Naslov
Metonimija u engleskome i hrvatskome jeziku biomedicinskih znanosti: kognitivno-lingvistička analiza
(Metonymy in the English and Croatian language of biomedical sciences: a cognitive linguistic analysis)

Autori
Krišković, Arijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.06

Godina
2008

Stranica
363

Mentor
Žic Fuchs, Milena

Ključne riječi
metonimija; kognitivna lingvistika; kognitivna semantika; znanstveni diskurs; biomedicinske znanosti; engleski jezik; hrvatski jezik
(metonymy; cognitive linguistics; cognitive semantics; scientific discourse; biomedical sciences; English language; Croatian language)

Sažetak
Metonimija se u kognitivnoj lingvistici sagledava kao kognitivni proces i dio konceptualnog sustava čovjeka te smo pretpostavili da je prisutna i vrijedna sistematskog proučavanja i u znanstvenom diskursu. Cilj rada je kognitivno-semantička analiza metonimije u znanstvenom diskursu engleskoga i hrvatskoga jezika biomedicine. Jezična građa uključuje više od 700 primjera metonimije i svrstana je prema klasifikaciji metonimije koncepata, funkcijama metonimije i stupnju metonimičnosti u 5 većih skupina. Prva skupina uključuje metonimije koncepata koje smo smatrali prototipnim metonimijama. U tim primjerima su zastupljeni opći konceptualni odnosi između ishodišne i ciljne domene, CJELINA - DIO i odnosi DIO – DIO unutar jedne cjeline te njihove podvarijante. Primijetili smo da su za medicinske tekstove posebno karakteristični odnosi u domeni [istraživanja], [vertikalnosti] i [konstitucije]. Od metonimijskih odnosa JEDAN DIO UMJESTO DRUGOG DIJELA u medicinskim tekstovima česta je upotreba naziva organizacije umjesto ljudi koji u njoj rade i donose odluke. Time se ističe važnost organizacije kao nosioca određene aktivnosti. Primjeri metonimijske polisemije čine drugu skupinu i predstavljaju tipičnu metonimiju prema stupnjevima metonimičnosti. Karakteristični su za semantičke strukture koje aktiviraju jedno značenje u općem jeziku, a drugo u medicinskom nazivlju. Primjeri polisemije su brojni u oba jezika. Treća skupina obuhvaća primjere shematske metonimije iz engleskog i hrvatskog jezika jer smo željeli pokazati da su u znanstvenom diskursu zastupljena sva tri stupnja metonimičnosti. To su koncepti u kojima je istaknuta njihova primarna domena. U našem korpusu iz medicinskih tekstova to su koncepti poput [HUMANS], [CHILDREN] ili [ŽENE], [MUŠKARCI], [PRIRODA]. U četvrtu skupinu smo svrstali predikativne metonimije koje se javljaju u relacijskim odnosima u rečenici. Smatramo da su ti slučajevi još jedan dokaz da metonimija nema samo referencijalnu funkciju. Na primjer, u engleskom jeziku smo uočili upotrebu predikativnog pridjeva umjesto glagola ili imenice, međutim, u hrvatskom korpusu nismo našli takvih primjera. Što se tiče upotrebe glagolskih vremena, u znanstvenim tekstovima na engleskom jeziku uočava se metonimijska upotreba prezenta za prošlu radnju, tj. za podatke iz znanstvene literature. U hrvatskom jeziku mnogo je teže uočiti neka pravila jer se za izražavanje radnje u prošlosti koristi perfekt, prezent i futur. I u engleskom i u hrvatskom jeziku koristi se jedna radnja za izricanje druge radnje ili dijela radnje. Peta skupina predstavlja rubne metonimije. U rubne metonimije svrstali smo, s jedne strane, kratice forme, i s druge strane, slučajeve interakcije metafore i metonimije. Metonimija se najčešće shvaća kao preslikavanje domena, ali u prototipnoj metonimiji kada ishodišna i ciljna domena nisu u međusobnom odnosu cjelina i njezin dio, već imaju zajedničku neku drugu nadređenu domenu, ishodišna domena je referentna točka koja omogućuje pristup drugom konceptu. Usporedbom uporebe metonimije u engleskom i hrvatskom jeziku možemo reći da je ona u mnogim situacijama na sličnoj konceptualnoj razini. Međutim, na temelju našeg istraživanja se vidi da engleski jezik koristi metonimiju u više konceptualnih odnosa. Hrvatski jezik u određenim situacijama preferira precizno, doslovno izražavanje. Međutim, metonimija je sve prisutnija u znanstvenom diskursu na hrvatskom jeziku zahvaljujući utjecaju engleskog jezika kroz znanstvenu literature i nove izume. U domeni [istraživanja] u engleskom jeziku smo uočili da je pojedini istraživač nebitan u usporedbi sa samim istraživanjem. U hrvatskom jeziku za tu konceptualnu situaciju postoji dvojna praksa. Neki autori upotrebljavaju metonimiju (npr. “istraživanje je ustanovilo…”), dok drugi koncepte [RAD] ili [ISTRAŽIVANJE] spominju u priložnoj oznaci mjesta (npr. “u ovom radu…”). Možemo reći da u hrvatskom jeziku postoji paralelna metonimijska i ne-metonimijska upotreba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA