Naslov
Praćenje taložnih tvari u nacionalnim parkovima u Hrvatskoj
(Monitoring deposition od deposited matter in national park in Croatia)

Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sedmi Hrvatski biološki kongres / Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 234-235

Skup
Sedmi Hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
praćenje; lizimetri; šumska tla; šumske zajednice
(monitoring; lysimeters; forest soils; forest communities)

Sažetak
Praćenje taložnih tvari u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj započeto je 1995. godine u Šumarskom institutu, Jastrebarsko u okviru projekta Ministarstva znanosti. Tom metodom koja je danas vrlo bliska metodi ICP-Forest Monitoring (International CO-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forest), do danas je obuhvaćeno nekoliko Nacionalnih parkova na području Hrvatske: Risnjak, Paklenica, Brijuni, Mljet, Sjeverni Velebit. Plohe su veličine 1 ha te su obilježenje i opremljene za praćenje. One su u šumskim zajednicama bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum /Ht.), pretplaninske šume bukve (Homogino-alpine-Fagetum sylvaticae/Ht 1938/Borh. 1963) i šumi crnike (Quercetum ilicis). Uzorkovanje na plohama se obavlja pomoću lijevaka (bulk) površine otvora najmanje od 314 cm2, a količina padalina mjeri se plastičnim kišomjerom površine otvora 60 cm2. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6-9 komada svaki na plohi veličine 30 x 30 m. Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije lijevci i kišomjeri su postavljeni u slučajnom rasporedu ili krugu. Plastični se lizimetri postavljaju u tlo na dubini od 10 cm ili ispod humusnog horizonta. Oni skupljaju procjednu tekućinu u tlu. Površina sabirnika (kadice) iznosi 1093 cm2. Kao filter u plastičnoj se posudi nalazi 96 % čisti kvarcni pijesak radi pročišćavanja tekućine od čestica tala. Svi se instrumenti i posude prije postavljanja na plohe ispiru 10 % dušičnom kiselinom te nekoliko puta redestiliranom vodom. Uzorkovanje tekućina obavlja se jednom a po potrebi i više puta mjesečno. Kemijski sastav tekućina određuje se u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Određuju se ioni Cl-, SO4 2- -S, NO3- -N, NH4+ -N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+. Upotrebljavaju se analitičke metode koje su standardne ili uobičajne za određivanje malih količina tvari u vodama i padalinama: spektofotometrijskom (spektofotometar Perkin Elmer Lambda-l) su metodom određivani SO4 2- ioni, NO3- ioni, metodom ionselektivnih elektroda (OPRION - Microprocesor ionanalyser, model 90l) NH4+ ion i Cl- ion, a metalni ioni (natrij i kalij- alkalni, kalcij i magnezij - zemnoalkalni) određuju se na atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom (Atomski spekt. Perkin Elmer, model 603). Na terenu su se mjerili pH i vodljivost u mS. Prema dobivenim rezultatima praćenja, naši šumski ekosustavi primaju više taložnih čestica (suho i mokro taloženje) u odnosu na kontrolne uzorke na otvorenom prostoru. Praćenje ovom metodom trebalo bi proširiti na ostale Nacionalne parkove i Parkove prirode u Hrvatskoj kako bi se dobio što bolji uvid u utjecaj vrste šumskog pokrova na suho i mokro taloženje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA