ࡱ> sunopqrTIbjbj .^ tt]]]qqq8<Dq+)))))*******,a/L*]*  ))+  8)])* * r)TE*)0ߪQq)*+0+)/$/*/]*( ** +/t }: Globalni meunarodni i geopoliti ki odnosi u novom svjetskom poretku PETAR KURE I* Sa~etak Globalne odnose prou avaju i geopolitika i meunarodni odnosi. Svaka disciplina prou ava ih sa svog aspekta, koristei svoj framework i izvla ei zaklju ke kroz znanstveni pristup prou avanju problematike. Geopoliti ki odnosi u svijetu ostaju u znaku sukoba interesa koji definiraju geopolitiku. Borba interesa danas se vodi drugim sredstvima. Svako prou avanje globalnih odnosa mora prou avati centre moi i njihove odnose. Suvremeni centri moi prvog reda va~nosti u svijetu su SAD, Kina, Rusija i Europska unija. U centre moi drugog reda va~nosti spadaju Indija i Japan. Najva~niji centar moi uope su SAD, koje najzna ajnije utje u na novi svjetski poredak. Odnosi SAD-a i drugih va~nih aktera svjetskog poretka, te meusobni odnosi ostalih centara moi, temeljni su imbenici koji utje u na suvremene meunarodne i geopoliti ke odnose. Ameri ka globalna politika, te odnosi SAD-a i ostalih koji neato zna e, ostat e glavni imbenik definiranja svjetskog poretka u sljedeih nekoliko desetljea. Manje vjerojatno je mogue globalno povezivanje najva~nijih aktera protiv unipolarizma. Globalne meunarodne i geopoliti ke odnose u slu aju ponovne uspostave neke vrste multipolarizma najviae e oblikovati meusobni odnosi suvremenih najva~nijih centara moi u svijetu, te centara moi drugog reda va~nosti. SAD i Kina predstavljaju centre moi u uzletu, dok su Rusija i Japan na izmaku svojih snaga, te im va~nost polako opada. Europska unija i Indija mogle bi krenuti u oba smjera, ovisno o stupnju jedinstva i razvoja koji e u budunosti ostvarivati. Klju ne rije i: globalni meunarodni odnosi, globalni geopoliti ki odnosi, centri moi, novi svjetski poredak, Sjedinjene Ameri ke Dr~ave, unipolarizam, multipolarizam. Uvod Suvremenicima autora lanka pru~a se dobra prilika za saznavanje novih spoznaja, jer ~ive u doba zna ajnih promjena u svijetu. Ono ato nam omoguava poznavanje i mogunost analize globalnih meunarodnih i geopoliti kih odnosa, mo~e se usporediti sa strategijama i igrama vojskovoa koji su kroz povijest pokuaavali pobijediti protivnike. Znanstvenici, koji bi trebali biti nepristrani promatra i i istra~iva i, esto se ne mogu suzdr~ati od unosa vlastitih opredjeljenja ili interesa u analize, pa im manjka objektivnosti. Razlog je mo~da u va~nosti podru ja istra~ivanja kojim se bave geopoliti ari i istra~iva i meunarodnih odnosa, jer se kroz aktivnosti koje oni trebaju istra~ivati direktno odlu uje o sudbini svijeta. Geopolitika i meunarodni odnosi istra~ivanju globalnih odnosa pristupaju sa vlastitog stajaliata, sukladno frameworku i potrebama istra~ivanja koje moraju zadovoljiti. Istra~ivanje globalnih odnosa nu~no mora dotaknuti pitanje svjetskog poretka kao stanja meunarodnog sustava u nekom povijesnom razdoblju. Poredak u svijetu danas presudno e utjecati na poredak u svijetu sutra. Stoga je bitno istra~iti ga i vidjeti ato je u njemu dobro, ato loae, te koje su mu tendencije razvoja. Suvremeni poredak obilje~en je globalizacijom, unipolarizmom, prestrojavanjima globalnih aktera svjetskog poretka, pokuaajima uspostave globalne vladavine i univerzalnih konvencija. Odnose u suvremenom svjetskom poretku mo~emo pratiti kroz uloge pojedinih va~nih aktera poretka (najsna~nije i najvee dr~ave svijeta, glavni svjetski centri moi) i njihove meusobne odnose. U radu je primijenjen pristup koji istra~uje osnovne zna ajke meunarodnog polo~aja, nacionalnih interesa i vanjskopoliti kih orijentacija najva~nijih svjetskih centara moi (SAD, Kina, Rusija, Europska unija) i njihove meusobne odnose, te odnose s va~nijim regijama ili dr~avama svijeta koje su zna ajne za ukupnost vanjske politike svjetskih centara moi. Dan je i krai osvrt na zna ajke centara moi drugog reda va~nosti (Indija i Japan). Razdvajanje dijelova svijeta na pojedine centre moi i regije ne zna i da ne postoji povezanost u jedinstveni globalni geopoliti ki sustav. Radi se samo o naglaaavanju razlika izmeu svojevrsnih jezgara i periferije svjetske moi. Prije analize globalnih meunarodnih i geopoliti kih odnosa dan je osvrt na sli nosti i razlike geopolitike i meunarodnih odnosa u prou avanju globalnih odnosa i svjetskog poretka. Geopolitika i meunarodni odnosi u prou avanju globalnih odnosa Geopolitika, kao znanstvena disciplina na kontaktu politi ke i geografske znanosti, bavi se trajnijim odnosima moi u prostoru, te u obzir uvijek uzima prostornu komponentu. Bavi se dugoro nim politi kim opredjeljenjima dr~ava koja proizlaze iz njihovih nacionalnih, a ne samo politi kih interesa. Ukratko, objekt istra~ivanja geopolitike su odnosi izmeu prostora koji je uglavnom teritorijaliziran, stanovniatva iji se broj poveava i politi ke organizacije kojom stanovniatvo prostor organizira u teritorij. Geopolitika globalne odnose naziva globalnim geopoliti kim odnosima, a poredak u svijetu istra~uje kao geopoliti ki poredak u globalnom geopoliti kom sustavu. Geopoliti ki poredak sastoji se od prostora (osnova u kojoj postoji geopoliti ki sustav), geopoliti kih struktura (aktera geopoliti kog poretka) i geopoliti kih procesa, te njihovih meuodnosa, koji ine nadgradnju i uspostavljaju nove strukture, procese i meuodnose. Geopoliti ki poredak dinami na je kategorija, koja se neprekidno mijenja s promjenama struktura i procesa. Meunarodni odnosi prou avaju globalne odnose kao globalne meunarodne odnose. Poredak meunarodni odnosi nazivaju svjetskim poretkom, koji mo~emo ozna iti kao stanje meunarodnih odnosa u meunarodnom sustavu. Meunarodni odnosi geografski kontekst uzimaju kao dodatni moment u istra~ivanju meunarodnih odnosa i svjetskog poretka. Meunarodni odnosi viae pa~nje poklanjaju kratkoro nim i srednjoro nim mogunostima razvoja odnosa u meunarodnom sustavu, naglaaavajui politi ke odluke i opredjeljenja va~nijih li nosti koje djeluju u politi kim elitama dr~ava. Meunarodni odnosi bave se i analizom faktora i subjekata meunarodnih odnosa, te njihovim meusobnim odnosima. Meunarodni odnosi istra~uju povezanost subjekata meunarodnih odnosa, uvjetovanost meunarodnih zbivanja i procese koji postaju sastavni i relativno stalni dio ponaaanja takvih aktera na meunarodnom planu. Zadatak im je u dinamici svjetskih kretanja pronai one osnovne kategorije, zakonitosti i tendencije koje odreuju taj razvoj i odrediti osnovne inioce uz iju pomo se taj razvoj ostvaruje. Znanstveni pristup meunarodnim odnosima zahtijeva istra~ivanje izrazito teorijskih pojmova i njihovih uzajamnih odnosa, a od istra~iva a da te pojmove zna upotrijebiti u objaanjavanju golemog broja konkretnih dogaaja. Meunarodni odnosi ne mogu se svesti na opis i gomilanje injenica, niti su oni podobni za apstraktne analize u kojim nema injenica ni podataka. U prili nom broju slu ajeva osnovna problematika geopolitike i meunarodnih odnosa mo~e biti vrlo bliska. Razlika se viae o ituje u pristupu. Geopolitika iz odreene problematike izvla i momente i zaklju ke bitne za geopoliti ko promialjanje i istra~ivanje, a meunarodni odnosi izvla e ono bitno za istra~ivanje problematike meunarodnih odnosa. SAD  najva~niji centar svjetske moi Sjedinjene Ameri ke Dr~ave ili skraeno SAD, najva~niji su centar moi suvremenog svijeta. SAD su najva~niji akter suvremenog svjetskog geopoliti kog poretka, a njihova vodea uloga proizlazi iz iznimno velike koncentracije moi prisutne pod jedinstvenim centrom upravljanja. SAD su svjetski lider u svim aspektima nacionalne moi. SAD danas imaju najveu vojnu, politi ku, ekonomsku i kulturnu mo u svijetu. Suvremeni poredak, koji joa nije dovoljno odreena kategorija da bismo jednozna no mogli zaklju ivati ato on jest i ato e biti, sna~no je obilje~en utjecajem i ulogom SAD-a u globalnim odnosima, te samim time u novom svjetskom poretku. Dio autora stanje geopoliti kih odnosa u svijetu smatra nastavkom ameri ke hegemonije, koja je u uzletu od mandata predsjednika Reagana. Druga grupa autora smatra da se radi o prijelazu u novi ciklus hegemonije u kojem e ponovno dominirati SAD. Trea skupina autora (Agnew, Corbridge itd.) predvia nastanak nove hegemonije bez hegemona, u kojoj e vladati hegemonija pravila. SAD su dr~ava koja je uspjela najviae povezati sve aspekte moi i okupiti najvei kvantum moi u povijesti svijeta (hegemonija nove vrste, globalna hegemonija, Brzezinski). Ameri ka hegemonija na svim poljima meunarodnih i geopoliti kih odnosa ini najva~niju odrednicu suvremenog svjetskog poretka, posebno kad govorimo o strukturama poretka i njihovim meusobnim odnosima moi. Odnosi moi i mogunosti djelovanja najsna~nijih struktura presudno odreuju svjetski poredak. Istra~ivanja suvremenog svjetskog poretka moraju istra~ivati ulogu SAD-a, koje geopolitika smatra najsna~nijom geopoliti kom strukturom suvremenog geopoliti kog poretka, a meunarodni odnosi najva~nijim subjektom meunarodnih odnosa u novom svjetskom poretku. Unipolarno vodstvo SAD-a u svijetu i odnosi s va~nim geopoliti kim strukturama (dr~ave Kina, Rusija, Indija, Japan, te politi ko-gospodarski blok Europska unija sa sto~ernim dr~avama Njema kom i Francuskom), ini glavnu odrednicu suvremenog globalnog geopoliti kog poretka. Nakon raspada hladnoratovskog poretka, otvorena je mogunost za nastanak novog svjetskog poretka, koji danas joa uvijek prolazi kroz etapu sazrijevanja, obilje~enu brojnim turbulencijama i promjenama koje utje u na sadaanjost i budunost poretka. Etapa u kojoj je prisutna promjenjivost meunarodnog i geopoliti kog polo~aja, vanjskopoliti kih orijentacija te gospodarskih i sigurnosnih politika pojedinih dr~ava, koje joa uvijek ine najzna ajnije subjekte svjetskog poretka i ije postojanje definira meunarodni sustav. Prijelazom u razdoblje kad meunarodni odnosi prolaze svoju redefiniciju, otvoren je prostor za nove razvoje u meunarodnim odnosima i nova promialjanja o tome kakvi bi trebali biti suvremeni meunarodni odnosi. SAD, kao vodea svjetska sila i dr~ava zadovoljna svojim polo~ajem u svijetu, zala~e se za o uvanje trenutnog poretka i smatra da je: suvremeni svjetski poredak ve uspostavljen i da novi model meunarodnih odnosa mo~e biti uspostavljen samo u okviru postojee strukture rasporeda sila. Stoga danas nije mogue stvoriti poredak po formuli jedna supersila i etiri velike sile. Danas postoji jedna supersila koja e predvoditi svjetski poredak bar joa jednu generaciju. U ovakvoj situaciji pitanje je da li postoji multipolarnost. Ako postoji, onda je shvaanje multipolarnosti neato druga ije od tradicionalnog shvaanja. Ovakva multipolarnost bi zna ila da postoji sredianji sna~an pol kojeg ine SAD, a ostali polovi koje ine etiri velike sile  Kina, Rusija, Japan i Europska unija, nisu u stanju biti lideri ili ispunjavati funkcije koje mo~e ispunjavati sredianji pol. Ovakav multipolarizam, kao revizionisti ko shvaanje airoko prihvaenog tuma enja multipolarizma, postavlja pred istra~iva e pitanje da li je to multipolarizam ili prikriveni unipolarizam. Novo shvaanje multipolarizma naizgled podsjea na pentagonalizam Henryja Kissingera, koji je 70-ih godina 20. stoljea kao najbolju formulu za odnose na vrhuncu svjetske moi dao viziju odnosa izmeu najzna ajnijih globalnih aktera kao pentagona svjetske moi u kojem bi klju ne uloge imali SAD, bivai SSSR, Japan, Europa i Kina. Kissinger, kao velikan znanosti o meunarodnim odnosima, ipak nije mogao znati, iako je mo~da nasluivao, da e SAD dvadesetak godina nakon njegovih predvianja ostvarivati globalnu hegemoniju i imati sposobnost nametanja politi ke volje, ekonomskih zakonitosti i vojne nadmoi gotovo cijelom svijetu. Ovo su postulati svakog unipolarizma, pa i ameri kog, sna~no prisutnog u novom svjetskom poretku. Prou avanje dijelova pentagona i njihovih odnosa treba provesti kroz istra~ivanje njihove ukupne nacionalne moi, polo~aja u globalnim geopoliti kim odnosima, polo~aju u meunarodnom sustavu, karakteru odnosa s ostalim akterima svjetskog poretka. O zna ajkama svakog dijela pentagona ovise sadaanji i budui odnosi meu njima. Ovi odnosi e najzna ajnije utjecati na budunost svjetskog poretka. Suvremeni poredak poznaje samo etiri najva~nija svjetska centra moi, jer je Japan ipak iza ovih centara moi, u druatvu s Indijom. Uloga SAD-a kao daleko najva~nijeg centra moi nezamjenjiva je, jer su SAD jedine sposobne predvoditi ureenje odnosa u novom svjetskom poretku. Danas je vodea pozicija SAD-a u svijetu mnogo izra~enija nego za hladnog rata, jer je nestala druga supersila SSSR, a mo SAD-a ostala je okupljena i nedirnuta. SAD danas ima mogunost globalne projekcije vojne moi, najveu ekonomsku mo i najvei udio u znanstveno-tehnoloakoj revoluciji. Svoje vrijednosti i stavove SAD projiciraju kroz globalni prostor, s mogunoau, silinom i brzinom dosad najja om u povijesti. SAD imaju najvei hard i soft power u svijetu. Najeksplicitniji primjer moi SAD-a su vojne intervencije, koje je SAD provodio i provodi samostalno ili sa saveznicima. Vojne intervencije u povijesti bile su uglavnom uzrokovane dogaajima koje su SAD do~ivljavale kao prijetnju sebi, ponajviae