Naslov
Tintorettove slike u Dalmaciji - kontekst i politika oblikovanja cijena
(Tintoretto's Paintings in Dalmatia - the Context and the Policy of Prices)

Autori
Kudiš Burić, Nina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Umjetnost i filozofija: pitanje vrijednosti

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 20.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Jacopo Tintoretto ; glavni oltar ; katedrala u Korčuli ; Sveta konverzacija ; dominikanska crkva ; Bol ; oltar obitelji Hektorović ; Stari Grad
(Jacopo Tintoretto ; the high altar ; cathedral of Korčula ; Sacra conversazione ; the dominican church ; Bol ; the altar of Hektorović family ; Stari Grad)

Sažetak
Jacopo Tintoretto (Venecija, 1518. – 1594.) je izradio tri djela za naručitelje iz Dalmacije: palu za glavni oltar korčulanske katedrale oko 1550. godine naručuje gradska uprava, palu za glavni oltar crkve dominikanskog samostana u bolu 1561. godine naručuje redovnička zajednica, a sliku za oltar obitelji Hektorović u dominikanskoj crkvi u Starom Gradu na Hvaru nakon 1571. naručuju pjesnikovi nasljednici. Simptomatično je da se venecijanski podanici u Dalmaciji, iako različitog društvenog statusa i agregacije, kada žele djelo najboljeg slikara odlučuju za Tintoretta. Istovremeno, Dubrovčani u sličnim situacijama preferiraju Tiziana Vecellia (Pieve di Cadore, oko1485. – Venecija, 1576.). Za razliku od svojeg velikog protivnika koji se oslanja na međunarodnu prinčevsku klijentelu, pokreće inflatorna kretanja na venecijanskom umjetničkom tržištu višestruko povećavajući cijene svojih djela te se općenito vezuje i uz domaću aristokraciju, Jacopo Tintoretto vodi vrlo složenu politiku samopromidžbe među naručiteljima. To su mahom venecijanske najutjecajnije bratovštine, Scuole Grandi, državne institucije, ali i pojedinačni naručitelji s područja čitave Serenissime. Jacopo je stalno tijekom svoje karijere bio pojedinac koji je „plivao protiv struje“ protiveći se stilskim i zanatskim konvencijama. Istovremeno je njegova umjetnička ličnost iskazivala pokornost tradicionalnom viđenju umjetnika u venecijanskom vrlo statičnom društvu. Njegova naizgled nedosljedna, neočekivana, ponekad ironična, a ponekad ulizivačka politika oblikovanja cijena jasno odražava ovu složenu slikarevu poziciju. U tom svjetlu valja ispitati kakav je bio slikarev odnos prema naručiteljima iz Dalmacije, odnosno provincije. Čini se da je Tintoretto i ovdje bio nedosljedan, kako u stilu, tako u kvaliteti izvedbe, korištenju različitih pigmenata, ali i oblikovanju cijena. Njegove se dalmatinske slike, stoga, u potpunosti uklapaju u njegov šarolik, stilski i kvalitativno vrlo disonantan opus u kojem ne manjka stvarnih remekdjela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA