ࡱ> |%bjbj .0 } EdH8=$aT''''''''([+'u'{'&&& '&'&&&07"4&&'0'&,",&,&,&''&@', : Geopolitika i suvremeni geopoliti ki polo~aj Hrvatske PETAR KURE I Sa~etak Geopolitika je nastala kao pogled na svijet koji je promatrao utjecaj geografskih faktora na politiku. Suvremena geopolitika znanstvena je disciplina i istra~uje odnose izmeu prostora, moi i stanovniatva. Geopoliti ki polo~aj jedna je od najva~nijih geopoliti kih kategorija. Geopoliti ki polo~aj uvijek je imao va~an utjecaj na polo~aj Hrvatske u meunarodnoj zajednici. Nakon osamostaljenja Hrvatske, prvi put smo u mogunosti istra~ivati njezin samostalan geopoliti ki polo~aj. U Hrvatskoj i jugoisto noj Europi su se 2000. godine dogodile zna ajne politi ke promjene. Stoga treba istra~iti novi geopoliti ki polo~aj Hrvatske i njegove mogue promjene u budunosti. Klju ne rije i: geopolitika, geopoliti ki polo~aj, Hrvatska Uvod Spominjanje rije i geopolitika esto izaziva negativne konotacije. Posljedica je to bremena iznimno negativnog nasljea koje geopolitika nosi iz doba kad je slu~ila kao opravdanje za teritorijalna osvajanja. Geopolitika je nastala kao pogled na svijet koji je promatrao utjecaj geografskih faktora na politiku. Danas je znanstvena disciplina politi ke znanosti. Istra~uje odnos izmeu prostora, moi i stanovniatva. Geopoliti ki polo~aj dinami na je kategorija i jedna je od najva~nijih geopoliti kih kategorija. Geopoliti ki polo~aj mijenja se pod utjecajem faktora koji na njega utje u. Svrha ovog lanka je: iznijeti osnovne zna ajke suvremene geopolitike, objasniti zna enje geopoliti kog polo~aja kao geopoliti ke kategorije, te primjenom pristupa kriti ke geopolitike istra~iti suvremeni geopoliti ki polo~aj Hrvatske. Suvremena geopolitika U suvremenom dobu geopolitika se poima kao oblik znanstvenog istra~ivanja koji kriti kim i objektivnim pristupom istra~uje odnos prostor-mo-stanovniatvo koji je izuzetno va~an u geopolitici. Prostor, mo i stanovniatvo u suvremenom su dobu politi ki organizirani. Politi kom organizacijom koja naj eae poprima oblik dr~ave, prostor postaje teritorij, mo postaje vlast, stanovniatvo postaje nacija. Razvoj suvremene geopolitike odvija se kroz rad tri grupe geopoliti ara koje su razvile svoje pristupe geopolitici. U Francuskoj djeluje nova geopoliti ka akola u okviru koje djeluju Michel Foucault, Michel Foucher, Yves Lacoste i Jacques Levy. Oni zastupaju politi ki aktivizam. U Velikoj Britaniji djeluje akademska akola geopolitike s neutralisti kim pristupom iji su predstavnici John O'Loughlin, Geoffrey Parker i Peter J. Taylor. U SAD-u i Velikoj Britaniji djeluje kriti ka geopolitika koja razvija kriti ki pristup geopolitici. Njeni predstavnici su John Agnew, Richard Ashley, Simon Dalby, Gertran Dijkink, Klaus Dodds i Gearoid O Tuathail. Kriti ki pristup najmlai je geopoliti ki pristup ija je va~nost u suvremenoj geopolitici sve vea. Primjenom kriti kog pristupa nastala je kriti ka geopolitika kao dio suvremene geopolitike. Kriti ka geopolitika razvila se kao poststrukturalisti ki i postmodernisti ki pristup geopoliti kim diskursima. Odgovor je na dotadaanja poimanja geopolitike u uvjetima velikih politi kih i druatvenih promjena u svijetu: raspad isto nog bloka, politi ke promjene u Europi i Aziji nastale raspadom komunisti kih federacija, odbacivanje dr~avnog socijalizma u nekadaanjim dr~avama isto nog bloka i njihov ulazak u demokratsku tranziciju, proliferacija oru~ja za masovno uniatavanje, terorizam, regionalni i etni ki sukobi te proces globalizacije. Geopolitika se poima kao problem-solving teorija za konceptualizaciju i praksu vladanja u odreenom prostoru. Uzima postojeu strukturu moi kao kontekst unutar kojeg oblikuje konceptualizaciju prostora i procesa te nazna uje osnovne elemente vanjskopoliti kog djelovanja. Dominantna metoda kriti ke geopolitike je deklarativna i imperativna. Kriti ka geopolitika koristi geopoliti ki diskurs geopolitike airenja vrijednosti liberalne demokracije (slobodno tr~iano gospodarstvo, poativanje ljudskih i manjinskih prava, sloboda medija, stvaranje sustava kolektivne sigurnosti). Kriti kim pristupom kriti ka geopolitika preispituje povjerenje u postojee strukture nastale prije i za vrijeme hladnog rata. Ove strukture viae nisu sposobne odgovarati na izazove koje donosi suvremeno doba. Kriti ka geopolitika nam nudi proairenu sliku svijeta te u obzir uzima procese globalizacije, informatizacije i druatvo rizika (risk-society). Kriti ka geopolitika je politi ka praksa i geopolitika. Prou ava suvremene geopoliti ke uvjete koji utje u na stvaranje dr~avnih politika. Ima mnogo bolje razumijevanje geopoliti ke problematike i shvaanje dr~ave i njena djelovanja. Kriti ka geopolitika geopolitiku dijeli na formalnu, prakti nu, popularnu i strukturalnu. Formalna geopolitika istra~uje geopoliti ku misao i tradiciju primjenom novog pristupa. Istra~uje aire uvjete u kojim je nastalo neko mialjenje i djelovanje, geopoliti ke figure i poglede stavlja u kontekst uvjeta i vremena u kojem su nastale. Prakti na geopolitika odnosi se na svakodnevno upravljanje dr~avom, uklju uje prakti no geopoliti ko promialjanje i konceptualizaciju vanjske politike. Primjenjuju je kreatori i provoditelji vanjskopoliti ke aktivnosti. Popularna geopolitika istra~uje popularnu kulturu i masovne komunikacije. Bavi se konstrukcijom imagea naroda i prostora i stvaranjem nacionalnog identiteta. Na taj na in graani dobivaju vijesti o politi kim zbivanjima. Strukturalna geopolitika prou ava suvremene geopoliti ke uvjete te globalne procese, tendencije i suprotnosti. Tablica 1. Podjela geopolitike prema sustavu kriti ke geopolitike VRSTE GEOPOLITIKEOBJEKT ISTRA}IVANJAPROBLEMATIKAISTRA}IVA KI PRIMJERIFormalna geopolitikaGeopoliti ko mialjenje i geopoliti ka tradicijaIntelektualci, institucije i njihov politi ki i kulturni kontekstHalford Mackinder i njegove geopoliti ke teorijePrakti na geopolitikaSvakodnevna praksa u upravljanju dr~avomPrakti no geopoliti ko promialjanje i konceptualizacija vanjske politikeUtjecaj balkanizacije na vanjsku politiku SAD prema npr. BIHPopularna geopolitikaPopularna kultura, masovni mediji, geografsko shvaanjeNacionalni identitet, konstrukcija imagea naroda i prostoraUloga masovnih medija u projekciji slike iz BIH u javnost dr~ava ZapadaStrukturalna geopolitikaSuvremeni geopoliti ki uvjetiGlobalni procesi, tendencije