jer se percepcija veine dogaaja u SAD-u zbivala kroz prizmu realpolitike i geopoliti kih promialjanja (npr. Kennan, Kissinger). SAD e pokuaati zadr~ati vodeu poziciju u svijetu (ato bi u inila bilo koja dr~ava da ima priliku biti vodea u svijetu). Novi svjetski poredak definirat e dominacija i hegemonija jedine globalne sile koja e u initi sve ato je u njenoj moi da zadr~i vodei polo~aj. Pokuaat e omesti sve budue potencijalne suparnike da poveaju svoju mo i unaprijede polo~aj u meunarodnom sustavu, jer bi mogli postati ozbiljni izaziva i, posebno ako se ujedine u svojim nastojanjima. Neorealisti ka perspektiva, koja se prete~no bavi istra~ivanjem sustava dr~ava i njegovih zakonitosti i zna ajki, suvremeno stanje meunarodnih odnosa ozna ila bi kao izrazitu dominaciju jednog pola, SAD-a. Dominacija jednog pola je kroz povijest obi no dovodila do nastanka ad hoc savezniatava ili grupa dr~ava ili ljudi (terorizam, kao zlo ina ka aktivnost) koje su ~eljele radikalno mijenjati postojei poredak. Odnose SAD-a i ostalih centara moi u svijetu treba istra~ivati kao odnose ja eg i slabijeg (jer je to jednostavno tako), u kojima prevladavaju i kooperacija i kompeticija. Brzezinski se u svojoj knjizi Velika aahovska plo a i njeni geostrateaki imperativi ograni io na analizu odnosa SAD-a prema dijelovima Euroazije, kao prostora klju nog za ostvarivanje svjetske moi. SAD sve viae ostvaruje prevlast u Euroaziji, no nije mu potrebna potpuna kontrola Euroazije. Dovoljno je kontrolirati klju ne dijelove i svugdje ostvarivati geopoliti ki utjecaj i prisutnost. Neke ideje containment codea Georgea Kennana nikad nisu izgubile vrijednost, npr. prisutnost na klju nim lokacijama, zadr~avanje (terorizma, a ne komunizma), te ostvarivanje kontrole nad strateaki va~nim prostorima Bliskog istoka i sredianje Azije. Suvremeni utjecaj SAD-a na globalnom planu ostvaruje se uglavnom kroz ekonomska sredstva, tehnoloaku nadmo i kulturni utjecaj (soft power). Politi ki pritisak primjenjuje se kad ova sredstva nisu dovoljna, a vojna sila dolazi do izra~aja samo kad su iscrpljene sve opcije, ili kad treba pokazati da se odlu nost predsjednika i polo~aj SAD-a ne smiju dovoditi u pitanje. Politika SAD-a nakon hladnog rata do~ivjela je transformaciju, obilje~ile su je geoekonomsko natjecanje na globaliziranom svjetskom tr~iatu i humanitarne intervencije predsjednika Clintona. Nije bilo vojnih intervencija voenih geopoliti kim razlozima. Ameri ku globalnu politiku u novom svjetskom poretku mo~emo istra~ivati kroz pristup koji naglasak daje glavnom kreatoru ameri ke vanjske politike  po Ustavu SAD-a to je ameri ki predsjednik, u kojem treba biti prisutan glas ameri kog naroda kroz legitimitet izravno dobiven od ameri kih graana. U novom svjetskom poretku, nakon posljednje geopoliti ke tranzicije SAD je imao tri predsjednika. George Bush je uveo SAD u novi svjetski poredak i prvi po eo upotrebljavati tu uvenu sintagmu. Mandat George Busha bio je obilje~en raspadom hladnoratovskog poretka, geopoliti kom tranzicijom, raspadom SSSR-a, proliferacijom dr~ava u Euroaziji i ostankom SAD-a na elu svijeta kao jedine supersile, po etkom veeg broja lokalnih ratova i etni kih sukoba, te vojnom intervencijom protiv agresora Iraka koja je obilje~ila kraj svraetak i po etak novog poretka. Bill Clinton je provodio bitno druga iju vanjsku politiku od George Busha. U prve dvije godine mandata bila je to vanjska politika bez vanjske politike, slabo definirana i neanga~irana, jer je Clinton bio zaokupljen rjeaavanjem unutarnjih ameri kih problema, zbog kojih je i izabran za predsjednika SAD-a. Clinton je vanjsku politiku SAD-a od geopolitike i realpolitike usmjerio prema geoekonomskom natjecanju u uvjetima globalizacije. Clintonov drugi mandat ostat e viae zapamen u svijetu. Obilje~ile su ga humanitarne intervencije i pokuaaji da se uspostave bolji odnosi s veinom najva~nijih aktera novog svjetskog poretka i ostalim dr~avama koje su bile spremne prihvatiti novi svjetski poredak s liderskom pozicijom SAD-a (veina tranzicijskih dr~ava, dr~ave Latinske Amerike). Trei predsjednik SAD-a u novom svjetskom poretku je sadaanji predsjednik George W. Bush. Vanjska politika Busha jr. u skladu je dugoro nim crtama vanjske politike republikanske stranke, prilagoena suvremenom dobu i poziciji SAD-a kao globalnog lidera u svijetu. Osnovne crte ove politike su isticanje i o uvanje liderske pozicije SAD-a u svijetu, unipolarno djelovanje za zaatitu i osiguranje vlastitih interesa, odr~anje labavih koalicija ato viae dr~ava koje su podraka ameri koj politici prema pojedinim regijama (uspostava regionalnih savezniatava i provedba politike ravnote~e u pojedinim regijama), preuzimanje odgovornosti za sigurnost veine globalnog prostora, ja anje sustava domovinske sigurnosti SAD-a (osnivanje Ministarstva domovinske sigurnosti), borba protiv terorizma svim sredstvima i na svim frontovima (kod kue i u inozemstvu), mogunost vojnih intervencija protiv dr~ava koje krae pravila koja vrijede u novom svjetskom poretku (npr. dr~ave koje protivno rezolucijama Vijea sigurnosti UN-a razvijaju oru~ja za masovno uniatenje), ja anje i proairivanje transatlantskog sustava kolektivne sigurnosti NATO-a (potvreno na summitu NATO-a u Pragu, studeni 2002.), promicanje i zaatita gospodarskih interesa SAD-a, promicanje ameri ke kulture i vrijednosti kao puta za lakae djelovanje na drugim poljima vanjskopoliti ke akcije (soft power prema Josephu Nyeu). Zaatita nacionalnih interesa, poveana izdvajanja za sustav nacionalne sigurnosti i posebno vojno-tehnoloaki napredak, procjena pojedinih situacija u svijetu kao vrijednih ameri kog djelovanja ili ne (Powellova doktrina), mogunost preventivnih udara u borbi protiv terorizma i sna~na zaatita interesa SAD-a u o uvanju vodee pozicije u svijetu (Wolfowitzova doktrina, ugraena u novu strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a)  sve su to sredstva i programi koji trebaju osigurati provoenje vanjske politike Georgea W. Busha. Osim ovih zna ajki, vanjska politika Busha jr. obilje~ena je rezerviranoau prema institucijama meunarodnog prava (Meunarodni kazneni sud) i institucijama za o uvanje globalne sigurnosti (povla enje iz ABM sporazuma, protivljenje Sporazumu o zabrani proizvodnje mina i Sporazumu o zabrani nuklearnih pokusa, protivljenje Kyoto protokolu o smanjenju zagaivanja atmosfere i Cartagena protokolu o zabrani genetski modificiranih organizama). Mo~emo zaklju iti da sadaanja ameri ka vanjska politika ide logi nim i predvienim smjerom. Tragi ni dogaaji od 11. rujna 2001. g. dali su SAD-u priliku koju bi svaka velika i sna~na dr~ava po~urila iskoristiti (kompeticija u meunarodnoj okolini i ja anje nacionalne moi logi na je posljedica zna ajki meunarodnog sustava). Prilika je to da se osigura dugoro no vodstvo u svijetu na svim poljima, te izmeu ostalog osiguraju ameri ki interesi u najveem svjetskom spremniku energije  Bliskom istoku i sredianjoj Aziji. Politika SAD-a razumljiva je i logi na, u skladu sa svim premisama realpolitike. Poremeaj u dotoku izvora energije doveo do bi naruaavanja ameri kog na ina ~ivota i potpuno bi uniatio bilo koju politi ku elitu na vlasti u SAD-u. Stanje ameri ke nacije i interesi gospodarsko-vojno-politi ke elite ne dopuataju druga iju politiku prema svijetu. Izmeu samostalne politike ili unipolarnog djelovanja, djelovanja sa saveznicima i djelovanja s ostalim dr~avama u okviru UN-a, SAD je izabrao uglavnom samostalno djelovanje. Unipolarno djelovanje SAD-a s nekadaanjim multipolarizmom i multipolarnim modelima ima vrlo malo ili gotovo uope nema dodirnih to aka. Pentagonalizam Henryja Kissingera predvia usklaivanje i balansiranja nacionalnih interesa nekoliko najva~nijih aktera svjetskog poretka. Unipolarizam bi po neorealisti koj teoriji zbog svog hegemonskog djelovanja morao izazvati reakciju ostalih dijelova meunarodnog sustava, manje ili viae sposobnih za djelovanje. Za Brzezinskog su SAD jedina i posljednja svjetska supersila iju dominaciju nitko nee ugroziti joa nekoliko desetljea. Razli iti pogledi na ulogu SAD-a u svijetu u svakom e slu aju morati ekati svoju potvrdu u budunosti meunarodnih odnosa. Odnose SAD-a i ostatka svijeta mo~emo podijeliti na odnose s najva~nijim akterima novog svjetskog poretka i odnose s ostalim dr~avama u svijetu koje su obi no grupirane u regije svijeta. Postoji i pristup koji su primjenjivale same SAD, a koji dr~ave dijeli na saveznike, dr~ave potpuno uklju ene u meunarodni sustav s visokim stupnjem razvijenosti odnosa sa SAD-om, dr~ave u tranziciji, slabe dr~ave i opasne dr~ave (rogue states). Odnosi s Europom joa uvijek su najva~niji za SAD, iako odnosi s Kinom i ostatkom Azije postaju sve va~niji. Budunost transatlantskog partnerstva od iznimne je va~nosti za sigurnost i stabilnost europskog prostora, ali i za sigurnost SAD-a. No, va~na je i zbog toga ato SAD-u omoguava da europski prostor ostane savezni ki raspolo~en prema SAD-u i omogui mu prisutnost u Europi. Europi je SAD pouzdan partner s kojim je povezana suradnjom na politi kom i sigurnosnom polju, dok su na gospodarskom polju odnosi viae kompetitivni. SAD mora ostati anga~iran na europskom prostoru, sna~no djelovati na svoje europske saveznike u pravcu odr~anja dosadaanje i razvijanja budue suradnje na bitnim politi kim i vojnim pitanjima. Brzezinski u knjizi The Geostrategic Triad: Living with China, Europe and Russia, Ameriku i Europu smatra osovinom globalne stabilnosti, lokomotivom svjetske ekonomije i skupnoau globalnog intelektualnog kapitala i tehnoloakih inovacija. Odnos s Europom mora biti prvi na listi prioriteta SAD-a. Proces europske integracije smatra birokratskim, a ne istinskim povezivanjem. Europa se ujedinjuje ekonomski (ato pokazuje i uspjeh Eura), ali politi ki postaje konfederacija. Sigurnost Europe velik je problem, jer Europljani ne osjeaju potrebu za veim sigurnosnim organiziranjem. Europa je ekonomski suparnik SAD-a, a u politi kom smislu je glavni saveznik. Zajedni ki interesi ostaju mnogo va~niji od nesuglasica koje mogu postojati izmeu SAD-a i Europe. SAD predstavljaju jamca sigurnosti Europe, a Europa je SAD-u nezamjenjiva kao partner u ameri koj globalnoj politici airenja globalne stabilnosti, demokracije i prosperiteta. NATO je klju an instrument djelovanja u transatlantskom partnerstvu, stoga SAD podupire njegovu ato ja u ulogu i airenje. Europska unija je glavni partner SAD-u u odr~anju globalne stabilnosti, poretka te razvoju demokracije. Odnosi SAD-a i Kine svakako su najizazovniji meunarodni odnosi u svijetu danas, jer je Kina druga svjetska sila u usponu i mo~da budua druga supersila. Kina je velika zemlja s najveim brojem stanovnika, rastuim gospodarstvom i vojnom moi. Najvei je ameri ki suparnik koji mo~e ugroziti kontrolu azijskog prostora. Stoga politika SAD-a stalno varira od pozitivnog do negativnog kad su u pitanju odnosi s Kinom. Kineska politika prema SAD-u pokazuje mnogo manje oscilacija, te uglavnom ne odstupa od proklamiranih principa. Odnose SAD-a i Kine Brzezinski smatra vrlo bitnim za mir u isto noj i jugoisto noj Aziji, ali Kinu ne smatra toliko bitnom kao neki drugi, jer je njen razvoj usporen siromaatvom i slabom po etnom pozicijom, a u budunosti je mogua ozbiljna politi ka kriza zbog nedostatka politi kih sloboda. Kina nije ni neprijatelj ni strateaki partner SAD-a. Problemi Tajvana i Tibeta ne bi trebali biti problemi, ako se Kina, osim ekonomski, liberalizira i politi ki. Ameri ki interes je da Kina postane partner u velikom prostoru Euroazije, jer joj njen polo~aj i veli ina daju nezamjenjivu va~nost u velikom dijelu Azije. Ostale azijske zemlje nisu dovoljno jake i previae su razjedinjene da bi ugrozile SAD ili se ujedinile u nastojanju da se suprotstave vodstvu SAD-a. Najva~nija zadaa SAD-a je igranje uloge posrednika u odnosima azijskih dr~ava, iji su odnosi joa optereeni brojnim neslaganjima, nerijeaenim problemima i teritorijalnim sporovima. SAD treba sprije iti da jedna dr~ava (Kina) uspostavi dominaciju nad veim dijelom azijskog prostora. Indija, kao druga najvea azijska sila zaslu~uje pozornost SAD-a, iako je njena va~nost mnogo manja. Indija ima va~nost ne toliko sama po sebi, nego zbog stalnog neprijateljstva s drugom nuklearnom silom u ju~noj Aziji, a to je Pakistan. Pakistan je ameri ki saveznik i dr~ava koja bi mogla ui u nuklearni rat s Indijom, ato je sve viae vjerojatno. Mogunost nuklearnog sukoba nije samo prijetnja sigurnosti Azije, ve globalnoj sigurnosti, pa je SAD zainteresiran da u ju~noj Aziji ne doe do ovakvog razvoja dogaaja. Odnosi SAD-a i Japana su sa zavraetkom hladnog rata uali u novu fazu. Japan je i dalje ostao najva~niji saveznik SAD-a i ameri ki mostobran u Aziji, ali se njegova relativna va~nost za SAD smanjila, zbog promjena u globalnim geopoliti kim odnosima (nestanak SSSR-a, bolji odnosi s Kinom itd.). Savezni ki odnosi s Japanom, zajedno s Korejom, omoguuju ameri ku prisutnost u blizini kineskih i ruskih granica. Gospodarska razmjena i sigurnosna suradnja ostaju kameni temeljci japansko-ameri kih odnosa koji imaju sigurnu budunost, ali vjerojatno nee imati onu va~nost za SAD koju su imali u hladnom ratu, ak ni u slu aju novog containmenta (Kine, naravno). Japan bi stoga mogao razmisliti o novom smjeru vanjske politike koja bi trebala biti samostalnija i anga~iranija, ne dovodei u pitanje razvijene i prijateljske odnose sa SAD-om. Koalicija SAD-a i Japana ne bi trebala biti usmjerena protiv nikoga, ak ni Kine, osim ako neka sila svojom politikom ne poka~e da ima agresivne namjere i predstavlja prijetnju sigurnosti u azijsko-pacifi kom prostoru. Odnosi SAD-a i Rusije poprimili su nova obilje~ja nakon 11. rujna 2001. g. i uspostave svojevrsnog strateakog partnerstva. Rusiju treba postupno uklju ivati u okvire transatlantske zajednice, te stvoriti okolnosti u kojima e Rusija uvidjeti da joj je u interesu postati demokratskom i europskom postimperijalnom nacionalnom dr~avom. Euroazija ne mo~e biti stabilna bez stabilne Rusije, pa to treba biti postulat ameri ke politike prema Rusiji. Kao najvea dr~ava i nuklearna sila, s polo~ajem na spoju dvije velike svjetske jezgre (Europa i isto na Azija), Rusija ostaje va~an faktor na velikom prostoru, a samim time i va~an faktor u ameri koj vanjskoj politici. SAD Rusiju treba ato viae pribli~iti Zapadu i na razli ite na ine uklju iti u organizacije, integracije i pomoi u ekonomskom oporavku. Da bismo sagledali odnose SAD-a s pojedinim svjetskim regijama moramo prvo utvrditi o kojim se regijama svijeta radi. To su Latinska Amerika, Afrika, Bliski istok i sredianja Azija, ju~na Azija, jugoisto na Azija, te Australija i Oceanija. Ova podjela svijeta na regije pokuaava objediniti neke druge podjele. Odnosi SAD-a s Latinskom Amerikom mogu se opisati kao odnosi u kojima nema zna ajnih mogunosti promjena, osim na gospodarskom planu gdje je mogue joa viae poveati trgovinsku razmjenu. Uspostava Sjevernoameri kog podru ja slobodne trgovine (NAFTA) 1993. g., ije su lanice SAD, Kanada i Meksiko, jedno je od ostvarenja na tom planu. Upravo je u Latinskoj Americi Clintonova geoekonomija najviae doala do izra~aja. Dr~ave Latinske Amerike, osim Kube i donekle Venezuele, prihvaaju ameri ko vodstvo u regiji i ne dovode ga u pitanje. Aktivno rade na daljnjem razvoju slobodnog tr~iata i demokracije. Daljnji korak u razvoju sveameri kog podru ja slobodne trgovine u injen je 2002. g. u Quebecu, potpisivanjem sporazuma 44 dr~ave. U doba hladnog rata SAD je poduzimao vojne intervencije kako bi sprije io promjenu druatvenih odnosa ili sruaio re~ime u nekim dr~avama. Danas takva potreba gotovo da i ne postoji. Najva~niji saveznik i partner SAD-a u Latinskoj Americi u doba hladnog rata bio je Brazil, a danas je to Meksiko, koji je napravio zaokret u politici prema SAD-u. Latinska Amerika stoga ostaje prostor ekonomski va~an za SAD, bez zna ajnijih sigurnosnih izazova i prijetnji ameri kom vodstvu u regiji. Afrika je prostor koji je uvijek bio u drugom planu ameri ke vanjske politike. Tako je i danas. Siromaatvo, golemi problemi, zarazne bolesti i neva~nost u globalnoj strategiji Afriku ine nezanimljivom SAD-u. Zanimanje mogu izazvati prirodni resursi, prirodne katastrofe ili pojava islamskog esktremizma i terorizma (Sudan, Kenija, Tanzanija itd.). SAD e djelovati u Africi samo ako njegovi interesi budu ugro~eni ili ako e postojati sigurnosna prijetnja s teritorija Afrike prema SAD-u. Ekonomska politika e naravno biti nastavljena i vjerojatno poja ana. Mogunost humanitarnih intervencija u Africi (kao ato je bila Somalija) vrlo je malena. Bliski istok i sredianja Azija predstavljaju fokus ameri ke vanjske politike na po etku 21. stoljea, zbog strateakih, energetskih i sigurnosnih razloga. Bliski istok je u fokusu ameri ke geopolitike ve 50 godina (od ruaenja Mosadeqa u Iranu zbog kontrole nad zalihama nafte). Nafta predstavlja pokreta a ameri kog i svjetskog gospodarstva, a Bliski istok i sredianja Azija sadr~avaju 2/3 poznatih zaliha nafte na svijetu. SAD jednostavno mora biti prisutan u regiji jer mora osigurati nesmetanu opskrbu naftom svog gospodarstva i graana. Oko toga ne mo~e i nee biti kompomisa s ameri ke strane. SAD su osigurale potporu dr~ava Arapskog poluotoka, koje su im najva~niji saveznici i opskrbljiva i naftom. Saveznici su potrebni za odvraanje i za mogui sukob s dva neprijatelja  Irakom i mo~da Iranom. Osim strateakih interesa, tu su i sigurnosna pitanja borbe protiv terorizma, jer je Bliski istok regija iz koje dolazi najvei broj terorista i neprijatelja SAD-a. SAD e i dalje ostati prisutan na prostoru Bliskog istoka, dok e u sredianjoj Aziji poja avati svoju prisutnost koja je ve ostvarena kroz prisutnost ameri kih trupa u nekim dr~avama sredianje Azije. Poveanje prisutnosti, uz daljnju ekonomsku suradnju i vojnu prisutnost, moglo bi imati u inak vee reakcije iz fundamentalisti kih krugova i poveati opasnost od terorizma. No, moglo bi dovesti i do smanjenja teroristi ke aktivnosti. Preduvjet je vei anga~man SAD-a u borbi protiv terorizma i njegovo zna ajnije iskorjenjivanje. Ju~na Azija ostaje prostor stalne nestabilnosti i mogunosti za izbijanje nuklearnog rata izmeu Indije i Pakistana. SAD u ovoj regiji ima prvenstveno sigurnosne interese, jer je zabrinut za sigurnost u regiji koja nije samo regionalna nego nu~no i globalna, zbog golemih vojnih kapaciteta i realne mogunosti upotrebe nuklearnog oru~ja, te blizine tree nuklearne sile Kine, koja je saveznik Pakistana. Ekonomski interes SAD-a ovdje je u drugom planu, ali postoji. SAD e uvijek djelovati na smirivanju tenzija u regiji i odr~anju stabilnosti. Jugoisto na Azija nekadaanji je prostor ameri ke anga~iranosti (Vijetnam, domino teorija) u skladu s containment codeom i zadr~avanjem komunizma. Danas su odnosi s jugoisto nom Azijom u uzlaznoj putanji, prvenstveno na ekonomskom planu. Postojanje azijskih tigrova (Hong Kong, Singapur) i dr~ava koje to ~ele postati (Malezija, Indonezija) dovelo je do velikog poveanja trgovinske razmjene s SAD-om i velikih ameri kih ulaganja. Danas je veina dr~ava jugoisto ne Azije, uzimajui u obzir zna ajnije i vee susjede (Indija, Kina) sigurnosno upuena na SAD, koji ima ulogu vanjskog balansera odnosa snaga u regiji, te vodi brigu o sigurnosti regije, odvraajui mogue remetitelje ravnote~e iz susjedstva. Australija i Oceanija ine prostor koji sa SAD-om ostvaruje zna ajnu ekonomsku i politi ku suradnju na principima zajedni kih interesa i savezniatva. Australija i Oceanija kao projekcije europskog stanovniatva na drugom kraju svijeta, sve su upuenije na Ameriku i dr~ave azijsko-pacifi kog ruba. Trgovinska razmjena s tim dr~avama daleko nadmaauje onu s Europom, zbog prostorne blizine i dostupnosti. SAD je u hladnom ratu bio s Australijom i Novim Zelandom povezan obrambenim paktom ANZUS, a ove dvije dr~ave i danas svoju sigurnost u velikoj mjeri ve~u uz SAD, te su izrazile podraku i pridonijele borbi protiv terorizma. Kao izvoznici sirovina uvijek e imati svoje mjesto u trgovini s SAD-om. Na Pacifiku je SAD zna ajnije prisutan ve preko 100 godina. Nakon Japana, djelomi nu ulogu rivala na Pacifiku pokuaao je preuzeti SSSR, a u budunosti bi to mogla biti Kina. No, Pacifik nije toliko bitan i na njemu nema zna ajnih mogunosti ugroze ameri ke premoi da bi dobio zna ajniju ulogu u ameri koj vanjskoj politici, osim kao tranzitni prostor i prostor za smjeataj nekih oru~anih i svemirskih sustava. Mo~emo zaklju iti da e SAD u skladu s vodeom pozicijom koju ima u svijetu i dalje nastaviti najzna ajnije utjecati na budunost globalnih meunarodnih i geopoliti kih odnosa. Samim time najzna ajnije e utjecati na sudbinu svijeta, posebno ako se uzme u obzir utjecaj SAD-a na globalnu ekonomiju i globalni ekoloaki sustav. Sljedeih nekoliko desetljea bit e obilje~eno dominacijom SAD-a u svijetu na svim poljima. Bitno je da li e ta dominacija biti vrijednosno dobra ili loaa. Odgovor na to pitanje dobit emo kroz razvoj meunarodnih odnosa izmeu ostalih zna ajnijih i manje zna ajnih aktera svjetskog poretka. Ako odnosi izmeu najva~nijih aktera svjetskog poretka budu postajali sve viae kooperativni, pa ak i savezni ki, s tendencijom distanciranja od SAD-a i unipolarne politike, znat emo da je ameri ka dominacija prevelika i po inje izazvati protivne reakcije. U protivnom, bit e teako ocijeniti da li se najzna ajniji akteri osim SAD-a nisu ujedinili u protuameri kom djelovanju zbog toga ato nisu osjeali dovoljno sna~nu potrebu za tim, ili zato ato su utjecaj i sposobnost uvjeravanja SAD-a bili toliki da im to nisu dopustili. Narodna Republika Kina Kina je dr~ava ije vrijeme moi i utjecaja u svijetu tek dolazi. Od kraja 70-ih godina 20. stoljea, nakon smrti Mao Zedonga i rjeaenja pitanja nasljednika, po eo je velik zaokret u kineskoj unutarnjoj i vanjskoj politici. Klju ni ovjek zaokreta bio je Deng Xiaoping, kojeg e povijest svrstati meu najzna ajnije ljude kineske novije povijesti. Deng je Kinu promijenio u tolikoj mjeri, da je malo tko to mogao predvidjeti. Kina je pod Dengovim vodstvom zapo ela s velikim ekonomskim reformama, koje su donijele najdu~i kontinuirani rast BDP-a u svijetu u posljednja dva desetljea. Kina sa sadaanjom stopom porasta BDP-a mo~e udvostru iti svoj BDP svakih 10 godina. Ekonomske reforme najviae su bile izra~ene u zaokretu prema tr~ianom gospodarstvu, liberalizaciji kineskog gospodarstva, velikim stranim ulaganjima i velikim infrastrukturnim projektima. Politi ke reforme u vidu vee demokratizacije druatva slabo su pratile ekonomske reforme. No, i za to postoji djelomi no opravdanje, koje se sastoji u realnosti kineskih uvjeta i svakodnevnice, koja tra~i jaku sredianju i odlu nu vlast i ne bi podnijela nagli prijelaz u potpuno druga iji oblik vladavine. Kina sve viae po inje sli iti azijskim tigrovima, koji imaju jaku sredianju vlast, uz razvoj izvozno orijentirane ekonomije na ekonomskim zakonitostima i tr~ianim principima. Zbog toga je Kina stekla sposobnost da oja a politi ki utjecaj u svijetu, te unaprijedi svoj sustav nac &Bx&)(*==R@@CCFFGGGIIIXX.]0]_>_@_T_ddmmm&m(m2moopp"p4pv$vxxx0y{{}}~~jhx0JCJUhx6CJ] hxCJhx6CJ]hx6CJ] hxCJhx6CJ] hxCJhx0JCJ hxCJhxD&xj&))(*uuu$Hdh]H^`a$gd]$Hdh]H^a$gd]$dh^`a$gd]$dh^a$gd]$dh]a$gd]$dh]^a$gdO dh^gd]dhgd]dhgd] (*V27R@T@@PT:p0wlJpLfT^ ^`gd]$Hdh]H^a$gd]$Hdh]H^`a$gd]$Hdh]H^`a$gd]6DFޏԙ̛ʜ̩Ω°ֶضZnPRPR, D  jl!!$.0828;<EFIIMMTTUhx6CJ] hxCJ hxCJjhx0JCJU hxCJhx6CJ]Q^HV$5GTL[[[j$dh^a$gd] @ ^@ `gd] ^`gd] ^`gd]$Hdh]H^`a$gd]ionalne sigurnosti. Kao velika dr~ava sa najveim brojem stanovnika na svijetu, va~nost Kine u meunarodnim odnosima namee se sama po sebi. Praena je sve veom i konkurentnijom ekonomijom. Stoga neki predviaju da e ve za 20-30 godina nastupiti doba Kine u meunarodnim odnosima. Kina bi mogla po eti ostvarivati vrlo jak utjecaj na meunarodne i geopoliti ke odnose i svjetski geopoliti ki poredak. Utjecaj Kine mogao bi se kumulativno poja ati, ako e voditi politiku bez izrazite ~elje za dominacijom, nego za stvaranjem savezniatava. Va~no e biti i da se kineski stav o potrebi postojanja multipolarnosti u svijetu ne promijeni, ato nije vjerojatno. Kina je jedan od najveih zagovornika multipolarnog svijeta, koji je u suprotnosti s unipolarnoau i hegemonijom koju ostvaruju SAD. Kina je istodobno jedna od najveih nepoznanica i predstavlja mo~da najvei izazov za novi svjetski geopoliti ki poredak. Suvremena kineska vanjska politika u skladu s geopoliti kim, geostrateakim i meunarodnim polo~ajem Kine odreuje prioritete prema tim realnostima. Svoje djelovanje prema svijetu oblikuje i prema razvoju dogaaja u najva~nijim dr~avama u meunarodnoj zajednici. Kao i svaka dr~ava, posebnu pozornost posveuje susjedima, pogotovo jer grani i s tri nuklearne sile (Rusija, Indija, Pakistan). Prva nuklearna sila s kojom Kina grani i je Rusija, povrainom najvea dr~ava svijeta i nuklearna velesila, te dr~ava s kojom je Kina u povijesti imala teritorijalne razmirice i manje konflikte. Raspad SSSR-a donio je poboljaanje rusko-kineskih odnosa, pa su ti odnosi konstruktivni. Kina je slu~beno priznala danaanju granicu prema Rusiji i ostalim dr~avama ZND-a u sredianjoj Aziji. S Rusijom je sklopila niz sporazuma, od kojih neki uklju uju i dr~ave sredianje Azije (`angajska skupina). Indikativan je velik porast trgovinske razmjene s Rusijom i sredianjom Azijom, te izgradnja naftovoda koji bi trebao povezivati sredianju Aziju i rubna mora Pacifika. Ovaj naftovod e postati konkurencija prijevozu nafte morem iz Gulfa i biti glavna linija opskrbe naftom isto ne i jugoisto ne Azije. Druga sila je Indija, s kojom Kina ima loaije odnose, zbog teritorijalnih razmirica, pitanja Tibeta i borbe za prevlast u Aziji. U toj borbi Kina ima neusporedivo bolju poziciju. Trea nuklearna sila na kineskim granicama je Pakistan, koji je prirodno povezan s Kinom, zbog neprijateljstva s Indijom. Pakistan predstavlja vrijednog saveznika Kine. Kina s Japanom danas ima razvijenu gospodarsku suradnju, s velikim japanskim ulaganjima u kinesko gospodarstvo. Politi ki odnosi optereeni su japanskim nepriznavanjem odgovornosti za ratne zlo ine u Kini, koji se mjere milijunima mrtvih. Japan, zbog povezanosti i subordinacije SAD-u u vanjskopoliti kim i sigurnosnim pitanjima, ne mo~e razviti odnose s Kinom na viaoj razini nego ato su sada, ako ne promijeni temelje svoje vanjske politike. Dr~ave jugoisto ne Azije donekle se plaae Kine i njenog rastueg utjecaja u Aziji, te ju do~ivljavaju kao regionalnog hegemona. Udru~ene su u Udru~enje dr~ava jugoisto ne Azije (ASEAN) i razvijaju bilateralne i multilateralne odnose unutar ASEAN-a. S Kinom imaju razvijenu trgovinsku suradnju, ali u temeljnim vanjskopoliti kim pitanjima slijede SAD ili imaju vlastiti kurs. Kineska vanjska politika aktivna je na viae pravaca: globalno odbija svjetski poredak utemeljen na hegemoniji, pokuaava razviti odnose s azijskim dr~avama istog mialjenja, razvija intenzivnu suradnju s Rusijom, promovira ideje multipolarizma u dr~avama Treeg svijeta. U skladu s promicanjem multipolarizma, Kina smatra da Ujedinjeni narodi moraju ostati jedino mjesto gdje se donose temeljne odluke o svjetskom poretku i upotrebi sile protiv agresora, uz sve druge funkcije koje organizacija obavlja. Ja anje uloge UN-a, reorganizacija i preuzimanje novih funkcija bili bi procesi koje bi Kina svakako podr~ala. Odnosi Kine i SAD-a prolaze tranzicijsko razdoblje u kojem e se iskristalizirati kakva e biti priroda tih odnosa u budunosti, iako se to ne mo~e tvrditi sa sigurnoau. Za Clintonova mandata, SAD su prema Kini i isto noj Aziji vodile politiku aktivnog anga~iranja, povezujui ekonomske i sigurnosne interese, razvijajui ekonomsku suradnju kroz jam enje sigurnosti, u skladu s geoekonomijom. Glavna zna ajka politike SAD-a prema Kini je nepostojanje konsenzusa oko politike, uloge i zna aja suvremene Kine. Najvea razila~enja su oko pitanja ljudskih prava i neprihvaanja liberalne demokracije i zapadnih vrijednosti u Kini. Neslaganja postoje i oko Tajvana, Tibeta, proliferacije oru~ja itd. Ipak je u toj politici bio mogu odreen konsenzus oko tri temeljna pitanja (ekonomska suradnja, mir i sigurnost azijskog prostora), voen ipak uglavnom ekonomskim interesima. Dolaskom Busha jr. za predsjednika SAD-a dogaa se zaokret u ameri koj vanjskoj politici uope, pa tako i prema Kini. Sadaanja ameri ka administracija ima mnogo radikalnija stajaliata prema Kini od one prethodne. S obzirom na trenutno potpuno druk ije prioritete ameri ke vanjske politike (borba protiv terorizma), Kini se u ameri koj administraciji ne pridaje prevelika pozornost. SAD smatra da su snaga i utjecaj Kine u meunarodnoj zajednici mnogo manji nego ato se smatralo prije, pa provodi politiku ignoriranja Kine i njenih zahtjeva prema meunarodnoj zajednici. Ovakva politika je rizi na. Najvea brana kineskom vienju svjetskog poretka su SAD, koje su gotovo u potpunosti uspjele nametnuti svoje vienje svijeta na veem dijelu globalnog prostora. Kina danas predstavlja najveu silu na prostoru Azije i zapadnog Pacifika. Njena uloga i zna aj u Aziji e rasti. Opasnosti mogu doi iz unutarnje domene (protivnika kineskog poretka i institucija) te od airenju drugih prijetnji koje spadaju u soft security  trgovina drogom, oru~jem, opasnim tvarima, vojnom tehnologijom i ljudima. Ruska Federacija Rusija, najvea dr~ava na svijetu, nekadaanji jedini pravi suparnik SAD-a i druga supersila, danas je dr~ava-bolesnik. Rusija je iz hladnog rata i planskog ekonomskog sustava izaala u velikoj mjeri uniatene ekonomije, s golemim politi kim i ekoloakim problemima, te stanovniatvom koje umjesto nametnute ideologije i iluzija o veli ini i povijesnoj misiji maj ice Rusije danas ima samo jednu brigu, a to je  kako pre~ivjeti? Ruska ekonomija uglavnom je preala u ruke nove politi ko-ekonomske elite iji se utjecaj u dr~avi i druatvu sna~no ispreplie. Plja kaaka privreda nema sluha za potrebe Rusa i nacionalne interese Rusije. Jeljcin i njegova nekompetentna vladavina omoguili su razvoj kaoti nog stanja u Rusiji. U kaosu bili su ugro~eni i teritorijalni integritet i opstanak Rusije, te sama demokracija u Rusiji. SAD i Europa bili su jamci opstanka Jeljcina i glavni pomaga i Rusije u tom po etnom razdoblju nakon nastanka neovisne Rusije. Jeljcin je uveo odreen stupanj demokracije u Rusiju i po eo je provoditi reforme. Slijedio je savjete koji su dolazili sa Zapada i nije pokuaavao obnoviti rusku mo. Nakon dobrih odnosa Rusije i SAD-a u posthladnoratovskom razdoblju doalo je do zaoatravanja oko mnogih pitanja ( e enija, airenje NATO-a, prisutnost i akcija NATO-a na Balkanu). Velika kriza u Rusiji 1998. g., bila je korak prema dnu s kojeg se Rusija izvukla zbog porasta cijena nafte (glavni ruski izvozni proizvod, strategijska sirovina i sredstvo za discipliniranje neposluanih susjeda koji ovise o ruskoj nafti). Rusija danas uvelike ovisi o svjetskom tr~iatu nafte jer visoke cijene nafte Rusiji omoguuju normalno funkcioniranje njenih institucija, vojske i policije. Osim velikih ekonomskih problema, Rusiju pogaaju problemi sa susjedima (Ukrajina, balti ke dr~ave) i s manjinskim narodima koji se nalaze u sastavu Ruske Federacije (npr. e enija). Nakon odlaska Jeljcina s predsjedni ke du~nosti i dolaskom Vladimira Putina na du~nost ruskog predsjednika, doalo je do velikih promjena u ruskoj unutarnjoj i vanjskoj politici, iako je Jeljcin ustoli io Putina da nastavi njegov politi ki kurs i sprije i ja anje komunista u Rusiji. Putin je rijeaio e ensko pitanje, po eo provoditi reforme u upravi, vojsci, sudstvu, te zapo eo borbu protiv ruske oligarhije. Osim toga, po eo je raditi na uspostavi nove ruske vanjske politike i novog imagea Rusije i ruske sile u svijetu. Putin u svojoj politici nije imao nepromjenjiv smjer jer se po eo ponovno pribli~avati SAD-u. To se ne ini logi nim korakom s obzirom na dotadaanje zna ajke njegove vanjske politike. Nakon ovog zaokreta, poznatog kao Putinova doktrina, doalo je do pribli~avanja Rusije Zapadu. Na rusko pribli~avanje Zapadu zna ajno je utjecalo novo stanje u meunarodnoj zajednici, vezano uz teroristi ke napade i borbu protiv terorizma u svijetu. Uspostava globalne antiteroristi ke koalicije donijela je nove mogunosti suradnje Rusije i SAD-a, koji su brzo i bezbolno rijeaili nesuglasice oko airenja NATO-a, ameri kog istupanja iz ABM sporazuma i smanjenja broja nuklearnih bojevih glava na jednu treinu sadaanjeg broja sa svake strane. U drugoj polovini 90-ih godina SAD su pokuaavale druga ijom taktikom ostvariti svoje geostrateake ciljeve u prostoru Euroazije koji okru~uje Rusiju. Odnosi Rusije i SAD-a bili su zna ajno druga ije prirode nego ato su sada. Ruska vanjska politika umnogome je odreena unutarnjim prilikama u Rusiji, koje su loae i brzo se mijenjaju generirajui nove krize, pa je nemogue trajno definirati rusku vanjsku politiku i nacionalne interese za sljedea desetljea. Promjena u ruskoj vanjskoj politici mo~e se najbolje ia itati iz promjene u ruskoj vanjskopoliti koj orijentaciji. Rusija krajem 90-ih nije imala mogunosti da bude partner SAD-a na globalnoj razini, a tih mogunosti nema ni danas. Promjena koja se desila sastoji se u druga ijem stavu slu~bene ruske politike prema SAD-u i globalnim geopoliti kim i meunarodnim odnosima. U lanku Izazovi novom svjetskom poretku, Radovan Vukadinovi piae da je u nedostatku sredstava za odr~avanje partnerstva sa SAD-om, ruska politika usmjerila svoje napore prema bli~em inozemstvu (zemlje ZND-a), Kini i zemljama zapadne Europe. Sukladno promjenama u ruskoj vanjskoj politici, isti autor u lanku Novi rusko-ameri ki odnosi navodi kako je klju na to ka za promjenu ruske vanjske politike bio napad na SAD 11. rujna 2001. g. Ovaj napad bio je povod koji je pokrenuo velike reperkusije, ne samo u ameri koj vanjskoj politici, nego i u politikama va~nih i monih dr~ava svijeta i mnogih meunarodnih organizacija. U slu aju Rusije ini se da je napad od 11. rujna poslu~io kao dobar povod predsjedniku Putinu za opravdanje za novog vanjskopoliti kog smjera. Rusija je svjesna svoje sve slabije pozicije u globalnim odnosima. Ruska slu~bena politika to nije smjela niti smije priznati ruskom narodu. Stoga je borba protiv globalnog terorizma u bila izgovor da se popusti SAD-u na mnogim poljima. SAD je dobio podraku u borbi protiv terorizma (ato Rusija koristi kao opravdanje za pacificiranje e enije), dobivena je ruska potpora za napad na talibanski re~im u Afganistanu i za razmjeataj ameri kih vojnika u sredianjoj Aziji i na Kavkazu, uz koriatenje vojnih baza u Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tad~ikistanu, Kirgistanu i Gruziji. Putin je pristao na ustupke, o ekujui protuusluge. Odnosi koje su uspostavili Bush jr. i Putin za posljedicu bi trebali imati daljnje poboljaanje odnosa SAD-a i Rusije. SAD je Rusiji omoguio da postane dvadeseta lanica NATO pakta, ali ne punopravna lanica sa pravom veta, jer to Rusija ne mo~e biti. Rusija samo ima mogunost sudjelovanja u radu NATO-a i davanja vlastitog mialjenja o problemima kojim se NATO bavi. Odluka koju su donijeli transatlantski saveznici ukazuje da Rusiju smatraju dovoljno va~nom da bi pitali za mialjenje o sigurnosnim pitanjima u Euroaziji. Ovakvu odluku mora se analizirati iz nekoliko razloga. Rusija jest najvea dr~ava svijeta s drugim nuklearnim potencijalom, te je fizi ki prisutna na 1/3 prostora koji zauzima Euroazija. Iz ovih injenica proizlazi va~nost i uloga Rusije u Euroaziji. Rusija je Zapadu potrebna ne da djeluje u Euroaziji, nego upravo da ne djeluje, nego da se ato viae bavi sama sobom i odnosima sa SAD-om i donekle Europom. Nakon ato je Ruskoj SFSR raspadom SSSR-om oduzeta mogunost globalnog djelovanja, Rusija nema mogunost djelovanja ni na itavom prostoru Euroazije, jer viae ne mo~e prijetiti vojnim djelovanjem, a za ostale vrste djelovanja uglavnom nema sredstava. Naravno, joa uvijek ima dr~ava, lanica ZND-a, koje su ovisne o Rusiji, ali je ta ovisnost sve manja. Rusija viae ne predstavlja toliko zna ajnog aktera, koji mo~e samostalno mijenjati globalne odnose i usmjeriti razvoj svjetskog poretka u drugom pravcu. Rusija za djelovanje na planu veem od susjednog ili regionalnog mora tra~iti saveznika. Ako e htjeti umjereno se ekonomski razvijati i usmjeriti se na trgovinu, saveznika treba tra~iti u Europskoj uniji ili nekoj od dr~ava Europske unije ili viae njih (Njema ka, Francuska). To nee i ne mo~e biti savezniatvo u pravom smislu, mo~da viae posebni odnosi ili neka vrsta partnerstva. Ako ~eli nastaviti novo proklamiranu politiku, s te~iatem na sigurnosnim pitanjima, mo~e se i dalje sna~nije vezati uz SAD, ali prerano je govoriti kakvi e biti u inci nove ruske vanjske politike i koliko e ona potrajati. Trea mogunost je i najizazovnija za globalne geopoliti ke odnose, a predstavlja rusko povezivanje s Kinom. Suvremena ruska politika ~eli razvijati dobre odnose s Kinom, kao ato ih ~eli razvijati sa svim susjedima, na principu jednakosti i poatovanja suverenosti i teritorijalnog integriteta. Dvije strane nalaze zajedni ke ekonomske (trgovina, ruske sirovine za kineske proizvode) i politi ke interese (meusobna podraka oko Tajvana i e enije, princip teritorijalnog integriteta obiju dr~ava, protiv separatizma i samoopredjeljenja pojedinih manjina u Rusiji i Kini). Da li e odnos s Kinom imati druga iji karakter od odnosa s ostalim susjedima ovisit e o tome da li e Kina tra~iti da Rusija igra ulogu mlaeg brata. Uspjeh mogueg strateakog partnerstva ovisit e o tome. Kina ne bi smjela tra~iti da Rusija mora priznati vodeu ulogu Kine, iako Kini objektivno pripada uloga starijeg brata u moguem kinesko-ruskom partnerstvu. Moralo bi to biti pravo partnerstvo, osnovano na otvorenosti i s podjelom uloga svake dr~ave u tom partnerstvu. Rusija bi trebala biti jamac sigurnosti i djelovati prema Europi, a Kina glavni eksponent djelovanja na azijskom i pacifi kom prostoru. Djelovanje prema SAD-u i ostatku svijeta moralo bi biti zajedni ko i koordinirano. Europska unija Europska unija kao etvrto srediate moi u svijetu svakako zaslu~uje pozornost, viae s aspekta meunarodnih odnosa, a manje s aspekta geopolitike. Zna aj EU u meunarodnoj zajednici najviae proizlazi iz njene ekonomske moi, koja je vea od ameri ke. Ima i viae stanovnika od SAD-a. S najavljenim proairenjem, broj stanovnika EU joa e porasti. Politi ka mo EU mnogo je manja od njene ekonomske moi, zbog razjedinjenosti u stavovima, te kompliciranom i dugotrajnom procesu donoaenja odluka. To je normalno jer EU nije dr~ava, nego supranacionalna zajednica, politi ka i ekonomska integracija. U EU ne postoji jedan stav i jedan glas, nego se stavovi svih 15 dr~ava lanica moraju uzimati u obzir. Odluke ne mogu biti donesene ako nije postignut konsenzus. Vojna mo EU u neskladu je s gospodarskom moi. EU nema vlastitu vojsku, a Eurocorps i pokuaaji stvaranja Europske sigurnosne i obrambene politike (ESDP), kao dijela koncepta Zajedni ke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) ne razvijaju se ni pribli~nom brzinom i pravcem kako bi se mogli razvijati. EU je pri razvijanju Europskog sigurnosnog i obrambenog identiteta (ESDI) pristala da se ESDI razvija unutar NATO-a. EU danas po iva na tri stupa  ekonomija, vanjska politika i sigurnost, pravosue i unutarnja politika. Prvi stup joa uvijek je najva~niji i vjerojatno e tako i ostati. Za polo~aj EU u novom svjetskom poretku