Naslov
Patogenost Fusarium vrsta za kukuruz
(Pathogenicity of Fusarium species for corn)

Autori
Svitlica, Brankica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
23.04

Godina
2010

Stranica
101

Mentor
Ćosić, Jasenka

Ključne riječi
Fusarium ; kukuruz ; patogenost ; tolerantnost genotipova
(Fusarium ; corn ; pathogenicity ; genotype tolerance)

Sažetak
Gljive roda Fusarium najznačajniji su uzročnici bolesti kukuruza u svijetu i u Hrvatskoj. Selekcija visoko tolerantnih genotipova kukuruza jedna je od najznačajnijih mjera zaštite. Raznolikost vrsta i izrazita varijabilnost populacije odabranih Fusarium vrsta vrlo je značajna za selekciju te je u istraživačkom radu bilo potrebno odabrati najpatogenije izolate koje smo koristili za testiranje osjetljivosti /tolerantnosti genotipova. Izvor Fusarium spp. je bio biljni materijal (pšenica, ječam, kukuruz, soja, zob, Sorghum halepense, Arctium lappa) sa i bez simptoma bolesti. Od ukupno 295 izolata Fusarium vrsta dominantno zastupljeni su bili F. graminearum, F. verticillioides i F. subglutinans. Porast i sporulaciju odabranih izolata F. graminearum, F. verticillioides, F. subglutinans i F. oxysporum pratili smo tijekom 15 dana (4., 8. i 15 dan) na 7 hranjivih podloga različite kiselosti (pH 4, 5, 6, 5 i 7), na tri temperature (20°C, 25°C i 30°C) i dva svjetlosna režima (12/12 i 0/24). Utvrđeno je da ispitani izolati formiraju najbujniji micelij i imaju najbrži početni porast na PDA podlozi. Statistički značajno brži porast micelija sve istraživane vrste imaju pri pH 6, 5 i pH 7. Najveća bujnost micelija utvrđena je kod uzgoja na 25°C i pri svjetlosnom režimu 12 sati svjetlo /12 sati tama. Najslabija sporulacija utvrđena je kod izolata F. graminearum bez obzira na hranjivu podlogu. Ostale Fusarium vrste dobro su sporulirale na svim hranjivim podlogama. Provedenim testovima patogenosti utvrđeno je da su izolati F. graminearum u pravilu jače patogeni za klijance, stabljike i klipove kukuruza u odnosu na izolate F. verticillioides i F. subglutinans. Provjera osjetljivosti linija kukuruza na palež klijanaca i trulež stabljika obavljena je na osam domaćih te na trulež klipova na osam domaćih i pet kanadskih linija kukuruza. Na palež klijanaca najmanje su osjetljive bile linije OS 30-8 i OS 87-24 kod kojih su indeksi bolesti nakon zaraze izolatom F. graminearum bili 33, 75 odnosno 43, 75. Nakon infekcije izolatom F. subglutinans i F. verticillioides indeksi bolesti bili su niži u odnosu na prethodno navedene. Na trulež stabljike najosjetljivije linije bile su OS 84- 44 i OS 438-95 kod kojih je indeks truleži nakon infekcije najslabije patogenim izolatom (F. verticillioides) bio 4, 35 odnosno 4, 25. Linija OS 946 je bila statistički značajno tolerantnija u odnosu na sve ostale ispitivane linije. Osjetljivost linija kukuruza na fuzarijsku trulež klipa utvrđena je nakon umjetne infecije klipova, a na temelju indeksi truleži klipa, postotka zrna sa simptomima i mase 1000 zrna. Na ovaj tip bolesti najosjetljivija linija je bila OS 135-88 kod koje su utvrđeni visoki indeksi bolesti (195 - F. verticillioides, 500 - F. graminearum i F. subglutinans), najveće smanjenjenje mase 1000 zrna u odnosu na kontrolu (18, 05 do 72, 29%) te vrlo visok udio zrna sa simptomima u ukupnoj masi zrna (3, 58 do 90%). Najtolerantnije linije u pokusu bile su OS 84-44 i CO 430. Temeljem dobivenih rezultata utvrđena je pozitivna korelacija između indeksa truleži klipa nakon infekcije izolatima F. graminearum odnosno F. verticillioides i količine produciranog DON-a (r=0, 55) odnosno ukupnih fumonizina (r=0, 40).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA