti nije u proizvodnji crtanog filma u Zagreb filmu bio osamljen. Pratila ga je, recimo, plodno stvaralaatvo stilski srodnog, ali i nazorno druga ijeg opusa Vatroslava Mimice, a potom i ostalih ato su radili bilo u suradnji s Vukotiem (npr. Nikola Kostelac) bilo pod utjecajem dojmljivog i uspjeanog stila (Dragutin Vunak, Ivo Vrbani, Vladimir Tadej, Branko Ranitovi i dr.), bilo kao stilski srodni likovnjaci (Aleksandar Srnec, Vlado Kristl, Zvonimir Lon ari). Cijelo je to crtanofilmsko stvaralaatvo  i ono za djecu, ali osobito ono 'za odrasle'  bilo toliko izuzetno u kontekstu dotadanje prevladavajue crtanofilmske tradicije prisutne u kinima i po svjetskim festivalima, a opet toliko u duhu sve izrazitije modernisti ke osjetljivosti naae i svjetske kulturne sredine, da je zagreba ka animacijska sredina odmah uo ena kao izuzetna  kriti ari su ga isticali, analizirali i kritizirali, festivalski nagraivali. No, osobit je bio inozemni odjek: filmovi su obilazili svjetske festivale i obavezno privla ili kriti arsku pozornost i nagrade. Odmah su ti filmovi, ato su tako hrpimice dolazili iz Zagreba (ondaanje Jugoslavije), prepoznati kao konzistentan stilski pokret, jedini tako plodan i artikuliran u to doba, te se o tim filmovima po elo govoriti kao o filmovima 'zagreba ke akole animacije', a kulminativno i najrazglaaenije priznanje bilo je upravo ono dano Vukotievu filmu Surogat  dodjela naj uvenije svjetska filmska nagrada (1962.), ona Oskara, Ameri ke akademije filmske umjetnosti. Vjerojatno osjeajui da je u crtanom filmu statusno postigao maksimum a stvarala ki podosta iscrpio svoje eksperimentalisti ke porive, Vukoti se je, u sredinom aezdesetih po eo naglaaenije usredoto avati na igrani film  sljedei u tome Vatroslava Mimicu. Snimio je ne baa uspjeaan, prorijeen, slijed cjelove ernjih filmova (Sedmi kontinent, 1966.; Akcija Stadion, 1977.; Gosti iz galaksije, 1981.) i bogat niz ozbiljno raenih namjenskih filmova. Iako je isprva paralelno s cjelove ernjim filmom radio i, sve eksperimentalnije, animirane filmove (u pravilu s kombinacijom igranofilmskih pasusa), bilo je to izrazito prorijeeno, ime su i on i Mimica ostavili mnogo produkcijskog mjesta: on i Mimica su do u aezdesete godine zakupljali su prili ne proizvodne kapacitete Zagreb filma, pa je njihova odsutnost, odnosno rijea anga~iranost ostavila prili nu autorsku prazninu (kojoj su joa dodatno pridonijeli postupno sve slabiji autorski anga~mani ostalih ranih autora zagrebfilmskog Studija za crtani film). Vukoti, ne ~elei da iza njega ostane proizvodna praznina, poticao je dotadanje autorske suradnike - crta e, animatore, scenografe - da preuzmu autorske zadatke, upuste se u vlastite projekte i tako odr~e ~ivom autorsku tradiciju Studija za crtani film. To se je i dogodilo, pa je crtani film u aezdesetim i sedamdesetim godinama opet ~ivnuo i stilski, i tematski, i u raznovrsnosti osobnih autorskih rukopisa zahvaljujui prilivu dotadaanjih majstorskih suradnika: Borivoja Dovnikovia, Zlatka Grgia, Aleksandra Marksa, Vladimira Jutriae, Zlatka Boureka, Pavla `taltera, Ante Zaninovia, Borisa Kolara, Nedjeljka Dragia, Zdenka Gaaparovia a potom i mlaih pridoalica, Milana Bla~ekovia, Zlatka Pavlinia, Joaka Maruaia, Kreaimira Zimonia i dr. Zahvaljujui tome 'zagreba ka je akola' uspjela biti dinami no i kreativno relevantno prisutna puna dva desetljea u ondaanjoj Jugoslaviji i na svjetskoj animacijsko-umjetni koj sceni, ato je veliko razdoblje u razmjerno kratkoj svjetskoj povijesti filma. Hrvoje Turkovi PAGE  PAGE 2 xz~ , L $ Z P>\&R $.P^`"##*#&&&&&:'J'@+r++++++. ...&/4/@////z0000 1111 ha6] ha]hHh.Hhi2] h.H] h.H6] hi26 hi26]hi2h:h:h:5 h:5Iz|~\!:%&(*837b?LEPJzRFbHbhbzb|b~bbh]hgd2d &`#$gd2d $7`7a$gd2d7`711<2T2f23"30355774=V=v=x=====>>?.?\???AACPDDDEEhIII J&JJJLMM&M(M@MBMOOQQQRR&RxRRRRRfSSSSS TT4TXTT̷̻̿ó÷÷óh%wkheh<hF@hH hi2;h!hq5hHha hi26]hi2 ha6] hH6] hH] ha]FTTT U(U:UVUhUUUUUzWWWWW,XX0YBY^ZtZZZZZ([,[j[n[[[\\ \.\\\]`]b]]]^x^^^^^^@_h__@```aaaaa@bBbDbHbfbhbjbvbxbzb~bɿh2d h2d0Jjh2d0JUh ~hi25 h ~5hn_h ~hF@hWR hc;6hc;h< h%wk6h%wkheG~bbbbbbbbbh ~h2d5h2dh2d0JmHnHu h2d0Jjh2d0JUbbbbb $7`7a$gd2dh]hgd2d5 01h:p2d. A!"#$% 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmH nH sH tH @`@ NormalCJ_HaJmHsHtH ZZ  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \\  Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJRR  Heading 3$x@&5OJQJ\^JaJJJ  Heading 4$x@& 56\aJDA`D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List dd medjunaslov0 77dh5$7$8$9DH$]`7aJbb naslov 7x5$7$8$9DH$5CJKHOJQJ\^JaJ,!, Style1xb!b Heading 5 Char Char$5CJ\]_HaJmHsHtH u4@24 F@0Header  !>/A> F@0 Header CharCJaJmHsH.)@Q. F@0 Page NumberPK!K[Content_Types].xmlj0Eжr(΢]yl#!MB;BQޏaLSWyҟ^@ Lz]__CdR{`L=r85v&mQ뉑8ICX=H"Z=&JCjwA`.Â?U~YkG/̷x3%o3t\&@w!H'"v0PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!\theme/theme/theme1.xmlYOoE#F{o'NDuر i-q;N3' G$$DAč*iEP~wq4;{o?g^;N:$BR64Mvsi-@R4Œ mUb V*XX! cyg$w.Q "@oWL8*Bycjđ0蠦r,[LC9VbX*x_yuoBL͐u_. DKfN1엓:+ۥ~`jn[Zp֖zg,tV@bW/Oټl6Ws[R?S֒7 _כ[֪7 _w]ŌShN'^Bxk_[dC]zOլ\K=.:@MgdCf/o\ycB95B24S CEL|gO'sקo>W=n#p̰ZN|ӪV:8z1f؃k;ڇcp7#z8]Y / \{t\}}spķ=ʠoRVL3N(B<|ݥuK>P.EMLhɦM .co;əmr"*0#̡=6Kր0i1;$P0!YݩjbiXJB5IgAФ޲a6{P g֢)҉-Ìq8RmcWyXg/u]6Q_Ê5H Z2PU]Ǽ"GGFbCSOD%,p 6ޚwq̲R_gJSbj9)ed(w:/ak;6jAq11_xzG~F<:ɮ>O&kNa4dht\?J&l O٠NRpwhpse)tp)af] 27n}mk]\S,+a2g^Az )˙>E G鿰L7)'PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-!K[Content_Types].xmlPK-!֧6 1_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!\theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] N-p=>?@o GBj(!=%#-$-4-=->-?-J-K-O-00000000000000000000@0@0D"D"D"@0@0SO- 1T~bb2456bb37 !!6-6-<@tuy|NO)+a c h k ! " XZ^a<=\^be*,03HIDE[\ %!(!"""""" $!$$$$%% %%%<%=%q%r%%% & &&&H&I&X&Z&e&f&&&&&&&&&&'''0'1'8':'O'Q''''''',(-(O(Q(((((/)1)P)Q)w)x)))))))))**.*0*****;+<+d+e+++++++ ,!,,,,-- -$-3-4-L-O-<@no FGABij'!(!<%=%"-$-3-4-L-O-%6`0hh^h`o(.88^8`.L^`L.  ^ `.  ^ `.xLx^x`L.HH^H`.^`.L^`L.%6         2d"-O-@!%()*+-N-(.2JRXZ\^bUnknownGTimes New Roman5Symbol3 ArialE Century Gothic"hrf^| G%O &r4-`?':0Hrvoje TurkovicHrvoje Turkovic  Oh+'0h  $ 0 <HPX`'Hrvoje Turkovic Normal.dotmHrvoje Turkovic11Microsoft Word 12.0.0@jqQ@P@LȂ% ՜.+,0 hp|  'O-  Title  !"#$%&'()*+,-./012345678:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUWXYZ[\]`Root Entry Fb1Table9(WordDocument7pSummaryInformation(NDocumentSummaryInformation8VCompObj` F Microsoft Word 97-2004 DocumentNB6WWord.Document.8