najva~niji je drugi stup koji se odnosi na vanjsku i sigurnosnu politiku. EU danas predstavlja jedno od etiri najva~nija srediata moi u svjetskom poretku, ali na njenu stvarnu mo zna ajno utje e stupanj jedinstva lanica. Stupanj jedinstva koji mo~e biti postignut oko temeljnih pitanja ureenja svjetskog poretka vrlo je bitan. Europska unija ima vrlo slab glas kad se raspravlja o tome da li svijet treba biti unipolaran ili multipolaran, te kakva treba biti uloga SAD-a ili UN-a u novom svjetskom poretku. Europa inzistira na poativanju mnogih konvencija i protokola (npr. Kyoto protokol, Cartagena protokol, Ottawska konvencija, zabrana nuklearnih pokusa, Meunarodni kazneni sud), ali njeno inzistiranje nije uvjerljivo, a mo uvjeravanja nedovoljna. Vrijednosna orijentacija Europske vanjske i sigurnosne politike mnogo je pozitivnija od vrijednosne orijentacije ostalih najva~nijih aktera svjetskog poretka. No, europsko vienje svijeta i uspjeh europske vanjske politike u drugom planu s obzirom na ostale va~ne aktere. SAD uspijevaju nametnuti svoje vienje svjetskog poretka velikom dijelu svijeta, Rusija to uspijeva djelomi no u svom susjedstvu, Kina takoer. EU neke stvari ne uspijeva nametnuti ni u nekim dijelovima Europe, pa ak ni nekim svojim lanicama koje unilateralnim djelovanjem prema izvaneuropskim silama razbijaju jedinstvo EU. EU odr~ava neke vrste posebnih odnosa s mnogim dr~avama koje nisu lanice EU, kroz razne sporazume i pridru~ena lanstva. EU ima takve odnose i s mnogim neeuropskim dr~avama. Razila~enja u mnogim bitnim pitanjima sa SAD-om vjerojatno nee dovesti do nestanka transatlantskog partnerstva, jer je to partnerstvo pre vrsto. Stoga e transatlantsko partnerstvo, uz nesumnjivo neke transformacije koje e morati proi, ostati najva~niji moment u vanjskoj politici EU. Transatlantizam ima budunost i jer su dr~ave zapadne Europe (a mo~da i drugih dijelova Europe) upuene na SAD, ija bi prisutnost i partnerstvo trebale biti injenica i brana protiv prijetnji i moguih opasnosti s istoka i juga. Odnosi Europske unije i Rusije prolaze kroz etapu promjena, u kojima i jedna i druga strana tra~e nove prilike za suradnju, ponajviae na ekonomskom planu. Nakon brojnih razli itosti u stavovima oko integracije Rusije u europske ekonomske tokove, EU je usvojila Zajedni ku strategiju za Rusiju. Rusija je poja ala svoje kontakte s EU kad je shvatila da od novog ameri ko-ruskog strateakog partnerstva nee biti niata. No, dogaaji od 11. rujna 2001. g. ponovno su u srediate pa~nje uveli ameri ko-ruske odnose. Rusija ne mo~e ra unati na brzu integraciju u Europu, kao ni mnoge druge dr~ave na ruskim granicama. Ta injenica otvara mogunost da e izmeu EU i Rusije du~e vrijeme postojati pojas dr~ava koje nee biti potpuno integrirane u Europu, te e slu~iti kao posrednici izmeu EU i Rusije. Uklju ivanje Rusije u rad NATO-a i njena ja a integracija u transatlantske odnose i procese ne mora biti vezana za rusku integraciju u Europu. Rusija jednog dana mo~e postati i punopravna lanica NATO-a (ato sada ne izgleda vjerojatno), a proces uklju ivanja Rusije u EU dotad uope ne mora krenuti. Najvjerojatnija mogunost je ta da e Rusija i dalje ostati predmet velikog interesa EU, koja e na svojim buduim granicama ili u njihovoj blizini ~eljeti stabilnu, demokratsku Rusiju, koja e biti spremna na ekonomsku, politi ku i sigurnosnu suradnju s Europom, a mo~da i sa SAD-om. Ostale europske dr~ave, koje danas nisu lanice EU, a ~eljele bi to biti, imat e priliku postati lanice EU kad ispune kriterije koji su potrebni da bi postale lanice. }elja za ulaskom u EU danas prevladava kod veine europskih dr~ava ne lanica, osim nekih koje zbog svojih specifi nih razloga ne ~ele postati lanice (patuljaste dr~ave Europe, `vicarska, Norveaka, Island  prvenstveni razlog je bogatstvo i resursi koje ne ~ele izvrgnuti podjeli i kontroli; osim toga postoje i dr~ave koje zbog politi kih razloga ne mogu postati lanice u bli~oj budunosti npr. Bjelorusija, Turska; zbog ekonomsko-politi kih razloga npr. BiH, Srbija, Albanija itd.). EU e u sljedeih desetak godina postati zajednica 27 ili viae dr~ava. Takvo veliko proairenje izaziva zabrinutost kod dr~ava lanica. Pitanje je da li bi to zna ilo da se EU mora potpuno transformirati i da li e to uope biti ona ista EU s svojim specifi nim obilje~jima, principima i zakonitostima? Odnosi EU i ostatka svijeta razvijat e se prvenstveno na ekonomskoj osnovi, s tim da e nekadaanje kolonijalne velesile Velika Britanija i Francuska i dalje odr~avati ja e veze sa svojim bivaim kolonijama. Odnosi EU i dr~ava s ostalih kontinenata ureeni su brojnim sporazumima. Japan i Indija  svjetski centri moi drugog reda Japan najkrae mo~emo opisati kao ekonomski div, a politi ki i vojni patuljak, s nedostatkom tendencije da se ovakva situacija promijeni. U centre moi drugog reda spada samo zbog iznimne ekonomske moi (druga dr~ava na svijetu po BDP-u). Japan je dr~ava iji se zna aj u meunarodnoj zajednici neprekidno smanjuje. Razloge tome mo~emo nai u objektivnim zna ajkama kao ato su ovisnost o uvoznim resursima, recesija gospodarstva, izdvojenost od ostatka Azije, starenje i smanjivanje propulzivnosti stanovniatva. Razlozi le~e i u vanjskoj politici Japana. U vanjskoj politici Japana prisutan je naglasak na ekonomskim aspektima. Japanski proizvodi su sve manje konkurentni. Pojava ja ih ekonomskih suparnika u Aziji takoer ugro~ava japansku ekonomiju. Na politi kom polju, ja anje utjecaja Japana ograni eno je vrstom vezanoau Japana za SAD i nesamostalnoau vanjske politike. U sigurnosnim i geopoliti kim pitanjima, anga~man Japana ograni en je zbog povijesne odgovornosti. Japan je zbog ekonomske moi jedan od va~nih aktera svjetskog poretka, ali je njegova uloga u svjetskom poretku sva manja i manja. Ovakva tendencija e se nastaviti u budunosti. Japan nikad nee biti istinska svjetska velesila, zbog svih navedenih razloga. Indija je centar svjetske moi iji je utjecaj u porastu, s tendencijom da jednog dana postane svjetski centar moi prvog reda va~nosti. Indija je danas sila broj dva u Aziji, nuklearna sila i dr~ava koja ima preko milijardu stanovnika. Titula sile broj jedan u Aziji i najmnogoljudnije dr~ave na svijetu pripada Kini, koja je jedina dr~ava koja mo~e suzbiti airenje utjecaja Indije iz regije ju~na Azija. Pakistan, s kojim Indija stalno ima konfliktne odnose, joa od nastanka dviju dr~ava, ne mo~e suzbiti utjecaj Indije. SAD, koji nije direktno prisutan u Aziji, takoer nema interesa ni potrebe na sebe preuzimati tu ulogu. Indija je dr~ava u usponu, ije vrijeme u meunarodnim odnosima tek dolazi, ali e joj polo~aj u Aziji i meunarodnoj zajednici konstantno biti optereen stalnim neprijateljstvom s Pakistanom i rivlastvom s Kinom. Indija bi ipak mogla joa unaprijediti svoj meunarodni polo~aj, ako ne ue u razdoblje ozbiljnije krize, ali nee moi zna ajnije teritorijalno proairiti svoj utjecaj na azijskom kontinentu. Morat e se zadovoljiti ulogom regionalnog hegemona u ju~noj Aziji. Mogunosti airenja utjecaja Indije donekle postoje u jugoisto noj Aziji i isto noj Africi. Odnosi u ju~noj Aziji i na Indijskom oceanu i dalje govore u korist postojanja Cohenova neovisnog geopoliti kog podru ja i u budunosti. Jedina prijetnja prevlasti Indije na Indijskom mo~e doi od SAD-a, ako e SAD smatrati da njegovo prisustvo ovdje mora biti poja ano zbog osiguranja strateakih interesa na Bliskom istoku i borbe protiv terorizma. Zaklju ak Suvremena zbivanja u svijetu pru~aju nam priliku za velik broj razli itih istra~ivanja meunarodnih i geopoliti kih odnosa na globalnoj razini i na razinama ni~im od globalne. Suvremeni meunarodni i geopoliti ki odnosi toliko su kompleksno i sadr~ajem veliko podru je da je na globalnoj razini mogue prikazati samo vrlo openite tendencije i zna ajke meunarodnih i geopoliti kih odnosa. Geopoliti ki odnosi viae su usmjereni na odnose meu dr~avama kao glavnim geopoliti kim akterima, te na njih utje u temeljni i dugoro ni nacionalni interesi. Meunarodni odnosi obuhvaaju i manje va~ne aktere svjetskog poretka, nemaju toliko izra~enu nacionalnu i teritorijalnu komponentu, te su viae pod utjecajem kratkoro nih i srednjoro nih odluka policy-makera. Na globalne meunarodne i geopoliti ke odnose, obilje~ene nastajanjem i transformacijama novog svjetskog poretka, sve viae utje u unipolarizam i globalizacija s jedne, te lokalizacija i fragmentacija s druge strane. Uz globalizaciju, global governance te internacionalizaciju politike, borba protiv terorizma poprima globalne razmjere i postaje jedno od glavnih obilje~ja suvremenih meunarodnih odnosa. Odnos najva~nijih svjetskih centara moi glavni je imbenik koji odreuje i odreivat e svjetski poredak. Najva~niji svjetski centar moi, Sjedinjene Ameri ke Dr~ave, imaju najvei utjecaj na razvoj novog svjetskog poretka. Osim SAD-a, najvei utjecaj na svjetski poredak imaju ostali centri moi prvog reda va~nosti  Kina, Rusija i Europska unija. No, kod Europske unije moramo biti oprezni jer se ne radi o jedinstvenoj dr~avi, pa su zbog toga njene mogunosti djelovanja smanjene. Kina je dr~ava koja predstavlja budunost svjetskog poretka, te vrijeme njene pune afirmacije tek dolazi. Rusija je nakon raspada hladnoratovskog poretka i uspostave neovisne Rusije, krenula druga ijim putem od Kine, te je danas prisiljena tra~iti opstanak na globalnoj sceni i biti de facto subordinirana nekim drugim svjetskim centrima moi. U centre moi drugog reda va~nosti ubrajamo Japan i Indiju. Njihov utjecaj na svjetski poredak takoer je zna ajan. Kod Indije se zapa~a tendencija porasta tog utjecaja, a kod Japana zapa~a se lagani pad utjecaja na svjetski poredak. Svjetski poredak bliske budunosti bit e vjerojatno ameri ki geopoliti ki poredak, pa emo ga tako moi i zvati. U poretku budunosti prevladat e borba izmeu unipolarizma i multipolarizma. Reakcije najva~nijih svjetskih centara moi ovisit e o vanjskoj politici SAD-a. SAD, kao jedina globalna supersila imaju mo presudnog utjecaja na svjetski poredak. Feedback na tu politiku ovisit e o tome kakva e biti ta politika, geopoliti ki orijentirana i unipolarna ili idealisti ki orijentirana i multipolarna. O vanjskoj politici SAD-a ovisit e nastanak buduih savezniatava meu ostalim centrima moi, koji mogu dovesti do nove ravnote~e u sustavu. Literatura Agnew, J., Corbridge, S. (1995.), Mastering Space. Hegemony, territory and international political economy., Routledge, London Bari, R. (2002.), Budunost obrambene politike EU, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 69-98 Brzezinski, Z. (1999.), Velika aahovska plo a: ameri ki geostrateaki primat i njegovi imperativi, HUMS i Interland, Vara~din Brzezinski, Z. (2001.), The Geostrategic Triad: Living with China, Europe and Russia, Center for Strategic and International Studies, Washington Cohen, S. B. (1963.), Geography and Politics in a World Divided, Random House, New York Cvrtila, V. (2000.), Dekonstrukcija geopoliti kog poretka na primjeru pseudodr~ava, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 85-88 ehuli, L. (2000.), Demokracija i ljudska prava u posthladnoratovskoj ameri koj i europskoj politici, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 109-122 ehuli, L. (2001.), Clinton i novi svjetski poredak, Politi ka kultura, Zagreb ehuli, L. (2001.), Uspostavljanje novih odnosa EU i Rusije, Meunarodne studije, vol. I, br. 1, str. 56-68 ehuli, L. (2001.), Posthladnoratovski odnosi SAD-a i Kine, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 109-123 ehuli, L. (2002.), Transnacionalni izazovi ameri koj politici, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 37-52 de Blij, H. J., Muller P. O. (1994.), Geography: Realms, Regions and Concepts, John Wiley & Sons, New York Eva, F. (2000.), China and Japan: Culture, Economics and Geopolitics in the Quest for a Leading International Role, Geopolitics, vol. V, br. 3, str. 1-21 Huntington, S. P. (1996.), The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order, Simon & Schuster, New York Juriai, K. (1999.), Pola stoljea Narodne Republike Kine, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 3, str. 34-44 Kissinger, H. (2001.), Does America Need a Foreign Policy?, Simon & Schuster, New York Nye, J. S. (2002.), The Paradox of American Power, Oxford University Press, New York Rumley, D. (1999.), Geopolitical Change and the Asia-Pacific: The Future of New Regionalism, Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, str. 83-97 Taylor, P. J. (1993.), Political geography. World Economy, Nation-State and Locality, Longman Scientific & Technical, Essex Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb Vukadinovi, Radovan (1998.), Izazovi novom svjetskom poretku, Politi ka misao, vol. XXXV, br. 2, str. 79-93 Vukadinovi, R. (1999.), Globalizacija i globalna ameri ka politika, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 26- 41 Vukadinovi, R. (1999.), NATO-ova akcija u Jugoslaviji i novi svjetski poredak, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 2, str. 15-24 Vukadinovi, R. (2001.), Meunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb Vukadinovi, R. (2001.), Amerika u novom svjetskom poretku, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 5-20 Vukadinovi, R. (2002.), Novi rusko-ameri ki odnosi, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 5-20 * Mr. sc. Petar Kure i je diplomirani politolog i profesor geografije.  Vidi: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 11, 19-20  Za pobli~e upoznavanje s ameri kom moi i zna ajkama suvremenog polo~aja SAD-a u svijetu vidi: Kissinger, H. (2001.), Does America Need a Foreign Policy?, Simon & Schuster, New York, poglavlje: America at the Apex: Empire or Leader? Nye, J. S. (2002.), The Paradox of American Power, Oxford University Press, New York, poglavlje: The American Colossus  Agnew, J., Corbridge, S. (1995.), Mastering Space, Routledge, London  Brzezinski, Z. (1999.), Velika aahovska plo a, HUMS i Interland, Vara~din, str. 1-25  Vidi: Vukadinovi, R. (1998.), Izazovi novom svjetskom poretku, Politi ka misao, vol. XXXV, br. 2, str. 79-93  Isto  O odnosima SAD-a i ostalih dijelova Euroazije i promialjanjima Z. Brzezinskog vidi: Brzezinski, Z. (1999.), Velika aahovska plo a, HUMS i Interland, Vara~din Ovdje je naglasak na globalnoj ameri koj politici koja sna~no odreuje geopoliti ke kodove ostalih dr~ava.  Viae u: Vukadinovi, R. (2001.), Amerika u novom svjetskom poretku, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 5-20  Viae u: ehuli, L. (2001.), Clinton i novi svjetski poredak, Politi ka kultura, Zagreb  Nye, J. S. (2002.), The Paradox of American Power, Oxford University Press, New York  Opairnije razmatranje pozicije SAD-a u novom svjetskom poretku vidi: Vukadinovi, R. (2001.), Amerika u novom svjetskom poretku, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 5-20  Ameri ka vanjska politika toliko je opairno podru je da moramo razdvojiti globalnu politiku i poziciju SAD-a u svijetu od odnosa s ostalim akterima poretka. Ovdje su dane osnovne zna ajke globalne ameri ke politike koja sna~no odreuje geopoliti ke kodove ostalih dr~ava, osnovne crte odnosa SAD-a i ostalih va~nih aktera novog svjetskog poretka, te odnosi SAD-a s pojedinim svjetskim regijama.  Odnosi Kine i SAD-a obrauju se i u cjelini Narodna Republika Kina.  Brzezinski, Z. (2001.), The Geostrategic Triad: Living with China, Europe and Russia, Center for Strategic and International Studies, Washington  SAD shvaa ato Kina zna i u Aziji. Posebno zanimljivo e biti pratiti razvoj daljnjih rusko-kineskih odnosa, ako Rusija ocijeni da joj novo strateako partnerstvo sa SAD-om ne mo~e donijeti neke vee koristi.  Viae u: Kissinger, H. (2001.), Does America Need a Foreign Policy?, Simon & Schuster, New York  Odnosi Rusije i SAD-a obraeni su u cjelini Ruska Federacija. Ovdje donosimo samo ameri ki pogled na te odnose iz perspektive sadr~ane u knjizi: Brzezinski, Z. (2001.), The Geostrategic Triad: Living with China, Europe and Russia, Center for Strategic and International Studies, Washington  U svijetu joa naravno postoje regije: Angloamerika, Europa, Rusija, te isto na Azija. No one su obraene kao etiri centra moi (SAD, Europska unija, Rusija, Kina). Japan se kao dio regije isto na Azija obrauje posebno s obzirom na va~nost Japana, kao centra moi drugog reda u svijetu.  Za suvremene odnose SAD-a s ostatkom svijeta vidi: Kissinger, H. (2001.), Does America Need a Foreign Policy?, Simon & Schuster, New York. Kissinger grupira svijet u regije: Europa, Amerika, Azija, Bliski istok i Afrika. Treba rei da je po Kissingeru SAD dio i transtlantskog svijeta, u koji joa ubraja Europu i Rusiju, a ujedno je i dio zapadne hemisfere, koju ine Angloamerika i Latinska Amerika. Kissinger je koristio teritorijalni i funkcionalni princip pri ovakvoj podjeli svijeta, koja je dosta openita, ali utilitarna.  Viae u: Juriai, K. (1999.), Pola stoljea Narodne Republike Kine, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 3, str. 34-44  Dobar primjer naglog prijelaza iz totalitarizma u autokraciju (kvazi-demokraciju) i iz planskog u nekontrolirano tr~iano gospodarstvo pokazuje slu aj Rusije i joa nekih dr~ava bivaeg SSSR-a, te neke dr~ave jugoistoka Europe. Danas su te dr~ave u vrlo loaem stanju openito, gospodarstvo im stagnira, druatvo se raspada. Nemaju viziju razvoja ni jasno i uspjeano definirane nacionalne interese, ije bi im ostvarivanje i zaatita mogli donijeti stabilnost i prosperitet.  Ako DNR Koreja posjeduje nuklearno oru~je, onda Kina izravno grani i s ak etiri nuklearne sile.  Prema: Vukadinovi, R. (1998.), Izazovi novom svjetskom poretku, Politi ka misao, vol. XXXV, br. 2, str. 79-93  U predvianju buduih dogaaja nikad ne mo~emo tvrditi neato sa sigurnoau. Mo~emo samo neato ocijeniti viae ili manje vjerojatnim, na temelju dosadaanjih dogaaja koji imaju odreenu tendenciju.  Viae u: ehuli, L. (2001.), Posthladnoratovski odnosi SAD-a i Kine, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 109-123  U knjizi Velika aahovska plo a Zbigniew Brzezinski piae da SAD ~ele policentrizam kad je raspodjela geostrateakih pozicija u Euroaziji u pitanju, da strpljivo i naporno grade odnose sa najva~nijim dr~avama koje okru~uju Rusiju (tzv. geopoliti kim osima: Ukrajina, Azerbejd~an, Uzbekistan), da Rusija ne mo~e sprije iti proairenje NATO-a te da nema uvjeta da bude strateaki partner SAD-u, jer za to jednostavno nije sposobna zbog svojih unutarnjih slabosti koje se projiciraju i prema van, naravno.  Vukadinovi, R. (1998.), Izazovi novom svjetskom poretku, Politi ka misao, vol. XXXV, br. 2, str. 79-93  Vukadinovi, R. (2001.), Novi rusko-ameri ki odnosi, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 5-20  Procjena slu~bene ruske politike bila je da su teroristi i airenje islamskog fundamentalizma najvea opasnost koja ugro~ava teritorijalni integritet i sigurnost Rusije. Nuklearno oru~je Rusija ne koristi u borbi protiv terorizma, jer ne mo~e masovno uniatavati dijelove svog teritorija i stanovniatvo koje ~ivi na tim teritorijima. U ovom paradoksu pokazuje se klju na razlika izmeu dva aspekta i poimanja sigurnosti, hard-security i soft-security, koji naglaauje da veini modernih i organiziranih dr~ava u svijetu danas ne prijeti tradicionalna vojna opasnost, nego stalne i skrivene prijetnje koje su esto otkrivene kad je ateta u injena (napadi kemijskim i bioloakim oru~jem, bombaaki napadi, terorizam, propagandno djelovanje s ciljem stvaranja sljedbenika itd.).  Razila~enja oko nekih pitanja nee dovesti u pitanje ameri ko-ruske odnose. Kissinger je predvidio zaokret u rusko-ameri kim odnosima koji je nastupio sredinom 2001. g., s prvim susretom Busha i Putina. Zaokret postaje konstanta odnosa nakon dogaaja od 11. rujna 2001. g., kad se SAD naaao na udaru radikalnih islamskih terorista. Rusko vodstvo procijenilo je da se problemi sa SAD-om mogu rijeaiti kroz obostrane ustupke, a bilo je nemono sprije iti da SAD povu e neke poteze koje je ~elio povui.  Viae u: Bari, R. (2002.), Budunost obrambene politike EU, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 69-98  ehuli, L. (2001.), Uspostavljanje novih odnosa EU i Rusije, Meunarodne studije, vol. I, br. 1, str. 56-68     TZ[[[[[[^^NnZnNpppvvz{{ {F{:}n}p}@R~ܦf*޼ֽؽH\&@:n~Ft̺h]hx6CJ]aJh]hxCJaJ hx>*CJhx hxCJjhx0JCJUhx6CJ] hxCJ hx6CJ] hxCJ@(26\ dh`gd]gd]dhgd]$Hdh]H^`a$gd]dhgd]$dh^a$gd] ^`gd] @ ^@ `gd]tj<zrlFZdrt$bvD2hd^    X         |   $ & z  Rrh]CJaJh]hxCJaJh]hx6CJ]aJh]6CJ]aJTt|V6(   <  N & H  vdhgd] dh`gd]r:Xf:NXtv:>pr6J<>Fx\ JPR<.lnz|VD~24^ʹʹʹʹʹʹʹʹʹʹʹʹʹ hx6]jhx0JUhx hx0Jh]6CJ]aJh]hx6CJ]aJh]hxCJaJh]CJaJIvrp<J^Plz~2Hb""$%|&(dhdhgd] dh`gd]HJb"d""""##$$%%%B&|&~&'J((( + +++0/2///003344525p5r5667777;;P<n<<<=@=|=~=@@@ACCtGvGGHTHVHHH2I4I6I:II@IDIFIJILINIPIRIdhHINIRITIh]hxCJaJhxhHRITIdhgd],1h. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH 8@8  Heading 1$@&CJD@D  Heading 2$dh@& 6CJ]R@R  Heading 3$$d@&^a$ 6CJ]DA`D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List DT@D  Block Text8]^8CJ>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*\C@"\ Body Text Indent$dh^`a$CJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] e I(*:@CIP`T^(abd(ldmlϛԝgPt  H Q+Sl? nEZN %^ TtrHITI%')+-(*^v(RITI&(*,.8@0(  B S  ?xx}}@@'':;%%D?CIbikrsz|01       & - / / 7 7 B B J J        b             / 7   = D b MRGIOP[UXcTUijxyz %%&)ccrs    :?ootw,3xx}}@@'':;%%D?CIbikrsz|01       & - / / 7 7 B B J J        b             / 7   UXTUijxyz %%&)ccrs    :?ootw29;bVbNitdepl 6hsX7^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.Ni29;bhsep          0        *8        OHx]@478I^_im}@@*@2@p@v@x@@@@@@@@ @@.UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialA BCambria Math"1hh F?M&QM&Qa02QHP $P]2!xx Petar KurecicPero    Oh+'0;   , 8DLT\dPetar KurecicNormalPero63Microsoft Office Word@@vHf'J@?0M&QG,: Rt  &" WMFC lah Rt EMF \KhC   ahRp@Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ F*_XG*Ax Times ew Roman\ѱαP"_αα=R _α dv% % % Rp@Times New RomandѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ F*_XG*Ax Times ew oman\ѱαP"_αα=R _α dvdv% Rp@Times New Romanwfw99XhwKs22Ax w9̱kwh2Bwh}22~2xQ3(2ṯܱwhwfwpew!9$2xQ32xQ3̛w$2wLαmαwTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwx99w9̱kwh2BwhwKs22u=x kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ƀu=`wpew!̱| Ƹܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u=x kwh2ho=xu=hwKs22u=y ﹚kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u=y ﹚kwh2ho=u=hwKs22u=z kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ǀu=`wpew!̱| Ǹܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u=z kwh2ho=xu=hwKs22u={ kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u={ kwh2ho=u=hwKs22u=| kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| Ȁu=`wpew!̱| ȸܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u=| kwh2ho=xu=hwKs22u=} kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u=} kwh2ho=u=hwKs22u=~ kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ɀu=`wpew!̱| ɸܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u=~ kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ʀu=`wpew!̱| ʸܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ˀu=`wpew!̱| ˸ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ̀u=`wpew!̱| ̸ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ̀u=`wpew!̱| ͸ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ΀u=`wpew!̱| θܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u=&" WMFC  kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| πu=`wpew!̱| ϸܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| Ѐu=`wpew!̱| иܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| рu=`wpew!̱| Ѹܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| Ҁu=`wpew!̱| Ҹܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| Ӏu=`wpew!̱| Ӹܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| Ԁu=`wpew!̱| Ըܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| Հu=`wpew!̱| ոܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| րu=`wpew!̱| ָܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ׀u=`wpew!̱| ׸ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ؀u=`wpew!̱| ظܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=&" WMFC ghwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ـu=`wpew!̱| ٸܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2u= kwh2ho=u=hwKs22u= kwh2ho=xu=fwu=| ͱw2wY6| ڀu=`wpew!̱| ڸܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2u= kwh2ho=xu=hwKs22u= kwh2ho=u=fwu= ͱw2wY6 u=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wu=hQ@!hQ@wTwdv% ( % (   TxNP@E@NLah\ TPD@E@DLahGlobalni meunarodni i geopoliti ki odnosi u novom svjetskom poretkuT!;;4 :!Y4;;;3';::!!;4::; !!3:!:;::.!;:;:;Y.; 4!-;;Y;;'3!::TTEPy@E@ELahP 5 TTN@E@NLahP 5Rp@Times New RomanTɱ ̱8ʱP[̱ɱ ˱̱O[̱ɱ jE*_ɱ̱ ,F*_XG*Ax Times ew RomanɱP"_ ʱ ʱ=R _Hʱ,dv% % % % % %  % % % TTNyf@E@NKLahP ,TTzf@E@zKLahP ,TTf@E@KLahP ,TTf@E@KLahP ,Txf@E@KLah\ TY f@E@K LahhPETAR KURE IAHGTNTTNGO'O% % % TTZ } &@E@Z LahP*$% % % TT~  f@E@~ KLahP 5Rp@Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ LF*_XG*Ax Times ew Roman\ѱαP"_αα=R _αLdv% % % Rp @Times New Roman_;wN]-_,F"a-_ jE*_8@ñ F*_2d GAx Times ew RomanlP"_=R _ dv% % % % % Rp@Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ lF*_XG*Ax Times ew RomanααP"_αα=R _αldv% % % Rp@Times New RomandѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ lF*_XG*Ax Times ew omanααP"_αα=R _αldvdv% Rp@Times New Romanwfwrf3XhwKs22Ax P9̱kwh2Bh}22~2xQ3(2ṯܱwhwfwpew!P9$2xQ32xQ3̛w$2LαmαwTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwr`3P9̱kwh2BhwKs22v= kwh2ho=u=fwv= *ͱw2wY6 *v=`wpew!̱ *ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= kwh2ho=u=hwKs22 v= kwh2ho=v=fw v= uͱw2wY6 u v=`wpew!̱ uܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= kwh2ho=v=hwKs22v= kwh2ho=u=fwv= 2ͱw2wY6 2v=`wpew!̱ 2ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= kwh2ho=u=hwKs22 v= kwh2ho=v=fw v= vͱw2wY6 v v=`wpew!̱ vܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= kwh2ho=v=hwKs22v= kwh2ho=u=fwv= 3ͱw2wY6 3v=`wpew!̱ 3ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= kwh2ho=u=hwKs22 v= kwh2ho=v=fw v= wͱw2wY6 w v=`wpew!̱ wܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2 v= kwh2ho=v=hwKs22v= kwh2ho=u=fwv= 4&" WMFC Gͱw2wY6 4v=`wpew!̱ 4ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= kwh2ho=u=hwKs22 v= !kwh2ho=v=fw v= xͱw2wY6 x v=`wpew!̱ xܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2 v= !kwh2ho=v=hwKs22v= "kwh2ho=u=fwv= 5ͱw2wY6 5v=`wpew!̱ 5ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= "kwh2ho=u=hwKs22 v= #kwh2ho=v=fw v= yͱw2wY6 y v=`wpew!̱ yܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2 v= #kwh2ho=v=hwKs22v= $kwh2ho=u=fwv= 6ͱw2wY6 6v=`wpew!̱ 6ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= $kwh2ho=u=hwKs22 v= %kwh2ho=v=fw v= zͱw2wY6 z v=`wpew!̱ zܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2 v= %kwh2ho=v=hwKs22v= &kwh2ho=u=fwv= 7ͱw2wY6 7v=`wpew!̱ 7ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= &kwh2ho=u=hwKs22 v= 'kwh2ho=v=fw v= {ͱw2wY6 { v=`wpew!̱ {ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= 'kwh2ho=v=hwKs22v= (kwh2ho=u=fwv= 8ͱw2wY6 8v=`wpew!̱ 8ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= (kwh2ho=u=hwKs22 v= )kwh2ho=v=fw v= |ͱw2wY6 | v=`wpew!̱ |ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= )kwh2ho=v=hwKs22v= *kwh2ho=u=fwv= 9ͱw2wY6 9v=`wpew!̱ 9ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= *kwh2ho=u=hwKs22 v= +kwh2ho=v=fw v= }ͱw2wY6 } v=`wpew!̱ }ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= +kwh2ho=v=hwKs22v= ,kwh2ho=u=fwv= ;ͱw2wY6 ;v=`wpew!̱ ;ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= ,kwh2ho=u=hwKs22 v= -kwh2ho=v=fw v= ~ͱw2wY6 ~ v=`wpew!̱ ~ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= -kwh2ho=v=hwKs22v= .kwh2ho=u=fwv= <ͱw2wY6 <v=`wpew!̱ <ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= .kwh2ho=u=hwKs22 v= /kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6  v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= /kwh2ho=v=hwKs22v= 0kwh2ho=u=fwv= =ͱw2wY6 =v=`wpew!̱ =ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= 0kwh2ho=u=hwKs22 v= 1kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= 1kwh2ho=v=hwKs22v= 2kwh2ho=u=fwv= >ͱw2wY6 >v=`wpew!̱ >ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= 2kwh2ho=u=hwKs22 v= 3kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= 3kwh2ho=v=hwKs22v= 4kwh2ho=u=fwv= ?ͱw2wY6 ?v=`wpew!̱ ?ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= 4kwh2ho=u=hwKs22 v= 5kw&" WMFC 'h2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= 5kwh2ho=v=hwKs22v= 6kwh2ho=u=fwv= @ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ @ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= 6kwh2ho=u=hwKs22 v= 7kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= 7kwh2ho=v=hwKs22v= 8kwh2ho=u=fwv= Aͱw2wY6 Av=`wpew!̱ Aܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= 8kwh2ho=u=hwKs22 v= 9kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= 9kwh2ho=v=hwKs22v= :kwh2ho=u=fwv= Bͱw2wY6 Bv=`wpew!̱ Bܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= :kwh2ho=u=hwKs22 v= ;kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2 v= ;kwh2ho=v=hwKs22v= kwh2ho=u=fwv= Dͱw2wY6 Dv=`wpew!̱ Dܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v= >kwh2ho=u=hwKs22 v= ?kwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= ?kwh2ho=v=hwKs22v= @kwh2ho=u=fwv= Eͱw2wY6 Ev=`wpew!̱ Eܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= @kwh2ho=u=hwKs22 v= Akwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2 v= Akwh2ho=v=hwKs22v= Bkwh2ho=u=fwv= Fͱw2wY6 Fv=`wpew!̱ Fܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= Bkwh2ho=u=hwKs22 v= Ckwh2ho=v=fw v= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w v=hQ@!hQ@wTwdv% ( % (  % % % T*@E@* Lah` % % % Tx @E@Lah\Sa~etak..#)-(TT ? @E@ LahP 0Rp@Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ F*_XG*Ax Times ew Roman\ѱαP"_αα=R _αdv% % % Rp@Times New RomandѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ F*_XG*Ax Times ew oman\ѱαP"_αα=R _αdvdv% Rp@Times New RomanF*_XhwKs22Ax P9̱kwh2Bh}22~2xQ3(2ṯܱwhwfwpew!P9$2xQ32xQ3̛w$2LαmαwTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwr`3P9̱kwh2BhwKs22v=Fkwh2ho=u=fwv= Hͱw2wY6 Hv=`wpew!̱ Hܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Fkwh2ho=u=hwKs22@v=Gkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=&" WMFC Gkwh2ho=8v=hwKs22v=Hkwh2ho=u=fwv= Iͱw2wY6 Iv=`wpew!̱ Iܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Hkwh2ho=u=hwKs22@v=Ikwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=Ikwh2ho=8v=hwKs22v=Jkwh2ho=u=fwv= Jͱw2wY6 Jv=`wpew!̱ Jܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Jkwh2ho=u=hwKs22@v=Kkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2@v=Kkwh2ho=8v=hwKs22v=Lkwh2ho=u=fwv= Kͱw2wY6 Kv=`wpew!̱ Kܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Lkwh2ho=u=hwKs22@v=Mkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2@v=Mkwh2ho=8v=hwKs22v=Nkwh2ho=u=fwv= Lͱw2wY6 Lv=`wpew!̱ Lܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Nkwh2ho=u=hwKs22@v=Okwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2@v=Okwh2ho=8v=hwKs22v=Pkwh2ho=u=fwv= Mͱw2wY6 Mv=`wpew!̱ Mܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Pkwh2ho=u=hwKs22@v=Qkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2@v=Qkwh2ho=8v=hwKs22v=Rkwh2ho=u=fwv= Nͱw2wY6 Nv=`wpew!̱ Nܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Rkwh2ho=u=hwKs22@v=Skwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=Skwh2ho=8v=hwKs22v=Tkwh2ho=u=fwv= Oͱw2wY6 Ov=`wpew!̱ Oܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Tkwh2ho=u=hwKs22@v=Ukwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=Ukwh2ho=8v=hwKs22v=Vkwh2ho=u=fwv= Pͱw2wY6 Pv=`wpew!̱ Pܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Vkwh2ho=u=hwKs22@v=Wkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=Wkwh2ho=8v=hwKs22v=Xkwh2ho=u=fwv= Qͱw2wY6 Qv=`wpew!̱ Qܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Xkwh2ho=u=hwKs22@v=Ykwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=Ykwh2ho=8v=hwKs22v=Zkwh2ho=u=fwv= Rͱw2wY6 Rv=`wpew!̱ Rܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=Zkwh2ho=u=hwKs22@v=[kwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=[kwh2ho=8v=hwKs22v=\kwh2ho=u=fwv= Sͱw2wY6 Sv=`wpew!̱ Sܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman&" WMFC 2v=\kwh2ho=u=hwKs22@v=]kwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=]kwh2ho=8v=hwKs22v=^kwh2ho=u=fwv= Tͱw2wY6 Tv=`wpew!̱ Tܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=^kwh2ho=u=hwKs22@v=_kwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=_kwh2ho=8v=hwKs22v=`kwh2ho=u=fwv= Uͱw2wY6 Uv=`wpew!̱ Uܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=`kwh2ho=u=hwKs22@v=akwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=akwh2ho=8v=hwKs22v=bkwh2ho=u=fwv= Vͱw2wY6 Vv=`wpew!̱ Vܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=bkwh2ho=u=hwKs22@v=ckwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=ckwh2ho=8v=hwKs22v=dkwh2ho=u=fwv= Wͱw2wY6 Wv=`wpew!̱ Wܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=dkwh2ho=u=hwKs22@v=ekwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=ekwh2ho=8v=hwKs22v=fkwh2ho=u=fwv= Xͱw2wY6 Xv=`wpew!̱ Xܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=fkwh2ho=u=hwKs22@v=gkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2@v=gkwh2ho=8v=hwKs22v=hkwh2ho=u=fwv= Yͱw2wY6 Yv=`wpew!̱ Yܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=hkwh2ho=u=hwKs22@v=ikwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2@v=ikwh2ho=8v=hwKs22v=jkwh2ho=u=fwv= Zͱw2wY6 Zv=`wpew!̱ Zܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2v=jkwh2ho=u=hwKs22@v=kkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=kkwh2ho=8v=hwKs22v=lkwh2ho=u=fwv= [ͱw2wY6 [v=`wpew!̱ [ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=lkwh2ho=u=hwKs22@v=mkwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2@v=mkwh2ho=8v=hwKs22v=nkwh2ho=u=fwv= \ͱw2wY6 \v=`wpew!̱ \ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=nkwh2ho=u=hwKs22@v=okwh2ho=8v=fw@v= ͱw2wY6 @v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w@v=hQ@!hQ@wTwdv% ( % (  TdI@E@YLahGlobalne odnose prou avaju i geopolitika i meunarodni odnosi. Svaka disciplina prou ava <**%)%**)* %**)%%)%))%***)%?%**)%**)**)* .)&)%* %*)%**)%%)%Rp@Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ&" WMFC  F*_XG*Ax Times ew Roman\ѱαP"_αα=R _αdv% % %  % % % T P6@E@##Lahih sa svog aspekta, koristei svoj ) %!)**% *%)%)* %% )*% % % TC 6@E@Q# Lah`framework *<%7* &% % % TT  6@E@ #LahP TX  6@E@ #LahPi TT 6@E@ #,Lahizvla ei zaklju ke kroz znanstveni pristup &)%%%%%&))%)&)*%&)%* )%)* )* Tti@E@\Lahprou avanju problematike. Geopoliti ki odnosi u svijetu ostaju u znaku sukoba interesa koji **)%%)%))***&?%)%<&***%)**)* *!)%)* %))&)&)*!))**%)%% &** ThU@E@BZLahdefiniraju geopolitiku. Borba interesa danas se vodi drugim sredstvima. Svako prou avanje *%)%))%****)8**%)%% %*&)%  %)***))A %* *?%.)&)***)%%)&*$ T0@E@Lahglobalnih odnosa mora prou ava)**%))#**)* %$?*%#**)&%)%T1@E@17Lahti centre moi i njihove odnose. Suvremeni centri moi #%%*%$?*%##))+)%#**)* %#.*)&?&)#%&)$?*& Thu@E@bZLahprvog reda va~nosti u svijetu su SAD, Kina, Rusija i Europska unija. U centre moi drugog *)*)%*%)%%)*!)!)%) )/;<<)%8)!%3)** )%*)%<%%)%?*%*)**) T, @E@PLahreda va~nosti spadaju Indija i Japan. Najva~niji centar moi uope su SAD, koje %*%6)%%)* 7 *%*%)6)*%66!%*%)6<%)%%)6%%)&7?*%6)**%%6!)6/<<7)*$ T7 2 @E@ Lahnajzna ajnije utje u na novi sv)%%)%%%)%0)%%)0)%0)*)0 )T,7 . @E@3 Lahjetski poredak. Odnosi SAD% )0**%*%)0<*)* 0.;=TT/ 7 I @E@/ LahP-TJ 7  @E@J Laha i drugih va~nih aktera %00*)))0)%&))0%)%$ T\ $ @E@ XLahsvjetskog poretka, te meusobni odnosi ostalih centara moi, temeljni su imbenici koji )%!)*)#**%)%#%$@%** **)#**)* #* %)#%&)%%$A*%#&?%)#!)#%@*%*%#)+ TPW  @E@ VLahutje u na suvremene meunarodne i geopoliti ke odnose. Ameri ka globalna politika, te )%%)")%" *)&@%)%#@%**)&**)%"")%***%)%"**)* %!<@%&)%")**%)%"**)%"$Rp @Times New RomandѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ F*_XG*Ax Times ew oman\ѱαP"_αα=R _αdvdv% % (  T fD @E@1 Lah`odnosi SAD**)* /;=TTg D @E@g1 LahP-T D @E@1 Lahta i ostalih koji n%(*!%))*)T D @E@1 <Laheato zna e, ostat e glavni imbenik definiranja svjetskog % *&)%%&(* %%%)&*)%?*%))*&)%)%!)% )+) Tdv  @E@ YLahporetka u sljedeih nekoliko desetljea. Manje vjerojatno je mogue globalno povezivanje **%)%) %*%%))%)*)**% %%%%J%)%)$&" WMFC )%)*%?**)%%)**%)***)%%)%*$ TL c @E@P ULahnajva~nijih aktera protiv unipolarizma. Globalne meunarodne i geopoliti ke odnose u )%)%%)))&)%%)**)**)**%%?%)<**%)%*@%**)&**)%)))%***%)%)**)* &)) T  @E@ Lahxslu aju ponovne uspost )%%)***)+))&** ** T  @E@ >Lahave neke vrste multipolarizma najviae e oblikovati meusobni %)&+*%)%+) %+@***%&@%+)%) &*%%***)+)%+@%** *** Tt&  @E@p \Lahodnosi suvremenih najva~nijih centara moi u svijetu, te centara moi drugog reda va~nosti. **)* !))&@&)*)%)%%))%&)%%?*&)!)%)%%&)%%?*&**)*)%*%)%&)*  TX @E@ WLahSAD i Kina predstavljaju centre moi u uzletu, dok su Rusija i Japan na izmaku svojih /;<<)%*%* %)%)%%)% ?*%))%&)**)!)8* %!%*%))% '&@&*) )** TE@E@Lahlsnaga, te im v )&)&(%?)TE@E@LLaha~nost polako opada. Europska unija i Indija mogle bi krenuti u oba smjera, %&)* **%)***%*%3)** )%))%)*%?*)%*)%*))**%!?%% T 2@E@FLahovisno o stupnju jedinstva i razvoja koji e u budunosti ostvarivati.*)!)** )*))%*) )%%%)*%)*%%)*)*)%)* * )%)%TT  2@E@ LahP %% % % Rp@Times New RomandѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ F*_XG*Ax Times ew oman\ѱαP"_αα=R _αdvdv% Rp @Times New RomanF*_XhwKs22Ax P9̱kwh2Bh}22~2xQ3(2ṯܱwhwfwpew!P9$2xQ32xQ3̛w$2LαmαwTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwr`3P9̱kwh2BhwKs22v=skwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ Ѹܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=skwh2ho=u=hwKs22`v=tkwh2ho=Xv=fw`v= uͱw2wY6 u`v=`wpew!̱ uܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=tkwh2ho=Xv=hwKs22v=ukwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ Ҹܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=ukwh2ho=u=hwKs22`v=vkwh2ho=Xv=fw`v= vͱw2wY6 v`v=`wpew!̱ vܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=vkwh2ho=Xv=hwKs22v=wkwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ Ӹܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=wkwh2ho=u=hwKs22`v=xkwh2ho=Xv=fw`v= wͱw2wY6 w`v=`wpew!̱ wܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2`v=xkwh2ho=Xv=hwKs22v=ykwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ Ըܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=ykwh2ho=u=hwKs22`v=zkwh2ho=Xv=fw`v= xͱw2wY6 x`v=`wpew!̱ xܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2`v=zkwh2ho=Xv=hwKs22v= {kwh2ho=u=fwv= ͱw2&" WMFC wY6 v=`wpew!̱ ոܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= {kwh2ho=u=hwKs22`v= |kwh2ho=Xv=fw`v= yͱw2wY6 y`v=`wpew!̱ yܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2`v= |kwh2ho=Xv=hwKs22v= }kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ָܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= }kwh2ho=u=hwKs22`v= ~kwh2ho=Xv=fw`v= zͱw2wY6 z`v=`wpew!̱ zܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2`v= ~kwh2ho=Xv=hwKs22v= kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ׸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v= kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= {ͱw2wY6 {`v=`wpew!