Naslov
Frančezarija Džono aliti Gos
(Like French comedy: Džono aliti Gos [Don Juan])

Autori
Muhoberac, Mira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dani hvarskog kazališta. Hrvatska književnost uoči preporoda

Urednik/ci
Uredio Nikola Batušić i drugi

Izdavač
Književni krug Split

Grad
Split

Godina
1997

Raspon stranica
186-201

ISBN
953-163-079-8

Ključne riječi
Molière, Džono aliti Gos, Dubrovnik, frančezarija, igra
(Molière, Don Juan, Dubrovnik, like French comedy, play/game)

Sažetak
Interpretira se jedna dubrovačka preradba Molièreove komedije Don Juan ili Kamena gozba naslovljena Džono aliti Gos. Ova je frančezarija sačuvana u rukopisu u dubrovačkom Biuskupskom sjemeništu (rukopis A, pisan u drugoj polovici 18. stoljeća, a tiskan u časopisu Slovinac 1884.). Kritičko izdanje priređuje Mirko Deanović 1972. i objavljuje u Starim piscima hrvatskim. Dubrovački priređivač udaljio se od pukoga prevođenja – prenošenja teksta s francuskoga na hrvatski te napisao preradbu sa svim njezinim standardima: lokalizacijom (dubrovački govor, imena i prostori, način odijevanja), aktualizacijom (kažnjavanje goveđom žilom u Luži, aludiranje na poznate osobe i događaje iz dubrovačkoga privatnoga i javnoga života) i amplifikacijom (proširenje Molièreova teksta ukidanjem ritma njegove rečenice uvođenjem ritma Držićeve rečenice, ukidanjem brzoga ritma putovanja – proganjanja, motivacija ponašanja i razmišljanja političkim koordinatama). Preradba u velikom dijelu teksta prerasta u originalan hrvatski teskt nastao prema zakonima svoga, racionalističkoga vremena. Tako se umjesto zavodničkoga (klasicističkoga) teksta pred nama pojavljuje svijet strukturiran prema zakonima logike, razuma, istine. Cijelu dramu, koja iz socijalne satire prelazi u političku, možemo promatrati kao precizno složenu igru kojom se (vjerojatno) Tudišević, kao slobodnom i samosvrhovitom, suprotstavlja nametnutim društveno-političkim stegama: komedija je napravljena kao kolaž citatnosti, aluzivnosti, igrivsti, presvlačeja, maskiranja, počašnica. Spajajući dvije racionalističke igre, matematičku i filozofsku, hrvatski je književnik u ovu dramu unio duh 18. stoljeća koji je prolazio cijelom Europom kao državnička igra kabinetske politike, intriga i pustolovina, s jedne strane, te kao kulturna igra umjetničkih figura, znanstvenih i književnih raspri, stilizirana povratka porirodi, naprahanih kostima i perika/vlasulja, s druge strane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA