ࡱ> `Bbjbj.^ V V V j $$$8$|b%dj B|j%f&f&f&f&M'M'M' {{{{{{{$}h3{V P)I'M'P)P)3{f&f&{QQQP)z f&V f& {QP) {QQv V zf&% r$I^x"z|0B|#x(PjDzV zM''rQ_(\(M'M'M'3{3{PM'M'M'B|P)P)P)P)j j j D$j j j $j j j  mr.sc. Mladen Rajko Institut za poljoprivredu i turizam Pore  52440 Pore , K. Hugues 5 E-mail:  HYPERLINK "mailto:mladen.rajko@tinjan.hr" mladen.rajko@tinjan.hr Tel: 091/16 26 090 dr.sc.Anita Silvana Ilak Perauri Institut za poljoprivredu i turizam Pore  52440 Pore , K. Hugues 5 E-mail:  HYPERLINK "mailto:anita@iptpo.hr" anita@iptpo.hr Tel: 052/408329 mr.sc. Linda Jurakovi Visoka poslovna akola Manero 52463 Vianjan, Istarska 23 E-mail:  HYPERLINK "mailto:linda.jurakovi@manero.hr" linda.jurakovi@manero.hr JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO u FUNKCIJI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA Klju ne rije i: javno-privatno partnerstvo, ruralni prostor, ruralni turizam SA}ETAK: Pred odr~ivi razvoj turizma postavljaju se brojni izazovi. To je karakteristi no posebice za ruralna podru ja, koja pokazuju joa veu osjetljivost na socioloake, gospodarstvene, prostorne i druge uplive koje sa sobom donosi turizam. Jedno od najveih izazova i nerijeaenih pitanja svakako je ono kako efikasno upravljati ruralnom turisti kom destinacijom. Razumljivo, privatni sektor ne mo~e upravljati destinacijom jer bi u tom slu aju poduzetni ka trka za profitom nadmaaila  viae ciljeve - prije svega odr~ivi razvoj turizma. Meutim, praksa je pokazala da ni javni sektor  jedinice lokalne samouprave, ali ni turisti ke zajednice  ne ispunjavaju u potpunosti sve funkcije menad~menta turisti ke destinacije. U ovom radu, autori predstavljaju tezu da odgovore na ova pitanja treba tra~iti na podru ju javno-privatnog partnerstva, kao modelu kojim se mo~e postii ubrzani tiristi ki razvoj ruralnih krajeva. U radu je opisan i slu aj male opine Bale koja na optimalan na in spaja gospodarski i turisti ki razvoj s vrstim opredjeljenjem za odr~ivost i o uvanje autenti nih i autohtonih vrijednosti kraja. Osim opisivanja modela iz Bala autori nude i vlastiti model koji mo~e nai svoju primjenjivost i u drugim  ne samo ruralnim - turisti kim destinacijama u Hrvatskoj i aire. 1. UVOD Meusobna suradnja javnog i privatnog sektora tek u novije doba prerasta u specifi an airoko primjenjiv oblik i metodu optimalizacije druatvenog razvoja. Posljednje je vrijeme ekonomskih previranja specifi no po brojnim udru~ivanjima, akvizicijama i uspostavama meusobne suradnje, pa se mo~e zaklju iti da je budunost odr~ivog razvoja upravo u meusobnoj suradnji svih subjekata na tr~iatu, tj. u udru~ivanju zajedni kih snaga javnog i privatnog sektora. Prou avajui dostupnu literaturu i praksu u svijetu i Republici Hrvatskoj autori su doali do zaklju ka da trenutno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj nije prilagoeno potrebama razvoja turizma u ruralnom prostoru pomou modela javno-privatnog partnerstva te predla~u takav model javno-privatnog partnerstva za kojeg smatraju da bi najviae trebao odgovarati potrebama razvoja turizma u ruralnom prostoru Istarske ~upanije. Predlo~eni model bi trebao potvrditi hipotezu da se uporabom institucionalnog javno-privatnog partnerstva, uklju ivanjem domicilnog stanovniatva kao investitora i dioni ara u turisti ke projekte, mo~e dugoro no utjecati na ubrzani razvoj turizma u ruralnim prostorima. 2. POJAM JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA Javno-privatno partnerstvo skupni je naziv za razli ite vrste oblika poslova koje zaklju uju dr~ava i druge osobe javnog sektora s fizi kim i pravnim osobama privatnog sektora. Radi se o modelu izgradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnih i druatvenih projekata uz pomo i uz sudjelovanje privatnog sektora. Taj se model u svijetu razvija zadnjih dvadesetak godina. Kako bi olakaale provoenje takvih projekata, mnoge su europske dr~ave donijele posebne propise ili smjernice kojima one pru~aju zakonodavni okvir ili kojima usmjeravaju provoenje takvih projekata. Javno-privatno partnerstvo treba razumjeti kao metodu kojom se na razli ite na ine povezuje interes javnog sektora (ope dobro) i privatnog sektora (profit), a u cilju zadovoljavanja odreenih potreba za poveanjem kvalitete i dostupnosti proizvoda i usluga. Kao poseban model financiranja, izgradnje, obnove, upravljanja ili odr~avanja infrastrukture ili pru~anja usluga, javno  privatno partnerstvo ima nekoliko karakteristi nih elemenata od kojih su najzna ajniji: privatni partner izrauje projektnu dokumentaciju ili istu preuzima od javnog partnera ukoliko je ista ve izraena, gradi, financira, odr~ava i upravlja graevinom u zamjenu za naknadu; relativno dugo trajanje ugovornih odnosa, esto i do 30 godina, koji uklju uje suradnju izmeu javnog i privatnog partnera u razli itim aspektima projekta; metoda financiranja projekta: djelomi no iz privatnog sektora; va~na uloga privatnog partnera koji sudjeluje u razli itim fazama projekta (projektiranje, graenje, rekonstrukcije i dogradnje, provedba, financiranje); raspodjela rizika izmeu javnog i privatnog partnera kojem su prenijeti rizici koje u drugim oblicima ugovaranja snosi javni sektor. Model javno  privatnog partnerstva, osim svojih posebnih karakteristi nih elemenata, ima i ciljeve koji su zajedni ki javnom i privatnom sektoru, a to su: ugovaranje i izvoenje veeg broja projekata, prirodna tr~iana podjela rizika izmeu privatnih poduzetnika i javne vlasti u cilju efikasnog i efektivnog koriatenja sredstava poreznih obveznika, koriatenje vee u inkovitosti privatnih poduzetnika kojima se omoguuje da efikasno i efektivno grade te da upravljaju izgraenim projektima na efikasniji i efektivniji na in od tijela javne vlasti, stvaranje dodane vrijednosti kroz spajanje resursa, napora i znanja privatnog i javnog sektora, poveanje produktivnosti tr~ianog natjecanja, racionalnog koriatenja gospodarskih kapaciteta privatnih i javnih subjekata, transparentnost u izboru i ugovaranju, pronala~enje novih rjeaenja za izgradnju i odr~avanje javne infrastrukture, srednjoro na do dugoro na stimulacija gospodarske aktivnosti, racionalno koriatenje javnih sredstava za dobrobit svih korisnika javnih slu~bi. Iz navedenih konstatacija mo~e se definirati pojam javno-privatnog partnerstva kao oblik suradnje izmeu tijela javnog sektora i privatnog poduzetniatva, iji je cilj osigurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili odr~avanje infrastrukture ili pru~anje usluga. U Zelenoj knjizi (1) razlikuju se dva temeljna oblika PPP ugovaranja. Jedan je oblik povezivanje na temelju istog ugovornog oblika, dok je drugi oblik institucionalno povezivanje. isti ugovorni oblik je, kao ato mu i samo ime ka~e, povezivanje javnog i privatnog partnera samo na temelju ugovora, dok je povezivanje institucionalne prirode ono koje se odvija u okviru nekog posebnog tijela. isti ugovorni oblik ima dva oblika: a) Koncesijski model (BBO, BOO, BOT, DBO i dr.) koji se koriste u gradnji projekata koji svoju uslugu naplauju na tr~iatu ( pr. ceste, vodovod, pro ista i, aerodromi). Karakteristi an je po tome ato privatni partner od dr~ave dobiva dozvolu za izgradnju i voenje nekog projekta nakon njegove izgradnje te za izravno pru~anje usluga krajnjim potroaa ima, tako da koncesionar ima pravo te usluge izravno naplaivati od krajnjih korisnika (potroaa a). U tom je obliku mogue da javna vlast sudjeluje u subvencijama koje poma~u projektu ako isti ne bi imao dovoljno vlastitih prihoda, ali isklju uje plaanje usluga od strane javne vlasti. b) PFI model (privatna financijska inicijativa) koji se koristi uglavnom za projekte koji ne naplauju usluge na tr~iatu (ili samo djelomi no), ve se gradnja i odr~avanje financira iz prora una (pr. akole, vrtii, domovi, zgrade tijela dr~avne uprave, znanstvene institucije, zatvori). U tom se modelu privatnog partnera poziva da izgradi, vodi i upravlja nekim objektom javne namjene, s time da tu uslugu privatnom partneru javni sektor plaa kroz redovitu naknadu. Taj je oblik uaao u uporabu u Velikoj Britaniji 1992. godine, a naro ito se razvio nakon 1997. godine. PFI je usmjeren na ugovore koje organ ili tijela javne vlasti sklapaju s privatnim poduzetnicima za izgradnju nekog objekta, tako da privatni poduzetnik nastavlja pru~ati usluge javnoj vlasti nakon dovraetka izgradnje. Na taj na in javna vlast postaje "potroaa ", a ne davatelj usluga. Institucionalno povezivanje postoji kada privatni i javni partner zajedno osnuju posebno tijelo (pravnu osobu, trgova ko druatvo, ustanovu ili dr.) kojim zajedni ki upravljaju, tako da to zajedni ko tijelo financira, gradi i pru~a usluge javnosti ili svoje (npr. turisti ke) usluge prodaje na tr~iatu. U takvoj strukturi javni partner zadr~ava visoki stupanj kontrole i nadzora nad projektom s obzirom na to da i sam sudjeluje u upravljanju tijelom koje pru~a uslugu. U taj se model uvratavaju razni zajedni ki pothvati (joint ventures), pa i koncesije koje su dane na izvraenje takvom zajedni kom tijelu u kojem je javni partner lan druatva i u kojem kao takav sudjeluje u donoaenju odluka. Takvo institucionalno povezivanje mo~e nastati tako da ga privatni i javni partner zajedno osnuju ili da privatni partner preuzme kontrolu nad nekim javnim poduzeem. Svaki oblik povezivanja po modelu javno-privatnog partnerstva je specifi an i karakteristi an za sebe s obzirom na na in udru~ivanja i preuzimanja rizika. Razvojem javno-privatnog partnerstva od 80-ih godina stalno nastaju novi oblici udru~ivanja. Neki od njih su sljedei: BOT (build-operate-transfer), BOOT (build-own-operate-transfer), BBO (buy-build-operate), BLT (build-lease-transfer), BOO (build-own-operate), BT (build-transfer), BOOM (build-own-operate-maintain), DBFO (design-build-finance-operate), DBOM (design-build-operate-maintain), Model dodatnog projekta i brojni drugi. Postojea regulativa u Republici Hrvatskoj pru~a pravni i institucionalni okvir za javno-privatno partnerstvo, ali za daljnji razvoj tog podru ja je ovo podru je potrebno joa dodatno i cjelovito normirati. Na temelju prou ene literature i prakse autori su doali do saznanja da ne postoje posebni zakoni i smjernice koje definiraju javno-privatno partnerstvo kao posebnu katagoriju ukoliko se radi o izgradnji infrastrukture za potrebe turizma. Prou avajui europsku praksu primjene javno-privatnog partnerstva u svrhu izgradnje turisti ke infrastrukture (pr. Projekt The Earth Centre u ju~nom Yorkshireu u Engleskoj, Izgradnja poslovnog kompleksa u Corku (Irska), Mon Perin u Opini Bale u Istri), koristei rezultate istra~ivanja provedenog u jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj ~upaniji te na temelju primjera Mon Perin iz Opine Bale, autori su doali do niza korisnih informacijama o tome koji bi model javno-privatnog partnerstva trebalo primijeniti u funkciji razvoja ruralnog turizma u Istarskoj ~upaniji. 3. JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U TURIZMU Bez suradnje i jakih obrazaca partnerstva u turizmu teako je (gotovo nemogue) postii napredak. Jeffries smatra da je  potrebno cjelovito, menad~ersko upravljanje razvojem turizma i anga~man, suradnja javnog i privatnog sektora u unapreenju, planiranju i (nacionalnoj) koordinacij, gdje je turizam trenuta no najslabiji. On takoer smatra kako se najviae ula~e u marketing destinacije,  dok u turizmu doista treba ulaganje u dublje razumijevanje njegovih slo~enih zahtjeva i utjecaja. Jeffries se takoer pita na koji na in treba javni sektor djelovati u turizmu, je li uloga javnog sektora aktivna ili pasivna, te navodi da odgovore na ta pitanja treba dati razvojni turisti ki plan i strategija upravljanja turizmom destinacije, te ujedno navodi kako javni sektor mo~e u razvoju turizma imati direktnu ili indirektnu ulogu. Cetinski navodi da:  Djelotvoran turizam po iva na suradnji, & slo~enost i multidisciplinarnost turizma zahtijeva meuorganizacijske odnose, suradnju i hijerarhiju. Mogui su meutim i nesporazumi poput sezonske, geografske ili prostorne redistribucije unutar javnog i privatnog sektora, te meu njima. Suradnja, partnerstvo javnog i privatnog sektora u turizmu danas se najviae razvija na polju marketinga i promid~be, ali mnoge studije slu aja pokazuju kako su i na drugim poljima otvorene mogunosti suradnje: na infrastrukturnim i projektima razvoja proizvoda, obrazovanju, financiranju i ulaganju u razvoj turizma, sna~no rastue industrije. Prema zaklju cima istra~ivanjima WTO, objavljenima u publikaciji Public-Private Sector Cooperation, javni i privatni sektor imaju 4 glavna podru ja koja nude mogunosti suradnje: unapreenje atraktivnosti destinacije, unapreenje efikasnosti marketinga, unapreenje produktivnosti destinacije, unapreenje upravljanja destinacijom. Turisti ke destinacije, prema istoj publikaciji, moraju ulagati znatne napore u suradnji u dvama komplementarnim smjerovima: u poboljaanju operativne efikasnosti turisti ke destinacije putem suradnje, u stvaranju odr~ivog uspjeha putem partnerstva. 4. JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U ISTARSKOJ }UPANIJI  REZULTATI ISTRA}IVANJA Na temelju provedene ankete u jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj ~upaniji doalo se do niza korisnih informacija o javno-privatnom partnerstvu u Istarskoj ~upaniji te o prijedlozima za njegovu u inkovitiju uporabu. Od ukupno 31 opine i 10 gradova kojima je poslana anketa, ukupno se obradilo 22 ankete iz opina i 6 anketa iz gradova ato predstavlja reprezentativni uzorak za donoaenje valjanih zaklju aka. Na pitanje da li je javno-privatno partnerstvo nu~no za razvoj javne infrastrukture u njihovoj jedinici lokalne samouprave njih 60% je odgovorilo potvrdno, dok 40% ispitanika smatra da javno-privatno partnerstvo nije preduvjet uspjeanog razvoja i izgradnje infrastrukture. Preko 90% ispitanika se sla~e s tvrdnjom da se pomou javno-privatnog partnerstva mo~e na br~i na in realizirati neki projekt, dok njih samo 54% smatra da se pomou javno-privatnog partnerstva mo~e neki projekt realizirati na ekonomi niji, odnosno isplativiji na in u odnosu na klasi an na in gradnje. Veina ispitanika (njih 69 %) smatra da je model javno-privatnog partnerstva prihvatljiviji u ruralnim krajevima u odnosu na urbane krajeve. Ankete nadalje pokazuju da jedinice lokalne samouprave najviae imaju (njih 65%) od 1 do 5 ha raspolo~ivog graevnog zemljiata na kome mogu realizirati neki projekt putem modela javno-privatnog partnnerstva, dok oko 50% njih ima na raspolaganju viae od 100 ha poljoprivrednog (dr~avnog) zemljiata koje bi mogli iskoristiti za neki od projekata javno-privatnog partnerstva. Gotovo 80% ispitanika sla~e se s tvrdnjom da bi se projekti javno-privatnog partnerstva trebali financirati i iz drugih izvora (pomoi dr~ave i EU fondova), a njih 67% smatra da bi projektom javno-privatnog partnerstva trebalo upravljati posebno ustrojeno druatvo. Sljedei grafikoni prikazuju odgovore na pitanja da li bi fizi ke i pravne osobe trebale sudjelovati u financiranju izgradnje projekata putem modela javno-privatnog partnerstva na na in da ulo~e i dobiju dioni arske udjele u projektu te da li bi te udjele trebalo ograni iti kako pojedinci ne bi postali veinski vlasnici takvih projekata. Grafikon: Da li bi graani i privatnici (fizi ke i pravne osobe) trebali sudjelovati u financiranju izgradnje projekata infrastrukture putem modela JPP-a, u %  Izvor: Izradili autori na osnovi istra~ivanja Grafikon: Da li bi trebalo ograni iti svakog graanina ili privatnika sa iznosom koji mo~e ulo~iti u neki projekt putem modela javno-privatnog partnerstva, u %  Izvor: Izradili autori na osnovi istra~ivanja Na osnovi provedenog istra~ivanja mo~e se zaklju iti da se veina ispitanih jedinica lokalne samouprave sla~e s injenicom da bi graanima i privatnicima (fizi kim i pravnim poslovnim subjektima) trebalo omoguiti da ulo~e svoj kapital u izgradnju projekata (posebice turisti kih) putem modela javno-privatnog partnerstva na na in da postanu dioni ari, no da bi trebalo ograni iti veli inu ulaganja za svakog investitora kako neka fizi ka ili pravna osoba ne bi postala veinski vlasnik projekta. S obzirom da je svaki projekat javno-privatnog partnerstva poseban s obzirom na predmet gradnje, broj subjekata koji u njemu sudjeluju, vrijednost investicije, rok otplate, rizik i na in financiranja, vrlo je teako doi do takvog analiti ko-ekonomskog modela javno-privatnog partnerstva koji bi bio "optimalan" i primjenjiv u svakoj situaciji. Bolje re eno, mo~e se zaklju iti da takav model nije niti mogue konstruirati zbog specifi nosti svakog pojedinog projekta koji se realizira putem modela javno-privatnog partnerstva. Ipak, mogue je konstruirati takav "prihvatljivi model" kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici javnog sektora ukoliko se odlu e za gradnju infrastrukture modelom javno-privatnog partnerstva. Takav prihvatljivi model bi trebao uzeti u obzir svo dosadaanje iskustvo iz podru ja projektiranja, graenja i upravljanja javnom infrastrukturom putem modela javno-privatnog partnerstva, mialjenje javnog, ali i privatnog sektora o njihovim potrebama i o ekivanjima te ekonomsku opravdanost pojedinog projekta bez koje projekat sam po sebi nema smisla. U sljedeim su poglavljima objaanjene pretpostavke uvoenja takvog modela, kako bi on trebao izgledati te je objaanjeno koji su o ekivani u inci prihvatljivog modela javno-privatnog partnerstva. 5. PRIJEDLOG PRIHVATLJIVOG MODELA JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA (IPM) U FUNKCIJI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA Polazei od pretpostavke da je nemogue formirati takav optimalni model javno-privatnog partnerstva koji bi se mogao koristiti prilikom realizacije svih projekata turisti ke infrastrukture u nastavku je dan prijedlog prihvatljivog modela javno-privatnog partnerstva koji nije utemeljen na sadaanjoj zakonskoj regulativi koja je na snazi u Republici Hrvatskoj. Za osnovni kriterij formiranja prihvatljivog modela javno-privatnog partnerstva uzeta je ekonomska opravdanost realizacije projekta, odnosno njegova tr~iana usmjerenost. Predlo~eni prihvatljivi model jest reperkusija svog ste enog znanja i istra~ivanja zadane teme, koji nije uzeo u obzir zakonska i druga ograni enja, determiniranu situaciju makroekonomskog okru~enja, kao ni obi aje i praksu koja se primjenjuje u hrvatskom gospodarstv&(   F H p r L N    " ( \ ܻͮܣܑͮ͆zhͮZh_h5;CJaJ#jh_hd fCJUaJh_h5CJaJh_h CJaJ#jh_hd fCJUaJh_hcCJaJh_hd f0JCJaJ#jh_hd fCJUaJjh_hd fCJUaJh_hd fCJaJh_hSP5CJaJh_hd f5CJaJ!(|J p r <  B x " $ & ( ` F H $a$gdO$a$gdOgdO$a$gdOBBB\ d D F H \ ^ ,.2| `bdfvʿzrjrjj_Sh_hL&5CJaJh_hOCJaJh7CJaJhOCJaJhaHSCJaJh_h_CJaJh_CJaJh_5CJaJhL&5CJaJh_h 5CJaJh_h5CJaJh_hCJaJh_ht5CJaJh_ht5;CJaJh_h5;CJaJh_h*s5;CJaJH J \ dfv ^x z 4%(X*+ $ & Fa$gdO$^`a$gdos$^`a$gdos$> z-DM ]>^ `za$gdO$> -DM ]>^ a$gd/gdO $S^Sa$gdO$a$gdOv (v x z ##4%\'^'X6Z6\67~88丧rbrSC2b h_hL&@CJaJmHsHh_hL&6CJaJmHsHh_hmCJaJmHsHh_hL&5CJaJmHsHh_hL&CJaJmHsHh_hL&B*CJaJphh_hL&CJaJh_hL&5CJaJ!h_hO@B*CJaJphhL&@B*CJaJphh_hL&@CJaJ!h_hL&@B*CJaJph!h_hL&@B*CJaJphh/hL&CJaJ+,H-V.\6~8;;@GHNJNRZZ$^`a$gdQ$> -DM ]>^ a$gdQ$> -DM ]>^ `a$gdO$^`a$gdO$a$gdO$a$gdQ$^`a$gdos $ & Fa$gdO88T9V9;;<@@8BvBCCGGIIJKMMHNJN0OxOϿϿϳϠϔudSB!h_hL&@B*CJaJph!h_hL&@B*CJaJph!h_hm@B*CJaJphh_hL&@CJRH[\aJh_hL&B*CJaJphh_hL&5CJaJ%h_hL&B*CJaJmHphsHhQCJaJmHsHh_hL&5CJaJmHsHh_hL&CJaJmHsHh_hL&@CJRH[aJh_hL&CJaJhQCJaJxODPvPPPPPQ$Q,Q\QdQrQQQQQQQR0Rʹo^o^oK:K!h_hL&@B*CJaJph$h_hL&@B*CJ]aJph!h_hL&@B*CJaJph$h_hL&@B*CJ]aJph!h_hL&@B*CJaJph$h_hL&@B*CJ]aJph$h_hL&@B*CJ]aJph!h_hL&@B*CJaJph$h_hL&@B*CJ]aJph!h_hL&@B*CJaJph!h_hL&@B*CJaJph0RJRTRRR|Y~YZZZZZ0[[\\ \0\2\]]<^@^^^^_c dddeeLkkyyh|j|z|(}<}}{sshCJaJh_h[_CJaJhyIhL&6CJaJhyICJaJh_hL&5CJaJh_hmCJaJh_hL&B*CJaJphh_hL&CJaJ!h_hL&@B*CJaJph!h_hL&@B*CJaJph$h_hL&@B*CJ]aJph*ZZ0[_adf$hrhh iViXiRjjJkLkkk*otyh|$^`a$gdyI $ & Fa$gdO $8^8a$gdO $ & Fa$gdO$a$gdyI$a$gdOh|j|(}}}8~:~<~>~@~~ $ a$gd(\{ `gd ^`gd $ a$gdO ^`gdyI$^`a$gdO$ ^`a$gdO$^`a$gdO}}6~8~>~@~P~@BTVNPtv‰t؍ڍ܍ލŶݣtttthhYLhn65CJaJmHsHh_h$CJaJmHsHh_h[_6CJaJ!h_h[_@B*CJaJphh_h[_CJaJ%j; h_hL&CJUaJmHsHh_hL&CJaJhCJaJh_hCJaJmHsHhCJaJmHsHhL&CJaJmHsHh_hL&CJaJmHsH%jh_hyICJUaJmHsH؍ڍ܍FfhJv $ & F a$gdO$^`a$gdO $`a$gdO$a$gd$$^`a$gd$$^`a$gd$ ^`gdO$^`a$gdO ^`gdO$^`a$gd?H] ލ *,>Ndhnrtv,>̏nΐDl.0¾ǿϿϳϱϢxx!h_h[_@B*CJaJphh$5CJaJmHsHh$CJaJmHsHh_h[_CJaJmHsHUh_h[_6CJaJhhc%CJaJhCJaJh_h[_CJaJh?H]5CJaJh_h[_5CJaJh_h[_5CJaJmHsH-u. Za model je od krucijalne va~nost da uka~e javnom sektoru na jedan novi na in promialjanja i realizacije projekata javne infrastrukture koristei sve mogue resurse koji se nalaze u okolini. Uzimajui u obzir faze menad~menta (planiranje, organiziranje, kadroviranje, voenje i kontroliranje), upoznatost jedinica lokalne samouprave sa pojmom javno-privatnog partnerstva, njihov fiskalni kapacitet, mogunost ulaganja, prioritete za koje smatraju da su najbitniji prilikom formiranja optimalnog modela i odgovore na pitanja iz anketa, u nastavku je dan prijedlog prihvatljivog modela javno-privatnog partnerstva  nazvan IPM (Integrirani partnerski model) koji bi se mogao koristiti u izgradnji turisti ke infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Taj model predstavlja institucionalni oblik javno-privatnog partnerstva koji zakonski joa nije u potpunosti definiran u Republici Hrvatskoj te je stoga potrebna izmjena zakonske legislative kako bi se on mogao po eti koristiti u praksi. Do predlo~enog IPM modela doalo se na temelju izvraenog istra~ivanja primjene JPP-a u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, na osnovu sli nog primjera dobre prakse pod nazivom "Mon Perin" iz opine Bale, ali i temeljem izvraenog istra~ivanja stavova i mialjenja predstavnika jedinica lokalne samouprave u Istarskoj ~upaniji, a mo~e koristiti svima koji ~ele krenuti sa realizacijom nekog turisti kog projekta u Republici Hrvatskoj po modelu javno-privatnog partnerstva. Istra~ivanjem prakse i dostupne literature doalo se do formiranja takovog prihvatljivog modela javno-privatnog partnerstva koji se sastoji od etiri faze koje se nadovezuju jedna na drugu, i to: Obavezni uvjeti koje projekt treba ispuniti Izrada PSC-a = test socio-ekonomske u inkovitosti Izra un Neto sadaanje vrijednosti projekta Realizacija projekta 5.1. Obavezni uvjeti koje projekt treba ispuniti prije realizacije putem IPM-a Poato se kod svih projekata JPP-a radi o investicijama koje su velike, a sam projekt realizacije putem JPP-a iziskuje dugoro nu pripremu dokumentacije ato predstavlja i zna ajniji troaak u obliku anga~iranja ljudskih resursa, predlo~eno je da se u razmatranje, za realizaciju projekta putem IPM-a, uzmu samo oni projekti iji je bud~et preko milijun eura. S obzirom da se svaki projekt JPP-a priprema i po nekoliko godina, da se na taj na in gradi infrastruktura koja bi trebala biti u funkciji graana- turista i viae desetaka godina, predlo~eno je da se u razmatranje uzimaju samo oni projekti koji e dugoro no udovoljavati potrebama graana, tj. koji e se koristiti barem 20 godina. Da bi se neki projekt realizirao putem modela IPM-a potrebno je ostaviti dovoljno vremena za pripremu kompletne dokumentacije koja ide na javnu nabavu, jer svaki datalj mora biti vrlo jasno opisan. Ukoliko se nema dovoljno vremena, mo~e se cijeli projekt dovesti u pitanje, te se nikako ne predla~e uporaba modela IPM-a u takvim slu ajevima. Da bi se projekt realizirao po tr~iano prihvatljivim cijenama potrebno je da postoje takve tvrtke koje su voljne ui u zajedni ki projekt JPP-a, te da se kona na cijena formira u postupku pregovaranja s zainteresiranim tvrtkama. S obzirom da se kod JPP-a uglavnom radi o projektima koje ne mo~e realizirati svaka graevinska tvrtka zbog nedovoljnog stru nog i tehnoloakog kapaciteta, te s obzirom na injenicu da takvih tvrtki nema previae, kao nu~an uvijet za IPM model definiran je minimum od 3-4 tvrtke koje bi trebale biti zainteresirane za ulazak u projekt JPP-a da bi se projekt uope razmatrao kao podoban za realizaciju putem IPM-a. Jedan od osnovnih preduvjeta koje IPM model mora ispunjavati jest da je financijski odr~iv, odnosno da mo~e funkcionirati bez vanjske pomoi. Ukoliko je taj kriterij zadovoljen onda se projekt razmatra dalje u kontekstu mogunosti realizacije putem modela IPM-a. Prilikom realizacije projekata putem JPP-a jedinica lokalne (regionalne) samouprave se u principu zadu~uje u dugoro nom razdoblju. Pri tome treba voditi ra una o zakonskom ograni enju koje definira da se jedinica lokalne (regionalne) samouprave mo~e zadu~iti do maksimalno 35 % godianjeg prora una u cilju realizacije projekata po modelu JPP-a. Jedna od najbitnijih karakteristika i prednosti IPM-a jest prijenos rizika na viae partnera koji e bolje upraljati tim rizicima, odnosno koji ve imaju iskustva na sli nim projektima. Ukoliko se to definira na svima prihvatljiv na in postoje valjane pretpostavke da se projekt realizira IPM modelom. Do opisanih se kriterija doalo prou avanjem dostupne literature i prakse u zemlji i inozemstvu. Ukoliko jedan od navedenih kriterija nije ispunjen, tada projekt nije "podoban" za realizaciju putem IPM modela, a u slu aju da su svi kriteriji zadovoljeni smatra se da projekt posjeduje osnovne uvjete za realizaciju putem IPM modela. 5.2. PSC - test socio-ekonomske u inkovitosti Ukoliko projekt zadovolji definirane obavezne uvjete unutar IPM modela, sljedea faza je izrada testa socio-ekonomske u inkovitosti ili Public Sector Comparator (PSC). PSC predstavlja omjer (koeficijent) koji prikazuje odnos izmeu uobi ajenog troaka javne nabave (uklju ujui sav kapital, operativne troakove i ope troakove, uzimajui u obzir sve rizike) i ponude privatnog investitora (JPP ponuda) koji dio rizika i odgovornosti prihvaa na sebe. Za svaki bi se projekat trebao razviti poseban PSC, a pomou njega se mo~e doi do podataka da li je gradnja nekog projekta putem modela javno-privatnog partnerstva (gdje privatni partner snosi vei dio rizika u cjelokupnom vijeku trajanja projekta) prihvatljivija od uobi ajene realizacije projekta primjenjujui postupak javne nabave te uklju ujui sve rizike koji slijede nakon toga. PSC se ra una kao odnos sadaanjeg troaka (net present cost - NPC) sveukupnih buduih izdataka projekta (za javnu nabavu) u njegovom ukupnom vijeku trajanja (whole of life cost) u odnosu na izdatak realizacije projekta putem modela JPP-a.  EMBED Equation.3  5.3. Izra un Neto sadaanje vrijednosti projekta (NPV) Nakon provjere socio-ekonomske opravdanosti realizacije projekta putem modela javno-privatnog partnerstva (kada se ustanovi da je realizacija projekta putem JPP modela isplativija u odnosu na realizaciju klasi nim na inom javne nabave) izra unava se Neto sadaanja vrijednost projekta (NPV) za itav period realizacije, uzimajui u obzir nov ane tijekove, cijenu kapitala na tr~iatu i ukupno ulaganje. Neto sadaanja vrijednost (NPV) projekta u nekom razdoblju (n) se ra una kao:  EMBED Equation.3  gdje je: Rt  neto-tijek novca od projekta u svakoj od n razmatranih godina k  diskontna stopa prilagoena riziku (troaak kapitala) n  razdoblje u kom e se projekt financijski realizirati Co  po etni troaak projekta Da bi projekat uope bio financijski isplativ NPV mora biti vea od nule, odnosno:  EMBED Equation.3  Prihvatljivi model javno-privatnog partnerstva dozvoljava potencijalnim investitorima (fizi kim i pravnim osobama) da se uklju e u financiranje projekta kao udjelni ari. Osim udjelni ara projekti javne infrastrukture se financiraju i bespovratnim sredstvima od strane Ministarstava, fondova Europske unije i ostalih izvora. Cilj prihvatljivog modela javno-privatnog partnerstva je da se ulo~eni novac udjelni ara oplodi po stopi veoj od troaka kapitala poato je to preduvjet da udjelni ari sudjeluju u projektu. Ukupni troaak projekta se dijelom namiruje od nepovratnih sredstva od raznih institucija te sredstava prikupljenih inicijalnom javnom ponudom (IPO) od potencijalnih investitora (udjelni ara) koji o ekuju odreenu zaradu ulaganjem u projekt. Ukupna investicija (Co) = V + L + U, gdje je: V  vanjska nepovratna sredstva, L  sredstva jedinice lokalne samouprave, a U sredstva fizi kih i pravnih osoba prikupljena putem IPO-a. Da bi projekt bio prihvatljiv za investitore (uklju ujui jedinicu lokalne samouprave) Neto sadaanja vrijednost (NPV), uzimajui u obzir ukupnu investiciju umanjenu za vanjska nepovratna sredstva, mora biti pozitivna. Uzimajui to u obzir dolazi se do sljedee formule:  EMBED Equation.3 , odnosno  EMBED Equation.3  Iz formule proizlazi da e projekat javno-privatnog partnerstva biti prihvatljiv udjelni arima uz uvjet da je zbroj svih nov anih tijekova (u ukupnom razdoblju realizacije projekta) podijeljenih sa potencijom (1+k) tekue godine vei od ukupnog troaka projekta umanjenog za vanjska bespovratna sredstva. 5.4. Realizacija projekta Nakon procjene da projekat ispunjava prethodne uvjete za realizaciju putem IPM modela, provjere putem PSC-a, te nakon dobivanja rezultata da je Neto sadaanja vrijednost projekta vea od razlike ukupne investicije i dobivenih bespovratnih sredstava, mo~e se krenuti i sa konkretnom realizacijom projekta. Svaki se projekt javno-privatnog partnerstva mo~e realizirati na viae na ina, no IPM polazi od pretpostavke da je najbitnije zadovoljiti kriterij profitabilnosti projekta, te se iz tog razloga predla~e da se projekat planira na joa negraevinskom zemljiatu ija e se vrijednost poveati nakon prenamjene zemljiata koju e napraviti lokalna samouprava kao aktivni u esnik i udjelni ar u projektu. Da bi projekt zapo eo sa konkretnijom realizacijom optimalni model javno-privatnog partnerstva pretpostavlja osnivanje posebno ustrojenog druatva (PUD) koje e upravljati projektom od njegovog za etka do i nakon kona ne izgradnje. IPM predvia da se prilikom formiranja PUD-a druatvenim ugovorom definira klauzula koja omoguuje domicilnom stanovniatvu i lokalnoj samoupravi kontrolu nad razvojem projekta, tj. da imaju 50 posto plus jedan pravo glasa prilikom odlu ivanja o strateakim odlukama vezanim uz sam projekt. Nakon osnivanja PUD-a potrebna su odreena nov ana sredstva koja se trebaju sakupiti inicijalnom javnom ponudom (IPO) koja se mo~e realizirati i u viae faza. Nakon ato se zaokru~i financijska konstrukcija i pripremi potrebna dokumentacija kree se sa izgradnjom projekta, a nakon izgradnje projekt se stavlja u funkciju i njime se upravlja. Do definicije predlo~enog optimalnog modela javno-privatnog partnerstva doalo se ponajviae zahvaljujui jednom primjeru dobre prakse kojeg provodi jedna mala opina na istarskom poluotoku  Bale. 5.5. "Mon Perin"  primjer dobre prakse u Istarskoj ~upaniji Opina Bale uz konsenzus svih politi kih stranaka provodi jedan projekt pretvaranja lokalne zajednice u funkcionalnu poduzetni ku strukturu pod nazivom "Mon Perin". Projekt bi trebao djelovati na principima odr~ivog razvoja i racionalnog koriatenja prirodnih resursa. Iz tog je razloga potkraj 2005. godine osnovano druatvo Mon Perin d.o.o., iji su osniva i Opina Bale, njeni graani i "prijatelji", koji ~ele sudjelovati u projektu. Od po etnog temeljnog kapitala od 12 milijuna kuna i 740 osniva a, nakon gotovo tri godine doalo se do 30 milijuna kuna temeljnog kapitala i 900 udjelni ara, od ega veinu i dalje ine stanovnici opine te se bez njihove suglasnosti, prema druatvenom ugovoru, ne mogu donositi najva~nije odluke druatva. Ugovorom o osnivanju je osigurano da Opina Bale i ulaga i s njenog podru ja imaju pravo na 50 plus jedan glas na dioni arskoj skupatini. Opina Bale je u cijeli projekt ulo~ila samo 50 tisua kuna temeljnog kapitala, tako da e imati malo dionica, pa nee imati velike prihode od dividende. Meutim, prihode e si osigurati najmom zemljiata i davanjem prava graenja. Bale su se naime uspjele upisati na preko 200 hektara zemljiata u turisti koj zoni uz obalu, od koje ve ostvaruju, a daljnjim e razvojem samo poveati stabilne prihode. Svojim inovativnim projektom "Mon Perin" Opina Bale je ne samo preduhitrila dr~avno-~upanijski projekt "Brijuni rivijera" koji je djelomi no obuhvaao i podru je njihove opine, ve su projektom "Mon Perin" osigurali presudan utjecaj Opine na razvoj turizma na vlastitom podru ju. To je u injeno druatvenim ugovorom u koji je ugraeno nekoliko "osigura a" za presudan utjecaj lokalne samouprave na usmjeravanje turisti kog razvoja. Uloga tvrtke Mon Perin d.o.o. je da se brine o razvoju opine, prvenstveno da upravlja najvrednijim resursima i opinskim zemljiatem na kojem je predviena gradnja turisti kih objekata. Graani Bala su se 2007. godine tajnim glasanjem izjasnili, ato je presedan u Republici Hrvatskoj, da Opina ne prodaje svoje zemljiate, ve da ga daje u dugoro ni zakup, pa je tako tvrtka Mon Perin d.o.o. javnim natje ajem dobila u zakup zemljiate na kojem se trenuta no nalaze dva autokampa, a u iduem bi koraku na njemu trebala dobiti i pravo graenja. Na taj bi na in Mon Perin trebao postati prava turisti ka kompanija u vlasniatvu lokalnog stanovniatva koje ima svoje interese u obliku vlasni kih udjela. Za pretpostaviti je da e svi stanovnici joa viae poduprijeti takav projekt iz razloga ato svatko od njih o ekuje neku korist od projekta, a na taj se na in posti~e sinergija svih resursa u lokalnoj zajednici. Druatvenim je ugovorom predvieno da Opina Bale prilikom sklapanja ugovora s investitorima u turisti ke objekte, koji se grade na obali, mo~e postati ili njihov suvlasnik, ili pak na ra un ustupanja koncesije stei nove dionice, a time i pravo na dividendu Mon Perina. Presudan utjecaj na rad Mon Perina i razvoj svoje turisti ke zone Opina je dobila i ugradnjom odredbe o pravu veta u druatveni ugovor. Njoj je naime, bez obzira na broj dionica, osigurano mjesto u Nadzornom odboru Mon Perina. Pravom veta u odboru Opina e ne samo atititi interese lokalne zajednice, ve i utjecati na politiku zapoaljavanja, kako bi priliku za upravljanje svojim gospodarskim resursima dobili mladi iz Bala, koji se i uz pomo opinskih stipendija akoluju na visokim akolama. 6. ZAKLJU CI I IMPLIKACIJE S obzirom na dosadaanje iskustvo iz podru ja projektiranja, graenja i upravljanja javnom infrastrukturom putem modela javno-privatnog partnerstva, sve zakonske propise i legislativu, mialjenje javnog, ali i privatnog sektora te provedeno istra~ivanje u jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj ~upaniji mogue je formirati takav  prihvatljivi model javno -privatnog partnerstva (IPM  Integrirani partnerski model) kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici javnog sektora ukoliko se odlu e za izgradnju turisti ke infrastrukture putem modela javno-privatnog partnerstva. Ankete su pokazale da predstavnici jedinica lokalne samouprave ~ele da prihvatljivi model JPP-a najviae vodi ra una o tome da investicija bude u funkciji razvoja kraja, da postoji konsenzus za gradnju, da je stvarni troaak investicije putem JPP-a manji od drugih opcija te da se vodi ra una o ekologiji i razvoju. Definiranje prihvatljivog model javno-privatnog partnerstva (IPM) predstavlja glavni doprinos autora u ovome radu i sadr~i etiri faze od kojih se u prvoj definiraju obavezni uvjeti koje projekt treba ispuniti poput veli ine projekta, vremenska ograni enja, a uzimaju se u obzir i razna ograni enja. U drugoj se fazi izra unava test socio-ekonomske u inkovitosti (PSC), gdje se usporeuje troaak javne nabave s troakom izgradnje projekta koriatenjem modela javno-privatnog partnerstva, uzimajui u obzir sve troakove i rizike. U treoj se fazi izra unava Neto sadaanja vrijednost projekta, posebno ra unajui neto tijek novca, diskontnu stopu, potrebno razdoblje realizacije projekta, po etni troaak i vanjska bespovratna sredstva. U etvrtoj se fazi kree s realizacijom projekta, osniva se posebno ustrojeno druatvo (PUD) koje e projekt voditi, te se po potrebi objavljuje inicijalna javna ponuda u cilju prikupljanja financijskih sredstava. IPM model uklju uje viae zainteresiranih strana i to: javnog partnera, privatnog partnera, udjelni are (fizi ke i pravne osobe kojima je pru~ena mogunost ulaganja u projekte javne infrastrukture) i civilni sektor (stanovniatvo, vladine i nevladine udruge). Perspektiva buduih istra~ivanja javno-privatnog partnerstva u funkciji razvoja ruralnog turizma je u proairivanju uzorka na cijelu Hrvatsku te na neke susjedne zemlje koje su lanice Europske unije, a sve u cilju dobivanja statisti ki reprezentativnijeg uzorka, koji bi omoguio sveobuhvatniju i egzaktniju usporedbu i obradu rezultata. LITERATURA: Avelini Holjevac, I. (2002): Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Opatija, Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Cetinski, V. (2005): Integralno upravljanje kvalitetom (IQM) priobalnih turisti kih destinacija, Opatija, 6th Croatian conference for quality, Croatian society for quality Cetinski, V. (2005): Strateako upravljanje razvojem turizma i organizacijska dinamika, Opatija, Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Eurostat: Green Paper (2004): COM(2004) - no. 327., Brussels, European Commission, April 2004. Ivoaevi, D. (2007): Implementacija projekata iz Master plana turizma Istre 2004-2007. (presentation), Turisti ki forum Istra  zeleni Mediteran, Tourist bord of Istria County Jafari, J. (1998): Sociocultural Systems of Tourism (Conference proceedings from Destination management Seminar), Zagreb / Lovran, Institut for tourism Zagreb Kia, P., Borove ki, R.(2008): Bale, Zagreb, Nedjeljni jutarnji list, 27.01.2008. Krajnovi, A. (2006): Mogunosti implementacije sustava upravljanja kvalitetom u hrvatske turisti ke destinacije (doctoral dissertation), Opatija, Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Krajnovi, A., Tom i, Z., Poropat, A. (2007): Mogunosti i ograni enja primjene modela upravljanja integralnom kvalitetom u ruralnom turizmu (IRQ), The first Croatian congress of rural tourism, Hvar, Ruralis-Hrvatski farmer Master plan razvoja turizma Istre, Model razvoja (2001): THR in cooperation with HORWATH Croatia, Pore , Depertment for tourism and trade of Istria County PageS., Getz D. (1997). The business of rural tourism  international perspectives. London. International Thomson business. Peri. J., Dragi evi, D. (2007): Partnerstvo javnog i privatnog sektora, Rijeka, Fintrade&tours Rajko, M. (2009): Javno-privatno partnerstvo u funkciji razvoja javne infrastrukture, Magistarski rad, Rijeka, 2009. Towards Quality Rural Torusim (2000): Integrated Quality Management (IQM) of Rural Tourism Destination, Brussels, Enterprise Directorate Rad za podru je 05. primjeri dobre prakse, znanstveni rad.     ¾ھh024$PJLZ\^bdz|  "46DFĴިިޓh_h[_CJaJmHsH)h_h[_@B*CJaJmHphsHh$CJaJmHsHh_h[_5CJaJmHsHh$5CJaJmHsHhn65CJaJmHsHh_h[_CJaJmHsHh_h[_CJaJh$CJaJ4J.02d$^`a$gdO$^`a$gd$$^`a$gdO $ & F a$gdOFRTXZpr|~8tdf³tZ3jt8M h_h[_CJUVaJmHnHsHtH(jh_h[_5CJUaJmHsHh_h[_5CJaJmHsHh0F-5CJaJmHsHhn65CJaJmHsHh_hhc%CJaJmHsHhhc%CJaJmHsHhn6CJaJmHsHh[_CJaJmHsHh_h[_CJaJmHsHh_h[_CJaJ\^ŸiXMAM2Mjh_h[_CJUaJh_h[_CJH*aJh_h[_CJaJ!jh_h[_EHOJQJU/jQM h_h[_OJPJQJUVnHtHjh_h[_OJQJUh_h[_OJQJh_h[_5CJaJmHsHh0F-5CJaJmHsHhn65CJaJmHsHh_h[_CJaJmHsH(jh_h[_5CJUaJmHsH,j: h_h[_5CJEHUaJmHsH$x\gdO$a$gd0F-$a$gdO$d^a$gd0F-$a$gdO$d^a$gdO$d^a$gd$$^`a$gdO$^`a$gdO8:<>XZPR¶¤pcVF>h[_CJaJh_h[_5CJaJmHsHh0F-5CJaJmHsHhn65CJaJmHsH!jah_h[_CJEHUaJ#jUSM h_h[_CJUVaJ!j|h_h[_CJEHUaJ#jFSM h_h[_CJUVaJh_h[_CJH*aJh_h[_CJaJjh_h[_CJUaJ!jh_h[_CJEHUaJ#jJQM h_h[_CJUVaJRZ\&h-n/222222 gdn6$^`a$gdn6$^`a$gdn6$^`a$gdO$a$gdO$^`a$gdOZbdxz$ .0PR&(÷ppppppppppd`h_hn6CJaJmHsHh_h[_CJaJmHsH)h_h[_@B*CJaJmHphsHh_h[_5CJaJmHsH$h_h[_CJaJmHnHsHtHh_h[_5CJaJh0F-5CJaJhn65CJaJh_h0F-B* CJaJphh0F-B* CJaJphh_h[_B* CJaJph% "T"2222&2022242J2L2N255555666T6d6f6|6~666699؞{j]j]j]j]j]j]j]{Rh_hn6CJaJh_hn60JCJaJ h_hn60JCJaJmHsHhI$hn6CJaJhn6h5CJaJhn6ht5CJaJhn6hHd&CJaJhCJaJhn6CJaJh CJaJhn6hbCJaJhn6hn66CJaJhn6hn6CJaJhn6h[_5CJaJmHsHhn6h_5CJaJ 22 2"2$2&2(2*2,2.2022242L2N2f34567699Z;= $ & Fa$gdO & FgdO & Fgdn6$h^h`a$gdO$a$gdO9=@.@@@ BBBBTBBBBBBBBBBBBBBB׶hLh[_h jh Uh_hOCJaJh_hfoCJaJh_h"7CJaJh_hCJaJhn6CJaJh_hn6CJaJhI$hn6CJaJ=V>N?@@ BBBBBBBBBBBBBBBBBBgd[_$a$$a$gdO $^a$gdn6 & Fgdn6 $ & Fa$gdO & FgdOBBBBBBBBBBBBBBBBBB$a$$a$gdL,1h. A!"#$% DyK mladen.rajko@tinjan.hryK Tmailto:mladen.rajko@tinjan.hryX;H,]ą'cDyK anita@iptpo.hryK Dmailto:anita@iptpo.hryX;H,]ą'cDyK linda.jurakovi@manero.hryK Zmailto:linda.jurakovi@manero.hryX;H,]ą'cjDd I kj0  # A"cR):&]<}o @=cR):&]<}<(_PF)xYMh\U>K_4j-illRmS)"Ap1&i8"B]X ](]u1к(ny}Lg޹soS0´]A:tNǞP]*]vH ~5e??=HH[6SH*U}tA:ʺ62vߑ|Oq]?f*KV+ |;-;sIb{ʾK1rh=x4t@ѳ]2—:=Z;_6Zbokv܆B~\~t ͕͇<%\> WHë0ҟ#>'N0ff}_>^ȓeqix}=(0‰\8:oӐCУֹJDki E>yק>ImY*d*Ez[CjQY7e'ͬWBaE권Ÿz,j*$`Rϒ&*!_fN!$͚a$u\Nm)6Æ!?gȯ놜':Yd>ꂹoy:wz-,l')kRgjRx<jmiľrLm R;y-sDE~[Bi DsmkXUƐR;\Dw`>{)r5W''bs"ST2-I]}/cr̾Tٗ1R9d'^!dg !?ld e̯zZeK̻80;{d5DZFϞ0b\<ƣZY~W,Z`ET] wF,C\-}Ђ㾯Xps5徟Zpֈ߂{-jw9+q,OZlZ6#}f -]~x_`gտ.MysS 7q Dd 0  # A"{5y6(KwW o @=O5y6(KwMe0F)xWKhAFB!`Wl@ "A1x0^Eœ/ {?IozDG. ~ 뫙2t16U5݆ ; rk]D7ۉڶH@wNsQ }_}\J_h@2(4>x~`趧\jVrW9r|^uS4ӷffs-940/hE_l:z=/)RO])znHkGx;gNbw)OܭW|iNl] q:Bw7mo>N:AO$$; DnpYq rjtx/Oei2coM\a?&P5%g?'_%h =swJZZŔW] nyl[p_WD1yjQל-cP%fBi6ظ씸k&{g9Y=og"p-y9\R^cDcsnC|&϶e4TQ [i_ WFN,.+inؾb5Hװ;ޗ~ym_1l>;+uq YY4G흾g9w|1AWo1_W=i-(cu_"ke!,ˉۢDd b  c $A? ?3"`?2vGY_\~ o `!vGY_\@ h $dxcdd``Nc 2 ĜL0##0KQ* Wä .d3H1)fY@ 13X??>!Dd P  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FData 2WordDocument.^ObjectPool e_1307523188FePkOle CompObjfObjInfo "#%&'()*+-./012345678: FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qmî PSC=NPC(ukupni_buduci_izdaci)JPP_izdaciEquation Native _1297154563 F}m}mOle CompObj f FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q NPV=R t (1+k) t "C 0t=1n "ObjInfo Equation Native  _1297154634 F}m}mOle CompObjfObjInfoEquation Native _1297289798F}m}m FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q{[ R t (1+k) tt=1n " "C 0 >0 FMicrosoft Equation 3.0 DS EqOle CompObjfObjInfoEquation Native uation Equation.39q”l R t (1+k) tt=1n " "(C 0 "V)>0 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q_1297289813F}m}mOle CompObjfObjInfo „0Ws R t (1+k) tt=1n " >C 0 "VOh+'0$0D T`   \Ilak Peruri Anita Silvana1, Oplani Milan1, KlEquation Native !1TableJSummaryInformation($DocumentSummaryInformation8, b  c $A? ?3"`?2gw9 E8,Kj@ o `!gw9 E8,Kj@(`@GxڥSM,CAjESҐ<$B.$4/ڈ#'"iy=9K8Bҫ^8F\*<;jؗyo7;em(_!ccyX 8oJ1("w*j(scb0YN@r:O mhᅟVug,}jIō5xTB1{)~v9TQqw>Ju5}"|z}VQ?ync.Dy px}w=u+)'mŝ5ZX 䔞uGx(= jQ7L 5Ϊ{,1M c"%~&0bk\ă&'yRxn_ )* 4*tN7!v'tI;*Q3Wo7Dd X|b  c $A? ?3"`?2B[p [-Mbo `!B[p [-Mb& @ 7xڥ;KP=+`iEDXD]A)8\*Dm+Z2P'?8nQ?ZKE=>n8yOe(1z|X1b8FY:0Qn :rg[|Yac\V![EA&swdŸ>L#DkYc[5\>Ɂ}T)^'ފJ\dVRNЄ)T=A1> m^xEI2YNod.7򪶗*Gu{R)O_Z!v.hZ}F}8\ϋr%N6͉Xx \r>uK$4פ~S'睃-AI['#"tI!̛# qxD?rXDq&Dd |b  c $A? ?3"`?2/:Ki o `!:Kif@`PxڥKAggिVg37> n`gl>AGs3sO- 'wtx7u{c@-~++wo_O&갤}OkR.mٱm||}v;w-?}b9OI*:b7$-"|»ܒB*bM$sV,NCq9w&Ċ%I~&yNe|%<_5/j9ᘭ-o(k{t(9PyXP4.vj&5v5@G~ Cxǔ[j՛;y+AYVgmailto:anita@iptpo.hrWjmailto:mladen.rajko@tinjan.hrW  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q     @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa 6U@6 b Hiperveza >*B*phLB@L Tijelo teksta$a$aJmHnHuF3@F 7Popis 3Q^Q` mH sH tH lS@"l 7Tijelo teksta - uvlaka 3x^CJaJmH sH tH \ @2\ Hd&Podno~je,Footer Char  p# mH sH tH ZOAZ Hd&Footer Char Char CharCJ_HaJmH sH tH >2@R> L&Popis 26^6`m$@b [_*Tekst fusnote,Footnote Text Char Char CharCJaJmH sH tH pOqp [_&Footnote Text Char Char Char Char Char mH sH tH >&@> [_Referenca fusnoteH*tt [_Reaetka tablice7:V0fOf [_ List Paragraphd^m$CJOJPJQJaJtH P+@P QTekst krajnje biljeakeCJaJ,O, Q Char CharP*@P QReferenca krajnje biljeakeH*             ^>W\lm0TUV / < = b c p, +.?l$#%#t%n)o)p))+,._/090]0000)1u111113b684:5::::;;;; ;|;;;<<=BBB#C]C^CqEAGXJ/L0LL!MSM~MMMMHOPQnTuUVWGYHYIYJYKYyY\]]]]___A`|```*aBade@fpgqggmjnknlnns^ux{|03/ۆhLJwi) #ōȍˍ΍ύ0h00000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0000000000000000000 0 0 0 000 0 00000000000000000000000000000000000 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0 000000y00y00y00y00y00Ly0  \ v8xO0R}ލ¾F9BKNPRSTWYH +Zh|J2=BBLOQUVXBM_&KZ]]]___*a>a@afff(ffXXX:::::8@0(  B S  ? #\# Ѧ# @ b c   w GK9< TWmy+6CN*+x{,.  >?OQV^vy    OSou  Xe lox    #)    0 5 W ` f k !!`!b!!!!!!! ""/"5"A"J"X"^""" # ###%#+#1##### $$"$%$-$7$;$U$Z$x$|$$$$$$$$$$%%%*%K%r%t%& &&#& ' '%'''0'='''''((( (#(&(+(8(N(Z(((()')4)Y)Z)c)d)l)s))))*****"*$*B*E*a*i*******++ +#+E+L+Y+c+++++++ ,,0,9,v,{,,,,,,,- -----..|......^/_/////0090E0]0i0000000)1+1u1w11111112222223"3333344'41474D4n4x4444444445555>5~5555556!6:6E6_6b6i6q6667#7;7B7w77777777777777o8s8|888888888999999999999999999999999::::::":(:5:9:?:::::::;;; ;(;-;|;;;;;;<<E<P<<<==e=h=======>>+>0>L>V>r>}>>>>>>>?? ?,???@@'@5@:@B@@@@@dAgAAAAAAA BB!B)B6B8BHBOBpBtBBBBBBBBBBCC^CwCzCCCCCCCCCDD DD7DEDgDmD|DDDDDDDDpEqE|EE|FF|GGGGGG|HHHHHHHIIICISIIIIIIIWJXJgJkJJJJJJJKKKKKK#K)KKK.L0LLLLLLL!M(M-M.M/M0M4MRM[M~MMMMMMMMMMMM NN"N*NNNNNNOOO O OOOOOPPPPQQQQQQQQRRRRSSSSSSSSITQTiTnTTTQUUUqUuUUUVVVVVVWWWWXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYY Y YYYYY%Y&Y(Y)Y4Y5Y:Y?YEYKYLYPYSYVYYYYYYYYYZZZ&Z2Z9ZtZ{ZZZZZZZ[[[[[[6\E\\\\\\\\\ ]]']+]9];][]c]]]]]]]^ ^f^m^^^^^^^___________________`A`G`{````````a aaBaNaUa|aaaaebnbbbbbbbbbbbcc ccccccCcKccccccdJdOdddddddd e\edeeeeee@fffffogqgrgvgggggggggggggggggh hhhh!h%h*h4h>h@hChEhNhThahbhmhyhhhhhhhhhhhhhhiikiniiiiiiiGjLjdjojjjjjjj0k4kkkPlVlql{lllllllllm(m-m1mMmVmmm0n8ninlnmnrnwnnnnnnnn4o9oAoFoKoVo_ojo-p;pTp]pTqYqqqTr^rrrrrrrTs\ssssstt$t+tTtVtotttyttuuTu^uTvXvTwVwTxVxTy]yTzXzT{V{{{||||||Q}_}k}v}}}}}}} ~~8~E~~~~~~ %ǀ̀ǁ́ǂς/0ǃ˃23opÄƄȄ˄/9:<BCpx}LJw tččōōǍȍʍˍ͍΍ύύЍЍээҍҍӍӍԍԍՍՍ֍֍׍׍؍؍ٍٍڍڍۍۍ܍܍ݍݍލލߍߍ=>VW[\km/0SV . / ; = a c op+, *+-.>?kl##%#s%t%m)p)))++,,..^/_/008090\0]00000(1)1t1u111111133a6b6883:5:::::; ;{;;;;<<==BBB^CpEqE@GAGWJXJ.L0LLL M!MRMSM}M~MMMMMGOHOPPQQmTnTtUuUVVWWFYKYxYyY\\]]]]____@`C`{`~`````)aBaddef?f@fogqgggmminlnnnss]u^uxx{|~/023./چۆgLJvwhi() "#ččōōǍȍʍˍ͍΍ύ';(;;;CCD D-M-MHYJYcc(;*;;;CCDD D D-M.MHYKYc cččōōǍȍʍˍ͍΍ύۍۍ܍܍ݍݍލލߍߍLX|Zqn ..\Se|{eT&&2-jKnY?hu|LPDCtQTF-VJO]W@n,(_zj~jMu(AxJn^`o(.>^`>o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(.h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`. h^`o(.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hh^h`o(.hh^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`o(hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHLXtQTFLPD&&jMu-qn (_O]WxSnY?{e z        X        217c hc%Hd&0F-k45"7:%:yISPaHSFW?H]q`d fforosw(\{CZQt,mL&*s_zQu$n6tbL[_/O7t q@,; %)*.16<?C|FPPP P,P.P<PRPZP\PdPjPtPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7.{ @Calibri?5 z Courier New;Wingdings"1+F+F(xH(xH!4dzz2qHX ?c2[Ilak Perauri Anita Silvana1, Oplani Milan1, Klara Troat1, Linda Jurakovi2, Rajko Mladen3anitauserD         CompObj9s