̱ {ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ظܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= |ͱw2wY6 |`v=`wpew!̱ |ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ٸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= }ͱw2wY6 }`v=`wpew!̱ }ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ڸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= ~ͱw2wY6 ~`v=`wpew!̱ ~ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ۸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ݸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ޸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ߸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v=kwh2ho=&" WMFC gXv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=kwh2ho=Xv=hwKs22v=kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=kwh2ho=u=hwKs22`v= kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v= kwh2ho=Xv=hwKs22v=!kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=!kwh2ho=u=hwKs22`v="kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2`v="kwh2ho=Xv=hwKs22v=#kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=#kwh2ho=u=hwKs22`v=$kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2`v=$kwh2ho=Xv=hwKs22v=%kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=%kwh2ho=u=hwKs22`v=&kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=&kwh2ho=Xv=hwKs22v='kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v='kwh2ho=u=hwKs22`v=(kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp@Times New Roman2`v=(kwh2ho=Xv=hwKs22v=)kwh2ho=u=fwv= ͱw2wY6 v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=)kwh2ho=u=hwKs22`v=*kwh2ho=Xv=fw`v= ͱw2wY6 `v=`wpew!̱ ܱw9Ew|-w`v=hQ@!hQ@wTwdv% ( % (  % % % Te@E@LahhKlju ne rije i7*%*%! %%% % % Te@E@JLah: globalni meunarodni odnosi, globalni geopoliti ki odnosi, centri moi, !***%)"?%+*)%**)!**)* !)**%)")%***%)!**)* !%%)"?*% TQ@E@>Lahxnovi svjetski poredak)*)!)%!)**%*%)TQ@E@>;Lah, Sjedinjene Ameri ke Dr~ave, unipolarizam, multipolarizam..%*)%)%<?%&)%<%%)%)***%%&?@)**%%&?TTQ@E@>LahP % % % % TTNy@E@NLahP ,TTz@E@zLahP ,TT@E@LahP ,TT@E@LahP ,TT)@E@LahP ,TT*U @E@*LahP ,TTV  @E@V LahP 5Rp @Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ !F*_XG*Ax Times ew Roman\ѱαP"_αα=R _α!dv% % %  TdV NY @E@V LahTUvodT4;:TTS N @E@S LahP =Rp@Times New Romanα dѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\αdѱ #F*_XG*Ax Times ew Roman\ѱαP"_αα=R _α#dv% % % Rp @Times New RomandѱαP[dѱ\α ϱHѱO[dѱ\α jE*_\α&" WMFC Gdѱ #F*_XG*Ax Times ew oman\ѱαP"_αα=R _α#dvdv% Rp @Times New Romanwfwr`3Xhws22Ax -@̱kwh2B-h}22~2xQ3(2˱ܱwhwfwpew!@$2xQ32xQ3̛w$2-lͱͱwTwdv% ( Rp  @Times New Romanwfwrf3-@̱kwh2B-hws22v=.kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 ހv=`wpew!˱ ޸ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=.kwh2ho=xv=hws22v=/kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" Ҡv=`wpew!˱" Ҹܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=/kwh2ho=v=hws22v=0kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 ߀v=`wpew!˱ ߸ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=0kwh2ho=xv=hws22v=1kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" Ӡv=`wpew!˱" Ӹܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=1kwh2ho=v=hws22v=2kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=2kwh2ho=xv=hws22v=3kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" Ԡv=`wpew!˱" Ըܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=3kwh2ho=v=hws22v=4kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=4kwh2ho=xv=hws22v=5kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ՠv=`wpew!˱" ոܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=5kwh2ho=v=hws22v=6kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=6kwh2ho=xv=hws22v=7kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ֠v=`wpew!˱" ָܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=7kwh2ho=v=hws22v=8kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=8kwh2ho=xv=hws22v=9kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" נv=`wpew!˱" ׸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=9kwh2ho=v=hws22v=:kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=:kwh2ho=xv=hws22v=;kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ؠv=`wpew!˱" ظܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=;kwh2ho=v=hws22v=<kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=<kwh2ho=xv=hws22v==kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ٠v=`wpew!˱" ٸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v==kwh2ho=v=hws22v=>kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=>kwh2ho=xv=hws22v=?kwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ڠv=`wpew!˱" ڸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=?kwh2ho=v=hws22v=@kwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=@&" WMFC 'kwh2ho=xv=hws22v=Akwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ۠v=`wpew!˱" ۸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Akwh2ho=v=hws22v=Bkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Bkwh2ho=xv=hws22v=Ckwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ܠv=`wpew!˱" ܸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Ckwh2ho=v=hws22v=Dkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Dkwh2ho=xv=hws22v=Ekwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ݠv=`wpew!˱" ݸܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Ekwh2ho=v=hws22v=Fkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=Fkwh2ho=xv=hws22v=Gkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ޠv=`wpew!˱" ޸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Gkwh2ho=v=hws22v=Hkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Hkwh2ho=xv=hws22v=Ikwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" ߠv=`wpew!˱" ߸ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Ikwh2ho=v=hws22v=Jkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Jkwh2ho=xv=hws22v=Kkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Kkwh2ho=v=hws22v=Lkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=Lkwh2ho=xv=hws22v=Mkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Mkwh2ho=v=hws22v=Nkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Nkwh2ho=xv=hws22v=Okwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=Okwh2ho=v=hws22v=Pkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Pkwh2ho=xv=hws22v=Qºkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=Qºkwh2ho=v=hws22v=Rúkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Rúkwh2ho=xv=hws22v=Sĺkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman2v=Sĺkwh2ho=v=hws22v=Tźkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=Tźkwh2ho=xv=hws22v=Uƺkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( Rp @Times New Roman&" WMFC 2v=Uƺkwh2ho=v=hws22v=VǺkwh2ho=xv=fwv= 0̱w2wX6 v=`wpew!˱ ܱw9Ew|-wv=hQ@gwgwwTwdv% ( Rp  @Times New Roman2v=VǺkwh2ho=xv=hws22v=WȺkwh2ho=v=fwv=" 0̱w2wX6" v=`wpew!˱" ܱw9Ew|-wv=hQ@!hQ@wTwdv% ( % (  TTNy@E@NpLahP e,TLz @E@zpULahSuvremenicima autora lanka pru~a se dobra prilika za saznavanje novih spoznaja, jer d822!,N,2,N,,22!,,,22,2!2-,',222!,2!2,-,',-2,2,2,2222&22-2,,,! TXN 4@E@NWLah~ive u doba zna ajnih promjena u svijetu. Ono ato nam omoguava poznavanje i mogunost -2,2222,-2,,,222"2N,2,2'2,2H22'22,N2N213,,3,22-2-2,2,N312,22' TNo@E@N Lahdanalize glo ,2,-, 12T4o @E@QLahbalnih meunarodnih i geopoliti kih odnosa, mo~e se usporediti sa strategijama i A2,22 N,222,!2222  1,222,22 2222', N2-, ', 2'22!,2 ', '!,,1,N,  T|N @E@Nv]Lahigrama vojskovoa koji su kroz povijest pokuaavali pobijediti protivnike. Znanstvenici, koji l1!,O, 22'22222, 22!'2 2!2- 222,' 2222',2, 222,2 2!2222, <2,2'3,2, 22 T8N9@E@N"RLahbi trebali biti nepristrani promatra i i istra~iva i, esto se ne mogu suzdr~ati o22!,2,2222,2!'!,322!2N,!,,22'!,-2,-2,,'22',23,2N3122'3-2!-,22T| 9@E@"Lah\d unosa 22222', TNu @E@N^Lahvlastitih opredjeljenja ili interesa u analize, pa im manjka objektivnosti. Razlog je mo~da u 2,'2"22!,2,,2,""2,!,',"2",2,-,"2,"N"N,22,"22,2222'!C,-21","N2-2,"2 TN! @E@N{^Lahva~nosti podru ja istra~ivanja kojim se bave geopoliti ari i istra~iva i meunarodnih odnosa, 2,-22'222!2,,'!,-2,2,22N',2,2,2,322,,!'!,-2,,N,222,!22222222', TF7 ?@E@N(<Lahjer se kroz aktivnosti koje oni trebaju istra~ivati direktno,!;',;2!2-;,2222';22,;22;!,2,2;'!,-2,;2!,222TT8 r ?@E@8 (LahP P;Ts  ?@E@s (Lahodlu uje o sudbini svijeta. 222,2,<2;'2222;'2,, Rp @Times New Romanxб ӱ\ѱP[ӱб DұӱO[ӱб jE*_бӱ $F*_XG*Ax Times ew RomanѱP"_DѱDѱ=R _lѱ$dv% % % % % % !ahT<NG5@E@N(L T|6G@E@6L\ " ' % LdNN!??% ( % % % TTG*@E@LahP ve-Rp @Times New Romanɱ TͱʱP[TͱLʱ ˱8ͱO[TͱLʱ jE*_LʱTͱ &F*_XG*Ax Times ew Roman$ʱP"_ʱʱ=R _ʱ &dv% % % % % %  % % % TTNh@E@NLahP*e% % % TTi}@E@iLahP e T~B @E@~ELahMr. sc. Petar Kure i je&WMFC diplomirani politolog i profesor geografije.eJ %/%%<)%%%%***@%)****)**% *)&*)%%TTC g @E@C LahP a%% % 6h6ah6a66g6`g6`66f6_f6_66e6^e6^66d6]d6]66c6\c6\66b6[b6[66a6Za6Z66`6Y`6Y6 6 _6X_6X 6  6 ^6W^6W 6  6 ]6V]6V 6  6 \6U\6U 6  6 [6T[6T 6 6Z6SZ6S66Y6RY6R66X6QX6Q66W6PW6P66V6OV6O6  KS.@Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-- 2 SGSI q2 S_DSIGlobalni meunarodni i geopolitiki odnosi u novom svjetskom poretku     2 SSI  2 lGSI @Times New Roman--------- 2 GSI $ 2 kSI $ 2 SI $ 2 SI $2 SI 2 SIPETAR KUREI   --- 2 }]SI*--- 2 aSI @Times New Roman---  @Times New Roman-----@Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-----2 SI ---2 SISaetak  2 5SI @Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman--2 tYSIGlobalne odnose prouavaju i geopolitika i meunarodni odnosi. Svaka disciplina prouava o@Times New Roman------@2 t#SIih sa svog aspekta, koristei svoj ---2 SIframework--- 2 +SI 2 .SIi M2 4,SIizvlaei zakljuke kroz znanstveni pristup 2 t\SIprouavanju problematike. Geopolitiki odnosi u svijetu ostaju u znaku sukoba interesa koji 2 tZSIdefiniraju geopolitiku. Borba interesa danas se vodi drugim sredstvima. Svako prouavanje 82 tSIglobalnih odnosa mora prouava^2 7SIti centre moi i njihove odnose. Suvremeni centri moi 2 tZSIprvog reda vanosti u svijetu su SAD, Kina, Rusija i Europska unija. U centre moi drugog 2 tPSIreda vanosti spadaju Indija i Japan. Najvaniji centar moi uope su SAD, koje :2 $tSInajznaajnije utjeu na novi sv22 $SIjetski poredak. Odnosi SAD 2 $vSI-12 $ySIa i drugih vanih aktera D2 5tXSIsvjetskog poretka, te meusobni odnosi ostalih centara moi, temeljni su imbenici koji 2 FtVSIutjeu na suvremene meunarodne i geopolitike odnose. Amerika globalna politika, te  @Times New Roman--2 Xt SIodnosi SAD 2 XSI-(2 XSIa i ostalih koji ne2 X<SIeto znae, ostat e glavni imbenik definiranja svjetskog 2 itYSIporetka u sljedeih nekoliko desetljea. Manje vjerojatno je mogue globalno povezivanje  2 ztUSInajvanijih aktera protiv unipolarizma. Globalne meunarodne i geopolitike odnose u ,2 tSIsluaju ponovne usposth2 >SIave neke vrste multipolarizma najvie e oblikovati meusobni 2 t\SIodnosi suvremenih najvanijih centara moi u svijetu, te centara moi drugog reda vanosti. 2 tWSISAD i Kina predstavljaju centre moi u uzletu, dok su Rusija i Japan na izmaku svojih "2 tSIsnaga, te im v}2 LSIanost polako opada. Europska unija i Indija mogle bi krenuti u oba smjera, t2 tFSIovisno o stupnju jedinstva i razvoja koji e u budunosti ostvarivati. 2 SI ---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman----- 2 }SIKljune rijei---z2 JSI: globalni meunarodni odnosi, globalni geopolitiki odnosi, centri moi, +2 }SInovi svjetski poredaktd2 ;SI, Sjedinjene Amerike Drave, unipolarizam, multipolarizam.n 2 SI --- 2 GSI $ 2 kSI $ 2 SI $ 2 SI $ 2 SI $ 2 SI $ 2 SI @Times New Roman---2 SIUvod  2 =SI @Times New Roman---@Times New Roman- @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  @Times New Roman-   @Times New Roman-  -  2 6GSI $2 6kUSISuvremenicima autora lanka prua se dobra prilika za saznavanje novih spoznaja, jer h  2 KGWSIive u doba znaajnih promjena u svijetu. Ono to nam omoguava poznavanje i mogunost     2 _G SIanalize glo2 _|QSIbalnih meunarodnih i geopolitikih odnosa, moe se usporediti sa strategijama i    2 tG]SIigrama vojskovoa koji su kroz povijest pokuavali pobijediti protivnike. Znanstvenici, koji  2 GRSIbi trebali biti nepristrani promatrai i istraivai, esto se ne mogu suzdrati o  2 SId unosa 2 G^SIvlastitih opredjeljenja ili interesa u analize, pa im manjka objektivnosti. Razlog je moda u    2 G^SIvanosti podruja istraivanja kojim se bave geopolitiari i istraivai meunarodnih odnosa,   e2 G<SIjer se kroz aktivnosti koje oni trebaju istraivati direktno 2 wSI 52 ~SIodluuje o sudbini svijeta. @Times New Roman- - - ---,ISC2 G( 2  '- @ !G-  --- 2 SI @Times New Roman- - - - - - - - - 2 GSI*--- 2 JSI s2 MESIMr. sc. Petar Kurei je diplomirani politolog i profesor geografije. 2 ZSI "System??????????????????- - IISSIISSIISSIISSIISSIIRRIIRRIIRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHQQHHQQHHQQGGQQGGQQGGQQ՜.+,0 hp|  c EGlobalni meunarodni i geopolitiki odnosi u novom svjetskom poretku: Japan i Indija svjetski centri moi drugog reda Literatura Title Headings  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdeghijklmtRoot Entry FvQv1Table0/WordDocument.^SummaryInformation(H;DocumentSummaryInformation8fCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q