i suprotnostiUtjecaj globalizacije, informatizacije i drugih uvjeta na promjenu geopoliti ke prakse Izvor: Gearoid O Tuathail: Understanding Critical Geopolitics: Geopolitics and Risk Society, The Journal of Strategic Studies, vol. XXII, br. 2-3, 1999., str. 111 Geopoliti ki polo~aj Geopoliti ki polo~aj jedna je od najva~nijih geopoliti kih kategorija. Prostorna lokacija nekog grada, regije ili dr~ave na Zemljinoj povraini i odnos prema ostalim gradovima, regijama i dr~avama vrlo je va~an faktor u vrednovanju zna ajki va~nih u politi kim, gospodarskim ili vojnim pitanjima. Geopoliti ki polo~aj kompleksna je kategorija i predstavlja skup geopoliti kih obilje~ja odreene politi ko-teritorijalne jedinice, naj eae dr~ave. Geopoliti ki polo~aj nije stalan i nepromjenjiv, ve je promjenjiva kategorija koja se mijenja s obzirom na promjene u dr~avi i njenoj okolini koje utje u na geopoliti ki polo~aj dr~ave. Pojam geopoliti kog polo~aja izvodi se iz pojma geografskog polo~aja koji je promjenjiv odnos neke lokacije, regije ili dr~ave prema prirodno-geografskim i druatveno-gospodarskim zna ajkama bli~e ili dalje okolice (Pavi, 1973, 94). Geopoliti ki polo~aj je vrsta geografske lokacije koja u obzir uzima faktore zna ajne za unutarnje politi ke prilike i joa va~nije vanjskopoliti ki polo~aj odreene dr~ave. Geopoliti ki polo~aj uklju uje ocjenu zna enja kombinacije geografskih i politi kih faktora (Pavi, 1973, 94). Geopoliti ki polo~aj jedan je od geopoliti kih sadr~aja nacionalne sigurnosti. Geopoliti ki sadr~aji obuhvaaju sve teritorijalno-politi ke i vojno-geografske ili geostrateake sastavnice povijesno promjenjiva zna aja, koje djeluju na stabilnost dr~ave u regionalnim, nadregionalnim i globalnim geopoliti kim odnosima. Na dr~avnoj razini, geopoliti ki sadr~aji nacionalne sigurnosti su: geopoliti ki polo~aj, geostrateaki polo~aj, geoprometni polo~aj, grani ni i teritorijalni sporovi, veli ina teritorija, oblik teritorija, polo~aj regije jezgre i glavnog grada, ostali aspekti. Geopoliti ki polo~aj se po pristupu tradicionalne geopolitike mo~e promatrati kroz 13 zna ajki. Te zna ajke su: geografski polo~aj, pripadnost geozoni, pripadnost vojnim i politi kim savezima, smjeataj spojne ili kontaktne zemlje, tradicionalni ili suvremeni ekspanzionisti ki pravci te suvremeni prometni i turisti ki pravci koji preko neke dr~ave (ne) prolaze, politi ko okru~enje, prirodno-geografske zna ajke, polo~aj kontinentalne ili maritimne dr~ave, razvedenost obale, veli ina dr~avnog teritorija, geografska dovraenost, tip granica, oblik teritorija i polo~aj glavnog grada. Kriti ka geopolitika ne istra~uje geopoliti ki polo~aj kroz ove zna ajke. Geopoliti ki polo~aj nije samo zbroj zna ajki ve je slo~ena kategorija viaeg stupnja. Sadr~i geografske faktore koji djeluju na polo~aj dr~ave u meunarodnoj zajednici. Kriti ka geopolitika objektivnim i kriti kim istra~ivanjem geopoliti ke problematike u teritorijalno-politi koj jedinici (naj eae dr~avi) pokuaava razumjeti suvremeni geopoliti ki polo~aj neke teritorijalno-politi ke jedinice, naj eae dr~ave. Istra~uje utjecaj geografskih faktora na situaciju u dr~avi i njenom okru~enju. Kriti ka geopolitika ne podr~ava geografski determinizam. Zna aj geografskih faktora (posebice prirodno-geografskih) sve je manji. Ne promatra svijet kroz isticanje vojnih faktora, jer u svijetu ja aju sustavi kolektivne sigurnosti koji smanjuju vojne prijetnje. Kriti ka geopolitika istra~uje geopoliti ki polo~aj kroz istra~ivanje suvremenih geopoliti kih uvjeta (podru je strukturalne geopolitike). Geopoliti ki polo~aj istra~uje kroz istra~ivanje geografskih faktora, globalnih geopoliti kih struktura, situacije u politi kom okru~enju dr~ave i situacije u samoj dr~avi (stanje demokracije i politi kog sustava, stanje gospodarstva, stanje stanovniatva koje promatra kroz stavove i opredjeljenja). Kriti ka geopolitika istra~uje i mogunosti dr~ave u vanjskopoliti kom djelovanju koje proizlaze iz zna ajki njenog suvremenog geopoliti kog polo~aja. Suvremeni geopoliti ki polo~aj Hrvatske Hrvatska je ostvarenjem svoje neovisnosti 1991. godine postala samostalna i suverena europska dr~ava. Time je stekla uvjete da se njen geopoliti ki polo~aj mo~e po eti promatrati na nov na in, gotovo neovisno od ostalih teritorijalno-politi kih jedinica s kojima je bila u dr~avnoj zajednici. Nakon izbora 3. sije nja 2000. godine geopoliti ki polo~aj Hrvatske je u manje od jednog desetljea ponovno promijenjen. Hrvatska je izaala iz meunarodne izolacije, poboljaala je svoj meunarodni polo~aj, uala u neke europske i euroatlantske programe u koje dotad nije imala pristupa zbog neprihvatljivosti politike koju je provodila stranka na vlasti. Meunarodni polo~aj Hrvatske danas je povoljan i takav e ostati dok god e vlast u Hrvatskoj poativati kriterije koje pred nju postavlja meunarodna zajednica na elu sa SAD-om i Europom. Ovi kriteriji obvezni su za sve kandidate za ulazak u europske i euroatlantske integracije. Stoga ih se Hrvatska mora pridr~avati, jer je ulazak u integracije najbolji na in za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa. Geopoliti ki polo~aj dr~ave ne mo~e se mijenjati brzinom kojom se mijenja meunarodni polo~aj dr~ave. Geopoliti ki polo~aj ovisi o geografskim faktorima koji se gotovo uope ne mijenjaju, o globalnim geopoliti kim strukturama, politi kom okru~enju dr~ave i situaciji u dr~avi. Odrednice suvremenog geopoliti kog polo~aja Hrvatske dijelimo u etiri skupine. Ove odrednice moramo istra~ivati skupno jer meusobno djeluju jedne na druge. Geografski faktori prva su skupina odrednica. ine ih geografski smjeataj i geografski polo~aj Hrvatske, polo~aj velikih reljefnih cjelina u odnosu na Hrvatsku, regionalna struktura i geoprometni polo~aj Hrvatske. Globalne geopoliti ke strukture ine drugu skupinu odrednica. Nestankom isto nog bloka nestala je opasnost totalnog nuklearnog sukoba supersila. Uslijedio je nastanak novog svjetskog poretka i ubrzanje procesa globalizacije. Usprkos tome hijerarhijska organizacija prostora, broj geostrateakih podru ja i geopoliti kih regija nisu promijenjeni. Jedina promjena je pomicanje granica nekih geopoliti kih regija i osjetljivih zona (shatterbelts). One sada obuhvaaju neato druga iji prostor. Politi ko okru~enje dr~ave ini treu skupinu odrednica. U slu aju Hrvatske to je srednja i jugoisto na Europa te periferno ju~na Europa. Hrvatska ini prijelazni prostor izmeu srednje i jugoisto ne Europe. U treu skupinu odrednica spadaju: karakter vlasti u susjednim dr~avama, (ne) postojanje grani nih i teritorijalnih sporova, sigurnost i stabilnost susjednih dr~ava, mogunosti suradnje sa susjedima. Politi ka situacija u Hrvatskoj ini etvrtu skupinu odrednica. U ovu skupinu odrednica spadaju: karakter vlasti (da li je proeuropska ili izolacionisti ka), stanje demokracije i ljudskih prava, poativanje manjinskih prava, stanje politi kog sustava, sloboda medija, stanje gospodarstva. Ovo je skupina odrednica na koju izravno mogu utjecati graani Hrvatske na izborima za Hrvatski Sabor. Sve odrednice osim stanja gospodarstva mogu se promijeniti promjenom vlasti na izborima. Najbolji primjer je vrlo pozitivna promjena politi ke situacije u Hrvatskoj nakon izbora 3. sije nja 2000. g., koja ostaje optereena naslijeenim problemima u gospodarstvu. U skladu s izlo~enom metodologijom istra~ivanja geopoliti kog polo~aja, izlo~it u rezultate provedenog istra~ivanja suvremenog geopoliti kog polo~aja Hrvatske. Geopoliti ki polo~aj istra~ivan je kroz etiri skupine odrednica koje djeluju jedne na druge. To su geografski faktori, globalne geopoliti ke strukture, politi ko okru~enje Hrvatske te politi ka situacija u Hrvatskoj. Geografski faktori djeluju stalno i vrlo se sporo mijenjaju. Zna ajno utje u na stanje i razvoj stanovniatva koje obitava u geografskom prostoru na kontaktu viae sfera: litosfere, atmosfere i hidrosfere. Prostor u kojem obitava stanovniatvo zovemo antroposfera, a stalno naseljen prostor zovemo ekumena. Hrvatska je dio ekumene. Smjeatena je u sjevernom umjerenom geografskom pojasu na europskom kontinentu koji se nalazi izmeu Arkti kog oceana, Azije, Sredozemlja i Atlantskog oceana. Hrvatska je dio tri velike reljefne cjeline  Panonske nizine, Dinarida i Jadranskog mora ( iji su dio hrvatski otoci i teritorijalno more kao dio dr~avnog prostora). Hrvatska je takoer rubno polo~ena u odnosu na jednu veliku reljefnu cjelinu  Alpe. Geografski polo~aj Hrvatske odreuje ju kao dr~avu na dodiru viae europskih regija. To su srednja Europa, jugoisto na Europa i zbog participacije na Jadranu kao dijelu Sredozemnog mora, ju~na Europa. Hrvatska ima heterogenu regionalnu strukturu jer se sastoji od tri sastavnice  Panonske, Dinarske i Jadranske Hrvatske. Svaka od tri hrvatske sastavnice nalazi se u razli itoj europskoj regiji. Panonska Hrvatska dio je srednje Europe, Dinarska Hrvatska dio je ju~ne i jugoisto ne Europe, Jadranska Hrvatska dio je ju~ne Europe. Zbog heterogenosti i polo~aja na dodiru velikih europskih regija te participaciji na va~nim prometnim pravcima, Hrvatska ima kontaktno-spojni polo~aj, koji ju ini prostorom povezivanja srednje i ju~ne Europe (Panonska nizina-Jadran) te srednje i jugoisto ne Europe (Alpe-Balkan). Geografski i geoprometni polo~aj komparativna su prednost Hrvatske. Oni mogu nadoknaditi nepovoljnosti s kojim se Hrvatska danas susree (kriza gospodarstva, nestabilnost dijela politi kog okru~enja, maleni prirodni resursi). Stoga geografski i geoprometni polo~aj Hrvatske treba ato bolje valorizirati. Drugu skupinu odrednica ine globalne geopoliti ke strukture koje se vrlo sporo mijenjaju. Brzinu njihove promjene mogu poveati velike promjene u meunarodnim odnosima ili politi ke promjene u nekim geopoliti kim regijama. Globalne geopoliti ke strukture najsustavnije je istra~io ameri ki geopoliti ar Saul Bernard Cohen. Rezultate je objavio u nekoliko knjiga. Cohen je, objedinivai dotadaanje podjele svijeta, napravio novu podjelu svijeta u kojoj je uveo hijerarhijsku organizaciju prostora. Prostor je podijelio na hijerarhijski ureene prostorne cjeline kroz koje se lakae razumiju globalni geopoliti ki procesi i strukture. Cohen je svijet podijelio na dva geostrategijska podru ja, euroazijsko-kontinentalno i maritimno. Geostrategijska podru ja sastoje se od geopoliti kih regija. Geopoliti ke regije sastoje se od dr~ava i ostalih teritorijalno-politi kih jedinica koje se sastoje od svojih regija. Euroazijsko podru je ima dvije geopoliti ke regije  Heartland i isto na Europa te isto na Azija. Maritimno podru je ima pet geopoliti kih regija  Anglo-Amerika i Karibi, maritimna Europa i Magreb, oto na Azija i Oceanija, subsaharska Afrika i Ju~na Amerika.v  "zJ 4%&j,l, 4466<6777@9B9t9˲yulubuububu\u\u\u h!xCJjh!x0JUh!x6CJ]h!xh!x6CJOJQJ]^Jh!xCJOJQJ^Jh!x5CJOJQJ\^Jh!x6CJOJQJ]^J"h!x56CJOJQJ\]^J h}<6] h!x6]h!x6OJQJ]^Jjh!x0JOJQJU^Jh!xOJQJ^J h!x5\$v z|Jn'n,Z3x3 4^`$Hd]H`a$ $Hd]Ha$ $d]a$$d]^a$^ d^ d` 4.4<4V4p44444(5bV $dh$Ifa$kd$$Ifl\#tpR  064 la dh$If (5566<66 77_V dh$Ifkd$$Ifl\#tpR  064 la $dh$Ifa$777888@9kbVVV $dh$Ifa$ dh$Ifkd$$Ifl\#tpR  064 la@9B9t99::kbVVV $dh$Ifa$ dh$IfkdC$$Ifl\#tpR  064 lat9::z;;<<<B<j<III^N`NdNNYYYee>g|ghijjkFkBnn8\XpXZ6*<Rth}<5CJ\h!x5CJ\h"&U h!x6]jh!x0JU h!x5\h!x6CJ] h!xCJh!x6CJ] h!xCJh!x h!xCJB:::<<B<DEIKbNTkid^^^^^ii`$a$kd$$Ifl\#tpR  064 la TYYY,be>gkBn`sXvք*6 ^ ^` Osim ovih geopoliti kih regija postoje dva shatterbelta ili osjetljive zone  Bliskoisto ni i shatterbelt jugoisto ne Azije, te neovisno geopoliti ko podru je ju~ne Azije. Nastankom novog svjetskog poretka koji se stvara od raspada SSSR-a i isto nog bloka, broj geostrateakih podru ja i geopoliti kih regija nije se promijenio. Granice geopoliti kih regija nisu prostorno ograni ene. One se pomi u u skladu s veim politi kim promjenama u dr~avama regije, koje odreuju daljnje orijentacije dr~ava. Granice geopoliti kih regija neato su promijenjene na dodiru geostrateakih podru ja. Hrvatska kao mala dr~ava s malo stanovnika i slabim gospodarstvom, u svjetskim razmjerima ne mo~e utjecati na promjenu globalnih geopoliti kih struktura i globalnih geostrateakih odnosa. No, globalne geopoliti ke strukture mogu utjecati na Hrvatsku. Odnose u globalnim geopoliti kim strukturama danas odreuju najmonije dr~ave, geostrateaki igra i. Suvremeni geostrateaki igra i su SAD, Rusija, Kina, Francuska i Njema ka. Male dr~ave meu koje spada Hrvatska moraju nai svoje mjesto u savezima s veim dr~avama i ulaskom u integracije. Hrvatska treba iskoristiti svoj polo~aj u odnosu na globalne geopoliti ke strukture jer se nalazi na dodiru geostrateakih podru ja, geopoliti ke regije Heartland i isto na Europa s regijom maritimna Europa i Magreb, te na dodiru europskih regija srednja i jugoisto na Europa. Hrvatska zbog svog polo~aja mo~e postati gateway dr~ava prema jugoisto noj Europi. Gateway dr~ave ~ele biti gospodarski razvijenije od susjednih dr~ava, imaju dobre preduvjete za razvoj turizma, trgovine i prometa. Imaju i dobre uvjete za ostvarivanje gospodarskih, druatvenih i politi kih veza. Gateway dr~ave su va~ni faktori nastanka gospodarske, politi ke i sigurnosne stabilnosti regije. Nisu vojna prijetnja ostalim dr~avama. Ostvaruju dvostran utjecaj  prema svom okru~enju te prema regiji i svijetu. Gateway dr~ave moraju paziti da ne ostvare dobre veze sa samo jednom velikom silom ve trebaju ostvarivati dobre odnose sa svim dr~avama. No, takvu orijentaciju nije lako postii jer suradnja i povjerenje sporo se ostvaruju. Hrvatska takoer ima priliku postati dio Demokratskog mostobrana koji ini zapadna Europa kao mostobran SAD-a u Euroaziji. Povezanost Europe i SAD-a je vrlo sna~na i najviae se o ituje u intenzivnim meunarodnim odnosima pro~etim suradnjom i prijateljstvom. Zapadna Europa i SAD ine zonu stabilnosti i sigurnosti ato se vidi iz nepostojanja ratnog sukoba od 1945. g. i postojanju NATO-a. Hrvatska mo~e postati dio Europe koji ima ulogu Demokratskog mostobrana i tako se uklju iti u europske gospodarske i euroatlantske sigurnosne integracije. lanstvo u tim integracijama najbolji je put ostvarivanja i zaatite nacionalnih interesa Hrvatske. lanstvo u Partnerstvu za mir i kasnije NATO-u je uz vlastitu vojsku jamac opstanka Hrvatske. Danaanji odnosi s Europskom unijom i mogue budue lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji najbolji su na in za ostvarivanje blagostanja kroz gospodarski razvoj Hrvatske. Stvaranje povoljnog okru~enja Hrvatske mo~e se postii kroz pretvorbu Hrvatske u gateway dr~avu prema nestabilnom podru ju jugoisto ne Europe. Zaatitu vrednota i o uvanje resursa Hrvatska mo~e ostvariti kroz zajedni ko djelovanje na ostvarenju ostalih nacionalnih interesa. U djelovanju prema globalnim geopoliti kim strukturama i geostrateakim igra ima, Hrvatska treba poduzimati tri geopoliti ke inicijative  europsku (EU, Vijee Europe, OESS), euroatlantsku (SAD, NATO) i globalnu (UN, Rusija, Kina). Koordiniranim djelovanjem prema svim subjektima meunarodnih odnosa koji djeluju u meunarodnoj zajednici Hrvatska se treba ato bolje prilagoditi novim izazovima koje donosi proces globalizacije, novi svjetski poredak i nove prijetnje nacionalnoj sigurnosti globalnog karaktera. Trea skupina odrednica su one koje odreuju politi ko okru~enje Hrvatske. Politi ko okru~enje Hrvatske ine Hrvatskoj susjedne dr~ave  Slovenija, Maarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora. Slovenija i Maarska dio su srednje Europe te kao stabilne demokratske tranzicijske dr~ave predstavljaju stabilno i povoljno politi ko okru~enje Hrvatske. Ove dr~ave na putu u europske integracije napreduju br~e nego Hrvatska te predstavljaju izvor pozitivnih impulsa i promjena. Slovenija je po postignutim rezultatima najuspjeanija od svih tranzicijskih zemalja. Maarska je 1999. g. postala punopravna lanica NATO-a. Slovenija je za Hrvatsku posebno va~na jer predstavlja most prema zapadnoj, dijelu srednje i dijelu ju~ne Europe tj. prema glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima i Europskoj uniji. Stoga odr~anje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa pro~etih suradnjom treba biti najva~niji cilj hrvatske politike prema Sloveniji. Na karakter buduih odnosa sa Slovenijom najviae e utjecati rjeaavanje grani nih sporova. Maarska kao va~an hrvatski trgovinski partner i lanica NATO-a treba biti dr~ava s kojom Hrvatska treba odr~avati ato bolje odnose. Hrvatska je prirodni izlaz Maarske na svjetsko more. Ovu ulogu Hrvatska treba vrednovati pru~ajui Maarskoj usluge u tranzitu robe. S Maarskom Hrvatska nema grani nih sporova ato je povoljno za razvijanje ato boljih odnosa u budunosti. Nepovoljno politi ko okru~enje Hrvatske ini dio regije koju nazivamo Balkan. Regija je odreena prema kulturnim i civilizacijskim zna ajkama. Balkan je kroz povijest gotovo uvijek bio popriate sukoba, a tako je i danas. Suvremeni izazovi sigurnosti Balkana su tradicionalni balkanski konflikti, novi balkanski konflikti vezani uz stjecanje dr~avnosti i novi izazovi sigurnosti koji su neteritorijalni i globalni po svom rasprostiranju, pa tako zahvaaju i prostor Balkana. Srbija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora predstavljaju nepovoljno politi ko okru~enje Hrvatske. Upravo iz tih dr~ava dolaze mogue vojne prijetnje nacionalnoj sigurnosti Hrvatske: neuspjeh politi ke, socijalne i gospodarske obnove i raspad Bosne i Hercegovine, teritorijalni sporovi sa susjednim dr~avama, produbljivanje krize u Srbiji i na Kosovu, eskalacija sukoba u Makedoniji i mogue proairivanje na Kosovo, Albaniju i Crnu Goru. Srbija je dr~ava s kojom je Hrvatska 1991. g. vodila rat na svojoj isto noj granici. Nakon prestanka rata i potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa 1996. g., sve do 2000. g. nisu se desile nikakve zna ajnije promjene u odnosima dviju zemalja. Odnosi su ostali obilje~eni nepovjerenjem, brojnim nerijeaenim sporovima i problemima izbjeglica i njihove imovine. Suradnja na gospodarskom polju zna ajnije je poboljaana tek 2000. g. nakon smjene vlasti u obje dr~ave. Srbija je danas dr~ava u kojoj joa uvijek vlada nesigurnost i nestabilnost te je povrh toga njeno gospodarstvo u velikoj mjeri uniateno. Hrvatska sa Srbijom treba uspostaviti ato intenzivnije gospodarske odnose, jer Srbija predstavlja tr~iate dvostruko vee od naaeg i bila je tradicionalno tr~iate za naau robu. Obje zemlje mogu imati mnogo koristi od suradnje na gospodarskom polju. Uz trgovinu, posebnu pa~nju treba posvetiti ato boljem valoriziranju postojeeg posavskog koridora kao dijela europskog koridora X. Politi ki odnosi ostat e slabije razvijeni dok se ne rijeae brojni problemi koji ih optereuju: grani ni i teritorijalni sporovi, podjela zajedni ke imovine, problem izbjeglica, pitanje plaanja ratne odatete Hrvatskoj itd. Bosna i Hercegovina je dr~ava koja je pretrpjela najgora ratna razaranja u Europi nakon II. svjetskog rata. Podijeljena po etni kim linijama, BIH je po etkom 90-ih pretrpjela agresiju bosanskih Srba kojima je pomagala Srbija. Cilj agresije bilo je razbijanje i podjela dr~ave izmeu Srbije kojoj bi pripao vei dio, i Hrvatske kojoj bi pripao manji dio teritorija BIH. Ova agresija bila je provedba u djelo namjera srpske geopolitike i naiala je na partnera i u hrvatskoj dr~avnoj politici toga doba, ali ne i u hrvatskom narodu koji je bio prevaren. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. g. BIH je podijeljena na dva entiteta  boanja ko-hrvatski i srpski, pribli~no jednake veli ine. Posljedice ratnih razaranja, problemi izbjeglica (od kojih se vei dio nije vratio svojim kuama), uniateno gospodarstvo, nepovjerenje meu pripadnicima razli itih etni kih skupina, stalni pokuaaji Hrvata i Srba da se priklju e mati noj zemlji  sve su to prijetnje nacionalnoj sigurnosti, teritorijalnom integritetu i samom opstanku BIH kao dr~ave. Ovakva situacija, obilje~ena nestabilnoau i nesigurnoau, ujedno je i prijetnja nacionalnoj sigurnosti Hrvatske jer e se mogui sukob u BIH vrlo negativno odraziti i na Hrvatsku. Prijetnje sigurnosti Hrvatske nisu izravno vojne, nego gospodarske i humanitarne. Hrvatska mora pomagati opstanak Bosne i Hercegovine i njenu daljnju stabilizaciju. Stabilnost i sigurnost BIH ujedno zna e i stabilnost i sigurnost Hrvatske, jer je BIH kao nijedna druga dr~ava povezana s Hrvatskom brojnim vezama  etni kim, prometnim, gospodarskim i sigurnosnim. Crna Gora je najmanje nestabilan dio nestabilnog politi kog okru~enja Hrvatske. U bliskoj budunosti mogla bi postati dio stabilnog okru~enja Hrvatske. Nakon promjene re~ima u Srbiji, prijetnje opstanku Crne Gore mnogo su manje. No, i dalje postoje prijetnje nacionalnoj sigurnosti Crne Gore  reakcija snaga u Crnoj Gori koje se protive moguoj neovisnosti, mogui separatizam u opinama koje grani e sa Srbijom ako doe do neovisnosti, opasnost od albanskog separatizma. Crna Gora s malim brojem stanovnika i slabim gospodarstvom nu~no mora tra~iti putove svog opstanka u pribli~avanju Europi i suradnji sa susjedima. Crna Gora nije prijetnja nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. Hrvatska s Crnom Gorom treba razvijati ato bolje gospodarske odnose. Hrvatska Crnoj Gori mo~e postati gateway ka Europi. etvrta skupina odrednica odnosi se na politi ku situaciju u samoj Hrvatskoj. Od promjene re~ima na izborima 3. sije nja 2000. g. Hrvatska je zna ajno izmijenila svoj meunarodni polo~aj, postala je lanicom viae organizacija u koje prije nije imala pristupa, postala je otvorena za razne oblike suradnje te izrazila spremnost da se ato prije priklju i europskim i euroatlantskim integracijama. Politi ka situacija u Hrvatskoj vrlo se brzo mijenja. Uzroci promjena su: naslijeeni gospodarski problemi, nestabilnost koalicijske vlasti, socijalni problemi, poziv na ruaenje ustavnog poretka koje upuuju militantne skupine desnog opredjeljenja i hrvatska politi ka desnica. Hrvatska je zbog kriminala i samoubila ke politike izgubila gotovo 10 godina u svome razvoju, u kojima ne samo da nije napredovala, nego je izrazito nazadovala na svim poljima druatvenog ~ivota. Stabilnost i opstanak aktualne vlasti u Hrvatskoj ovisit e o brzini rjeaavanja gospodarskih problema. Opstanak ili pad aktualne vlasti u Hrvatskoj odredit e sudbinu Hrvatske, ali i njen geopoliti ki polo~aj. Da li e Hrvatska postati dio Europe i njenih integracija? Ili e ponovno postati dio Balkana, izolirana i uniatena? O tome e odlu iti bira i na sljedeim izborima. Zaklju ak U razvoju geopolitike postoje dva osnovna razdoblja i dva najva~nija pristupa zna ajna za ova razdoblja. To su tradicionalni i suvremeni geopoliti ki pristup. Suvremeni pristup danas je dominantan u geopolitici. U okviru suvremenog pristupa najviae se razvija kriti ki geopoliti ki pristup. Suvremena geopolitika je znanstvena disciplina ija je glavna zadaa prou avanje odnosa izmeu prostora, stanovniatva i moi. Suvremena geopolitika prou ava i geopoliti ku povijest, dnevno upravljanje dr~avom, popularnu kulturu i medije, te suvremene geopoliti ke uvjete. Geopoliti ki polo~aj kao geopoliti ka kategorija ima veliku va~nost za dr~avu i jedna je od odrednica polo~aja dr~ave u meunarodnoj zajednici. Ujedno je i jedan od geopoliti kih sadr~aja nacionalne sigurnosti. Suvremeni geopoliti ki polo~aj Hrvatske istra~ivan je kroz etiri skupine odrednica  geografske faktore, globalne geopoliti ke strukture, politi ko okru~enje Hrvatske i politi ku situaciju u Hrvatskoj. Geografski faktori su kroz povijest negativno utjecali na geopoliti ki polo~aj Hrvatske, ali sada bi mogli postati hrvatska prednost. Globalne geopoliti ke strukture sporo se mijenjaju i na Hrvatsku utje u kontinuirano, ali neizravno. Polo~aj Hrvatske na dodiru dva velika geostrateaka podru ja mogao bi postati hrvatska prednost ako Hrvatska postane gateway dr~ava prema jugoisto noj Europi ili dio Demokratskog mostobrana. Situacija u politi kom okru~enju Hrvatske relativno se brzo mijenja jer se u nestabilnom okru~enju neprestano pojavljuju politi ke krize. Najbr~e se dakako mijenja politi ka situacija u Hrvatskoj. Njen e razvitak ovisiti o rezultatu sljedeih izbora za Hrvatski Sabor i ne mo~e se sa sigurnoau predvidjeti. Petar Kure i Geopolitics and the Contemporary Geopolitical Position of Croatia Summary Geopolitics was founded as a world perspective, which observed the influence of geographical factors on politics. Contemporary geopolitics is a scientific discipline which explores relations between space, power and population. Geopolitical location is one of the most important geopolitical categories. Geopolitical location was always significantly responsible for Croatia's position in the international community. Croatia has gained independence, so we can explore her independent geopolitical location for the first time. In the year 2000., significant political changes occured in Croatia and in the Southeastern Europe. It is therefore necessary to explore the new geopolitical location of Croatia and its possible changes that might occur in the future. Literatura: Brzezinski, Z.,Velika aahovska plo a: Ameri ki primat i njegovi geostrateaki imperativi, Hrvatska udruga za meunarodne studije, Zagreb, 1999. Cvrtila, V., Republika Hrvatska  gateway prema jugoisto noj Europi, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 1, 2000., str. 161-172 Klemen i, M., (ur.), Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, Zagreb, 1997. Mamadouh, V., Reclaiming Geopolitics: Geographers Strike Back, The Journal of Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, 1999., str. 118-138 O Tuathail, G., Understanding Critical Geopolitics: Geopolitics and Risk Society, The Journal of Strategic Studies, vol. XXII, br. 2-3, 1999., str. 107-124 Pavi, R., Osnove ope i regionalne politi ke geografije, geopolitike i geostrategije I., Sveu iliate u Zagrebu, Zagreb, 1973. Tatalovi, S., Nacionalni interesi i nacionalna sigurnost Hrvatske, Meunarodne studije, vol. I, 2000., str. 53-64 Vu i, P., Politi ka sudbina Hrvatske, Mladost, Zagreb, 1995. Vukadinovi, R., Meunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, 2001. Vukadinovi, R., Sigurnost na jugoistoku Europe, Interland i Hrvatska udruga za meunarodne studije, Vara~din, 2000.  Petar Kure i je diplomirani politolog i profesor geografije. Zavraio je poslijediplomski studij geografije na Prirodoslovno-matemati kom fakultetu u Zagrebu.  Virginie Mamadouh: Reclaiming Geopolitics: Geographers Strike Back, The Journal of Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, 1999., str. 118-138.  Gearoid O Tuathail: Understanding Critical Geopolitics: Geopolitics and Risk Society, The Journal of Strategic Studies, vol. XXII, br. 2-3, 1999., str. 107-124.  Ibidem  Mladen Klemen i (ur.): Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, Zagreb, 1997., str. 263-267.  Petar Vu i: Politi ka sudbina Hrvatske, Mladost, Zagreb, 1995., str. 270.  Radovan Vukadinovi: Meunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, 2001., str. 369-404.  Saul B. Cohen: Geography and Politics in a World Divided, Random House, New York, 1963. Saul B. Cohen: Geography and Politics in a Divided World, Methuen, London, 1964.  Vlatko Cvrtila: Republika Hrvatska  gateway prema jugoisto noj Europi, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 1, 2000., str. 162.  Zbigniew Brzezinski: Velika aahovska plo a, Hrvatska udruga za meunarodne studije, Zagreb, 1999., str. 35-43.  Vlatko Cvrtila: Republika Hrvatska  gateway prema jugoisto noj Europi, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 1, 2000., str. 164.  Zbigniew Brzezinski: Velika aahovska plo a, Hrvatska udruga za meunarodne studije, Zagreb, 1999., str. 52-53.  Vitalni nacionalni interesi Hrvatske su: opstanak u miru i slobodi te zaatita neovisnosti, suvereniteta i cjelovitosti, gospodarski prosperitet i blagostanje svih graana, povoljno okru~enje i suradnja u regiji, zaatita i promicanje nacionalnih vrednota te o uvanje resursa. Prema: Siniaa Tatalovi: Nacionalni interesi i nacionalna sigurnost Hrvatske, Meunarodne studije, vol. I, 2000., str. 53-64.  Vlatko Cvrtila: Republika Hrvatska  gateway prema jugoisto noj Europi, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 1, 2000., str. 171.  Radovan Vukadinovi: Sigurnost na jugoistoku Europe, Interland i HUMS, Vara~din, 2000., str. 136-150.  Siniaa Tatalovi: Nacionalni interesi i nacionalna sigurnost Hrvatske, Meunarodne studije, vol. I, 2000., str. 61.     R            H  z  z  8]^8 ]^]`t     \     V t        .$fnFlr<D8@| \^pr `ѿh!x6CJOJQJ]^Jh!xCJOJQJ^J#jh!x0JCJOJQJU^Jh!x6CJ]h!x6CJ] h!T~CJh!x h}<CJ h!xCJ h!x6]@z .tr"  \pdh ]^ ^`gd!T~`gd!T~`8\v"#r$^%`%d%f%j%l%p%r%v%x%z%|% ]^dh8:f\^~.Fd (Fvx<"b"""""4#R#### $r$t$%*%^%`%b%f%h%l%n%r%t%z%|%νh!x6CJ]jh ZUh Zh!x6CJOJQJ]^Jh!xCJOJQJ^J#jh!x0JCJOJQJU^J>,1h. A!"#$% $$If!vh55m5F 5 #v#vm#vF #v :V l065t5p5R 5 4$$If!vh55m5F 5 #v#vm#vF #v :V l065t5p5R 5 4$$If!vh55m5F 5 #v#vm#vF #v :V l065t5p5R 5 4$$If!vh55m5F 5 #v#vm#vF #v :V l065t5p5R 5 4$$If!vh55m5F 5 #v#vm#vF #v :V l065t5p5R 5 4^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHJ@J  Heading 1$d@&CJOJQJ^JDA`D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k (No List >@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*NB@N Body Text$Hd]Ha$ OJQJ^JbT@"b Block Text$d]^a$6CJOJQJ]^JT,T Table of Authorities^`D.D  TOA Headingx5OJQJ\4R4 Header  p#.)a. Page NumberPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] M 5 /#0?CFWKKMPHY[ +B!L=C, 0 t9t|%GM 4(57@9:Tz |%HIJKLNO8@0(  B S  ?**2-2-:-:-<-=-v11$C)C*C*C5C6CDCECICMCNCNCZC]CzC~CCCCCCC k kEkEkkkkk(p)pttuu8u8uPuWu]ubucunuououpuuuvu~uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv vvvvvv"v$v0v1v9v:vw?wBwCwHwOwQwRwUwVwZwbwmwnwwwxwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxxxx xxxxxxx$x%x*x+x-x.x1xTxTx^x`xcxxxxxxy ycycylymynyqyqysyuyyyyyyyyyyyyyyyyyzzz zz>z>z@zHzJzMzNz[z\zdzezpzrz}z~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz]{]{f{h{l{{{{{|||| |||||||| }}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~ ~8~?~B~J~L~Y~Z~b~c~n~p~{~|~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~.26;=FGJKSTVYYY^_ffhnotvyz~ǀUVYablс؁JRS]Ճۃ܃W^u|ل9?@Iuunuou }@P`CP> !x!x!**2-2-:-:-<-=-v11556:7:::>>$C)C*C*C5C6CDCECICMCNCNCZC]CzC~CCCCCCC__g`h`iijj k kEkEkkkkkmnnn(p)ptttuu8u8unuouTxTx`xcxxxxxcycylyqyyyyy zz>z>zJzNzzzzz8{]{]{h{l{{{{{||| ||||| }YY^_ffUV6Nτ7uu8u?unuou"&}< Z!x!T~ } }@p-0BHHH4H6H:H<HbHhHUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialACambria Math"1%XƠ&Xf^=bj?bj?4d||2HP?!T~2!xx- Suvremeni geopoliti ki polo~aj Hrvatske Petar Kure iPeroOh+'0CHCHHCHG% % % !ah% % % TT< M` @E@< LP1%" % % % TTa ] @E@a LahP 6 TTNC@E@NLahP 6Rp@"ArialKLK K0KP\KK KKO\KK jE*_KK \F*_X3. *Cx Arial"X_KKKP"_KK=R _@K\dv% % % Rp@"ArialK0KP\KK KKO\KK jE*_KK \F*_X3. *Cx Arial"X_KKKP"_KK=R _@K\dvdv% Rp@"ArialwfwrPA4Xhw,,Cx  `5DKkwh,B h},,~,xQ-(,KKwt-hwfwpew!`5$,xQ-,xQ-̛w$, KKwTwdv% ( Rp @"ArialwfwrHA4 `5DKkwh,B hw,,/ 'kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ 'kwh,//Khw,, / (kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / (kwh,//Khw,,/ )kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,/ )kwh,//Khw,, / *kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / *kwh,//Khw,,/ +kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ +kwh,//Khw,, / ,kwh,//Kfw / &" WMFC 2\Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial, / ,kwh,//Khw,,/ -kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ -kwh,//Khw,, / .kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial, / .kwh,//Khw,,/ /kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ /kwh,//Khw,, / 0kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial, / 0kwh,//Khw,,/ 1kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ 1kwh,//Khw,, / 2kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial, / 2kwh,//Khw,,/ 3kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ 3kwh,//Khw,, / 4kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / 4kwh,//Khw,,/ 5kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,/ 5kwh,//Khw,, / 6kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / 6kwh,//Khw,,/ 7kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ 7kwh,//Khw,, / 8kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / 8kwh,//Khw,,/ 9kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ 9kwh,//Khw,, / :kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / :kwh,//Khw,,/ ;kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ ;kwh,//Khw,, / <kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / <kwh,//Khw,,/ =kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ =kwh,//Khw,, / >kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / >kwh,//Khw,,/ ?kwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,/ ?kwh,//Khw,, / @kwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / @kwh,//Khw,,/ Akw&" WMFC h,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ Akwh,//Khw,, / Bkwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / Bkwh,//Khw,,/ Ckwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ Ckwh,//Khw,, / Dkwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / Dkwh,//Khw,,/ Ekwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,/ Ekwh,//Khw,, / Fkwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / Fkwh,//Khw,,/ Gkwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ Gkwh,//Khw,, / Hkwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial, / Hkwh,//Khw,,/ Ikwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ Ikwh,//Khw,, / Jkwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ,  /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial, / Jkwh,//Khw,,/ Kkwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,/ Kkwh,//Khw,, / Lkwh,//Kfw / \Kw,w@ٔ, /`wpew!(K KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / Lkwh,//Khw,,/ Mkwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,/ Mkwh,//Khw,, / Nkwh,//Kfw / !\Kw,w@ٔ, ! /`wpew!(K !KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial, / Nkwh,//Khw,,/ Okwh,//Kfw/. \Kw,w@ٔ,. /`wpew!(K. KwܾDSw|-w/3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,/ Okwh,//Khw,, / Pkwh,//Kfw / "\Kw,w@ٔ, " /`wpew!(K "KwܾDSw|-w /3!A3wTwdv% ( % (  % % % T|(@E@Lah\ % % % Tx(^ @E@Lah\Sa~etakC9/882TTY ( @E@Y LahP 6Rp@"ArialKLK K0KP\KK KKO\KK jE*_KK lF*_X3. *Cx ArialKKQ)_LahU Hrvatskoj i jugoisto noj Europi su se 2000. godine dogodile B9B-3./299243-3-339=3339.39.3933328433339334332 T[ J @E@[ ELahzna ajne politi ke promjene. Stoga treba istra~iti novi geopoliti ki -33.333-33./3-23L333-=243,332-.3--33--43333./ T[x U @E@[ Lahpolo~aj Hrvatske i njegov333-3B-3./22243-TVx @E@V Lahe mogue promjene u budunosti.3M243.232L33323233.33.TT x @E@ LahP 1Rp@"ArialKLK K0KP\KK KKO\KK jE*_KK |F*_X3. *Cx ArialKKQ)_ = kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;> = kwh,U;U;Khw,,U;? = kwh,U;U;KfwU; \Kw,w@ٔ, U;`wpew!(K KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp  @"Arial,U;? = kwh,U;U;Khw,,U;@ = kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;@ = kwh,U;U;Khw,,U;A = !kwh,U;U;KfwU; \Kw,w@ٔ, U;`wpew!(K KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;A = !kwh,U;U;Khw,,U;B = "kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp  @"Arial,U;B = "kwh,U;U;Khw,,U;C = #kwh,U;U;KfwU; \Kw,w@ٔ, U;`wpew!(K KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;C = #kwh,U;U;Khw,,U;D = $kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp  @"Arial,U;D = $kwh,U;U;Khw,,U;E = %kwh,U;U;KfwU; \Kw,w@ٔ, U;`wpew!(K KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;E = %kwh,U;U;Khw,,U;F = &kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;F = &kwh,U;U;Khw,,U;G = 'kwh,U;U;KfwU; \Kw,w@ٔ, U;`wpew!(K KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp  @"Arial,U;G = 'kwh,U;U;Khw,,U;H = (kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,U;H = (kwh,U;U;Khw,,U;I = )kwh,U;U;KfwU; \Kw,w@ٔ, U;`wpew!(K KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( Rp  @"Arial,U;I = )kwh,U;U;Khw,,U;J = *kwh,U;U;KfwU;| \Kw,w@ٔ,| U;`wpew!(K| KwܾDSw|-wU;3!A3wTwdv% ( % ( Rp @"ArialKLK K0KP\KK KKO\KK jE*_KK F*_X3. *Cx Arial"_KKP"_KK=R _@Kdv% % % Rp  @ Arial_;wKN]-_ E"a-_ jE*_KK F*_2d 3. Cx Arial&!\Fm,B*KP"_KK=R _Kdv% % % % %  % % % TXI@E@LahP % % % TK@E@LahlKlju ne rije i:=3.333.% % % TTH @E@L&" WMFC RahP % % % TPK @E@+Lahgeopolitika, geopoliti ki polo~aj, Hrvatska43333.343333-/333-3B-3./2TT K @E@ LahP 1% % %  TTN@E@NqLahP 3% % % % % Rp @"ArialKlK KPKP\KK 8KKO\KK jE*_KK F*_X3. *Cx ArialK_("K(";wKP"_8K8K=R _`Kdv% % %  % % % TTNtn@E@N[LahP 'TTun@E@u[LahP 'TTn@E@[LahP 'TTn@E@[LahP 'TTn@E@[LahP 'T|n@E@[Lah\ % % % Td s@E@[LahTUvodS;A@TT + s@E@ [LahP ? % % % T4ul@E@uWQLahSpominjanje rije i geopolitika esto izaziva negativne konotacije. Posljedica je C87T8888!82788882828281811888781882888828B8288287 TDNR@E@N=TLahto bremena iznimno negativnog nasljea koje geopolitika nosi iz doba kad je slu~ila 8"8!7T878"18T88"78781887"882888"288"7888828"782"1"8888"278"8"2818 TN8@E@N# Lah`kao oprav28888!81T  8@E@ #NLahdanje za teritorijalna osvajanja. Geopolitika je nastala kao pogled na svijet 8887 18 8!8!888 8218887 M788828 8 78288 277 8878887 218 T(N@E@N OLahkoji je promatrao utjecaj geografskih faktora na politiku. Danas je znanstvena 28?8?8!7T7!87?8828?7887!7228>828!8?78?7828?H7872?8?188821877 TLN@E@NULahdisciplina politi ke znanosti. Istra~uje odnos izmeu prostora, moi i stanovniatva. 822888,78228,187882+2!8188,87881+1T888,8!818!8,S82,,287818218 TN{@E@NLahhGeopoliti ki pN88782208T{@E@GLaholo~aj dinami na je kategorija i jedna je od najva~nijih geopoliti kih 88180888T18808027878!800878808078/8818288078888227 T\Na@E@NXLahkategorija. Geopoliti ki polo~aj mijenja se pod utjecajem faktora koji na njega utje u. 28878!8N87882288818T8882887888288T828!8188888788818 T4NG@E@NQLahSvrha ovog lanka je: iznijeti osnovne zna ajke suvremene geopolitike, objasniti C1!883818732882838318838288188318828283281!8T87837878828378828Rp @Times New RomanKlK KPKP\KK 8KKO\KK jE*_KK F*_XG*Ax Times ew RomanKP"_8K8K=R _`K dv% % %  Rp @Times New RomanKK (KKP\(K K K KO\(K K jE*_ K(K !F*_XG*Ax Times ew RomanTKP"_KK=R _K!dv% % % % % % !ahT<N51@E@N(L T|61@E@6L\ " '% Ld&" WMFC 2NN!??% ( % % % TT*1@E@LahP -Rp@"ArialKkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,pV;\ 7">kwh,U;hV;Khw,,V;] 7"?kwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ِV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;] 7"?kwh,U;V;Khw,,pV;^ 7"@kwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Ar&" WMFC ial,pV;^ 7"@kwh,U;hV;Khw,,V;_ 7"Akwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ڐV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;_ 7"Akwh,U;V;Khw,,pV;` 7"Bkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;` 7"Bkwh,U;hV;Khw,,V;a 7"Ckwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ېV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;a 7"Ckwh,U;V;Khw,,pV;b 7"Dkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;b 7"Dkwh,U;hV;Khw,,V;c 7"Ekwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ܐV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;c 7"Ekwh,U;V;Khw,,pV;d 7"Fkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;d 7"Fkwh,U;hV;Khw,,V;e 7"Gkwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ݐV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;e 7"Gkwh,U;V;Khw,,pV;f 7"Hkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,pV;f 7"Hkwh,U;hV;Khw,,V;g 7"Ikwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ސV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;g 7"Ikwh,U;V;Khw,,pV;h 7"Jkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;h 7"Jkwh,U;hV;Khw,,V;i 7"Kkwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, ߐV;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;i 7"Kkwh,U;V;Khw,,pV;j 7"Lkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;j 7"Lkwh,U;hV;Khw,,V;k 7"Mkwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;k 7"Mkwh,U;V;Khw,,pV;l 7"Nkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,pV;l 7"Nkwh,U;hV;Khw,,V;m 7"Okwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;m 7"Okwh,U;V;Khw,,pV;n 7"Pkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;n 7"Pkwh,U;hV;Khw,,V;o 7"Qkwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,V;o 7"Qkwh,U;V;Khw,,pV;p 7"Rkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;p 7"Rkwh,U;hV;Khw,,V;q 7"Skwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,V;q 7"Skwh,U;V;Khw,,pV;r 7"Tkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,pV;r 7"Tkwh,U;hV;Khw,,V;s 7"Ukwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rb &WMFCp@"Arial,V;s 7"Ukwh,U;V;Khw,,pV;t 7"Vkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,pV;t 7"Vkwh,U;hV;Khw,,V;u 7"Wkwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( Rp@"Arial,V;u 7"Wkwh,U;V;Khw,,pV;v 7"Xkwh,U;hV;KfwpV;? |Kw,w`ڔ,? pV;`wpew!HK? KwܾDSw|-wpV;3!A3wTwdv% ( Rp @"Arial,pV;v 7"Xkwh,U;hV;Khw,,V;w 7"Ykwh,U;V;KfwV; |Kw,w`ڔ, V;`wpew!HK KwܾDSw|-wV;3!A3wTwdv% ( % (  % % % !ah% % % TTN)dW@E@NOLP1" % % % TTe4w~@E@epLahP T4x4%~@E@xp|LahDPetar Kure i je diplomirani politolog i profesor geografije. Zavraio je poslijediplomski studij geografije na Prirodoslovno-%%-%%!!%%$$9%%%%%%%%%$"%%%%%%$)%!!%$%%"%%%$8"!"%%%%%%%$%%-%%%"%!%%TT&4;~@E@&pLahP- TNb@E@N!Lahmatemati kom fakultetu u Zagrebu.9$$9$!"$8$"%%%$)%%%$%TTc@E@cLahP $% % 6h6ah6a66g6`g6`66f6_f6_66e6^e6^66d6]d6]66c6\c6\66b6[b6[66a6Za6Z66`6Y`6Y6 6 _6X_6X 6  6 ^6W^6W 6  6 ]6V]6V 6  6 \6U\6U 6  6 [6T[6T 6 6Z6SZ6S66Y6RY6R66X6QX6Q66W6PW6P66V6OV6O6  KS.@"Arial---@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-- 2 TjSI [2 T~5SIGeopolitika i suvremeni geopolitiki poloaj HrvatskeE            2 TSI @"Arial---@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial--@"Arial--------- 2 rGSI # 2 rjSI $ 2 rSI # 2 rSI # 2 rSI $2 r SIPETAR KUREI    ---,IS--- 2 mY1'--- 2 r]SI  2 GSI @"Arial---@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-----2 SI ---2 SISaetak  2 >SI @"Arial---t2 FSIGeopolitika je nastala kao pogled na svijet koji je promatrao utjecaj  n2 BSIgeografskih faktora na politiku. Suvremena geopolitika znanstvena  @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial--.2 SIje disciplina i istrauS2 0SIje odnose izmeu prostora, moi i stanovnitva.   v2 GSIGeopolitiki poloaj jedna je od najvanijih geopolitikih kategorija. t2 )FSIGeopolitiki poloaj uvijek je imao vaan utjecaj na poloaj Hrvatske  n2 BBSIu meunarodnoj zajednici. Nakon osamostaljenja Hrvatske, prvi put    2 \SIsq2 \DSImo u mogunosti istraivati njezin samostalan geopolitiki poloaj.   h2 u>SIU Hrvatskoj i jugoistonoj Europi su se 2000. godine dogodile s2 ESIznaajne politike promjene. Stoga treba istraiti novi geopolitiki  12 SIpoloaj Hrvatske i njegov:2 SIe mogue promjene u budunosti.   2 SI @"Arial---  @ Arial-----@"Arial---@"Arial-@"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial- @"Arial-  @"Arial- @"Arial-  @"Arial- - @"Arial---  @ Arial- - ------2 SI ---"2 SIKljune rijei:--- 2 SI ---L2 +SIgeopolitika, geopolitiki poloaj, Hrvatskat 2 SI --- 2 GSI -----@"Arial- - - --- 2 GSI # 2 jSI $ 2 SI # 2 SI # 2 SI $2 SI - - - 2 SIUvod  2 1SI ---2 jQSISpominjanje rijei geopolitika esto izaziva negativne konotacije. Posljedica je t 2 0GTSIto bremena iznimno negativnog nasljea koje geopolitika nosi iz doba kad je sluila   2 LG SIkao oprav2 L|NSIdanje za teritorijalna osvajanja. Geopolitika je nastala kao pogled na svijet  2 gGOSIkoji je promatrao utjecaj geografskih faktora na politiku. Danas je znanstvena   2 GUSIdisciplina politike znanosti. Istrauje odnos izmeu prostora, moi i stanovnitva. u   2 GSIGeopolitiki p v2 GSIoloaj dinamina je kategorija i jedna je od najvanijih geopolitikih  2 GXSIkategorija. Geopolitiki poloaj mijenja se pod utjecajem faktora koji na njega utjeu.    2 GQSISvrha ovog lanka je: iznijeti osnovne znaajke suvremene geopolitike, objasniti t @Times New Roman- - - @Times New Roman- - - - - - ,ISC2 G( 2  '- @ !G- - - - 2 SI @"Arial- - - - - - ---@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial-@"Arial- @"Arial-@"Arial- @"Arial--- - - ,IS- - - 2 G1'--- 2 JSI 2 L|SIPetar Kurei je diplomirani politolog i profesor geografije. Zavrio je poslijediplomski studij geografije na Prirodoslovno 2 SI-=2 G!SImatematikom fakultetu u Zagrebu.  2 SI "System??????????????????--IISSIISSIISSIISSIISSIIRRIIRRIIRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHQQHHQQHHQQGGQQGGQQGGQQ՜.+,0t hp  <Templar d.o.o.?| . Suvremeni geopolitiki poloaj Hrvatske6Geopolitika i suvremeni geopolitiki poloaj Hrvatske Title Headings  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpdData 1Table,WordDocument.0SummaryInformation(lgDocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q