ࡱ> hkefg}bjbj5546__-f+ \8>lL)Y.   VVVVVVV$W[]RV=V  Xa5a5a5  Va5Va5a56DO0)P*****+ +++8+^+l++++&,X,Z,\,,,<-F-X-|-޸ޢsh]Rh_hYmHsHh_h;EmHsHh_h mHsHh_h 6mHsHh_h5mHsHh_ha5mHsHh_hamHsHh_h[1mHsHh_hmHsHh1/^mHsHh_h0mHsHh_hjmHsHh6mHsHh_hWmHsHhYohw%s6mHsHh_hw%smHsH|---------.N.Z.t..00*22242:2N22223&34363<3L3p333344߾Գ곣߆߆{och_h[1hmHsHh_h hmHsHh_h.JmHsHh6mHsHh1/^6mHsHh_h 6mHsHhMmHsHh1/^mHsHh_hamHsHh_hV5mHsHh_h8mHsHh_h[1mHsHh_h mHsHh_hYmHsHh_hTKmHsH#44 5&5.5:5556 6$646666t7z7|7777ƺ~n_I_=_h_h;35mHsH+h_h;35@OJQJmHnHsHtHh_h;3CJOJQJaJhaKIhaKI5mHnHsHtHh6CJOJQJaJh_h6CJOJQJaJh1/^5mHsHh_h5mHsHh_h65mHsHh_hZZAhmHsHhZZAhZZAhmHsHh6hmHsHh_h hmHsHh_h2hmHsHh_h.JhmHsHz7|7~7777777$dh$Ifa$gdikd$$IflF\  t6    44 laytU777&$dh$Ifa$gdkd{$$IfTl   ֞>] u>\   L   O            U   0  64 laytUT777777778888.84868>8D8H8R8V8\8`8j8p8r8t8x88888$9::ԵŦŖŋ~y~tmiZh 'h 'mHnHsHtHh ' h*d1h6 h*d1h hskhh*d1h6h h 'hh_h;3mHsHh 'h 'CJH*OJQJaJh_h>CCJOJQJaJh_h;36CJOJQJaJh_h;3CJOJQJaJh_hskCJOJQJaJh1/^CJOJQJaJh_h;3CJH*OJQJaJ!777 88 8,868@8J8X8b8j8r8$dh$Ifa$gd$dh$Ifa$gd r8t8:&^gd 'kd$$IfTl   ֞>] u>\LOU0  64 laytUT::;;;&=~@v$dh$1$Ifa$gdM$dh$1$Ifa$gdCkd$$Ifl,"" t644 layta$dh$If]a$gd $dha$gdgd '::6;:;@;H;P;R;^;~;;;;;;;;"=$=&=Z===ͽ흋vcZLC:h9w`hmHsHhfhmHsHh9w`hf6hmHsHh6hmHsH$jh_h00JUhmHsHh 'hmHsHh_h6hmHsH"hA)h5CJaJhmHsHhA)hCJOJQJaJhhskCJaJmHnHsHtHh>CCJaJmHnHsHtHh1/^CJaJmHnHsHtHh 'CJaJmHnHsHtH$hskhskCJaJmHnHsHtH=|@~@@@BAjAnAAABBCDDDD EE&EXFZFGG·«{qeYPY{YDh 'CJOJQJaJhZZAhmHsHh_hhmHsHh.hhmHsHh_h[15hh_hjhmHsHh_hO$hmHsHh_hA)hmHsHh_h;EhmHsHh_hV5hmHsHh_hO$mHsHh_hA)mHsHh_hA)6mHsH#h_h@hmHnHsHtHh_h6mHsHhfhmHsH~@@DDGGLHLh\PEE $dha$gd dhgdZZA $dh1$a$gdCkd/$$Ifl,"" t644 layta$dh$Ifa$gdCkd$$Ifl,"" t644 laytaGGHH H(H*H2H}@} $dha$gd$a$gd ' $dha$gddPPPPPPQU"U.U0U@VNVVVVVW.W0WXXXXjYY2ZZZ,[F[P[[\\\\\8]D]b]f]]ɾɳɨɳɳɌɨɳɁɝyɳɳnɳh_h0mHsHhaKImHsHh_h TmHsH!jh_hjp0JUmHsHh_hjpmHsHh_h7AmHsHh_hw[mHsHh_haKImHsHh_hmHsHh_hr|mHsHh_hTKmHsHh_hmHsHh_hmHsH*]]^&^:^N^^^P_V______z``>aPaRaaalbrbcc,c.c6c>cPcddJebeffffffg g0ggghhi{h 'h '56mHsHh5mHsHh_hMQ5mHsHh_h5mHsHhA)hCJaJmHsHhFmHsHh_hSymHsHh_h7AmHsHh_hw[mHsHh_hb}mHsHh_hmHsHh.mHsH0iNiiiii jkkkkkkkkkkk,m2m4mFmnmmmmppqĹ{sh]ssRRsh_h;EmHsHh_h}mHsHh}h}mHsHh}mHsHh 'mHsHh 'h '6mHsHh 'h56mHsHh 'hSy56mHsHh 'hV556mHsHh*56mHsHh_h 'mHsHhmHsHh_hb}mHsHhFmHsHh_hmHsHh_h7AmHsHqqq*sssttt6ubuuv^vw:w}@}B}R}}}}}}}}}}~~ ~ ~~~~ ~(~*~2~4~>~\~~~~~~~~~~~~~~~Fh 'mHsHh_hSymHsHh}mmHsHh_h,+mHsHh_h,+5mHsHh '5mHsHh_hXbmHsHh/5mHsHh}5mHsHh_h&S5mHsHh_hw5mHsHh.5mHsH2@}^}j}v}}}}}}}$dh$Ifa$gd*$dh$Ifa$gd }}}#$dh$Ifa$gdkd~$$Ifl  I0!+RPSPP t6$$$$44 layt}m}}}}~~ ~ ~~~~ ~(~*~2~4~<~$dh$Ifa$gd*<~>~^~#$dh$Ifa$gdkd}$$Ifl  I0!+RPSPP t6$$$$44 layt}m^~f~p~z~~~~~~$dh$Ifa$gd*~~~#$dh$Ifa$gdkd|$$Ifl  I0!+RPSPP t6$$$$44 layt}m~~~~~~~~~~~~~~~$dh$Ifa$gd*~ #$dh$Ifa$gdkdm$$Ifl  I0!+RPSPP t6$$$$44 layt}m (.26:>BD$dh$Ifa$gd*DF# $dha$gdkd^$$Ifl  I0!+RPSPP t6$$$$44 layt}mFRJlnpXZ>|ԂւDd|;پ||q|q|i^h_h}mHsHhmHsHh_hmHsHh}mHsHh_hv" mHsHh_hmHsHh6CJaJmHsHhpCJaJmHsHh*CJaJmHsHh*d1h6CJaJmHsHhCJaJmHsHh.CJaJmHsHhyCJaJmHsHh*d1hCJaJmHsH ܃z(ܘVX֩j>@$$dh[$\$a$gd 7$8$H$gd6 $dha$gdԃփ܃F~܆@BrƊ24NPR^|ƾѧќєѧ~щ~~~shshshshsh[uhv" mHsHh[uhmHsHh_h mHsHh_h>mHsHh}mHsHh_hv" mHsHh_h6mHsHh*h*mHsHh*mHsHh_h*d1mHsHh_hmHsHh_hV5mHsHh_h 5mHsHh_h5mHsH(|ЌRfxzxz6>brАdڑfhklmꪟsb!jh[uht0JUmHsH!jh[uh0JUmHsHh.mHsHh}mHsHh[uhtmHsHh[uhmHsHh[uh mHsHh[uh+mHsH$jh[uh>0J6UmHsHh[uh6mHsHh[uhv" mHsHh[uhmHsHh[uh (mHsH$&fx~ژܘ*Ț̚ΚLZʜ8hǻڎ~~ڎzod\dh6mHsHh6h6mHsHh6h*mHsHh*hZmHsHhXmHsHh.h*mHsHh*56mHsHh*h*56mHsHh5mHsHh[uh5mHsHh[uhMmHsHhmHsHh.mHsHh9mHsHh[uhmHsHh[uh-amHsHTVXΠBDFH&>ҥƽxi^OBh[uhP6B*phh[uhP0J#6B*phh[uhPB*phh[uhP0J"5B*ph h[uhP h[uhh h[uh>Cjh[uh>C0JU h[uh+A h[uhh6h65mHsHh65mHsHh*5mHsH h*h*.h6CJOJPJQJ^JaJmHnHsHtH4h6h6CJOJPJQJ^JaJmHnHsHtH:vxƨ,NRh|ҩܩΪܪ,BDX\^`bvbƬfhjĹ̹ĮěĮ搅h[uhDmHsHh[uhmHsHh6B*phh[uhVB*phh[uhPB*phh[uh B*phh9B*phh[uhDB*phh[uhD0J"5B*phh[uhTZB*phh[uhTZ0J"5B*ph3&ޯ(8F^²Բd³:Yr8xƹȹDtvĻƻ *,:X׹׹םםםh[uhRmHsHh.mHsHhr+mHsHh[uhhmHsH!jh[uh0JUmHsHh[uhTmHsHh[uhVmHsHh6mHsHh[uhmHsHh[uhmHsHh[uhDmHsHh9mHsH3 <>@B`ܽ*jVǻǯǘ|p_WWLh[uhmHsHh.mHsH!jh[uh T0JUmHsHh[uh6mHsHh[uh )mHsH!jh[uh80JUmHsHh[uhA56mHsHh05mHsHh[uh 5mHsHh[uho5mHsHh[uh5mHsHhA)hRCJaJmHsHh[uhmHsHhr+mHsHh[uhRmHsH@ܽR),|.000399H9X9~;8>:>t>`C(FGG $dha$gd$dh^a$gd$ & Fdh`a$gdVXz2p$<F~&4&L&øÁvvÁÁkcakUhUdgmHsHh[uhFmHsHh[uhAmHsHh[uh4AmHsH!jh[uh 0JUmHsHhd,mHsHh[uhgPAmHsHh.mHsHh[uh(YimHsHh[uh{[mHsHh[uh )mHsH!jh[uh0JUmHsHh[uhmHsHh[uh &mHsH!eksproprijacijom zemljiata veleposjeda, banka, dioni kih druatava (27,2%), te crkvenog zemljiata (12,4%). Seljacima koji su imali zemljiate preko odreenog agrarnog maksimuma uzeto je ukupno 10 537 hektara ato je u prosjeku inilo 2,7% ukupnog, no kako je najviae zemljiata na taj na in uzeto u Slavoniji, to je u tadaanjem okrugu (oblasti) Osijek inilo ak 35%, u Slavonsko- brodu okrugu 21,8% od ukupnog, a takoer je visoki udio tako oduzetog zemljiata bio u Istri (20,3%). Sveukupno, oduzeto zemljiate bez naknade (konfiskacijom) sudjelovalo je sa 41, 6%, izvlaatenje s naknadom (eksproprijacijom) sa 47,1%, a preostalo zemljiate koje je ualo u navedeni fond (11,3%) potje e iz viae izvora kao ato su to bila napuatena imanja kolonista, zemljiate nestalih vlasnika, dr~avno zemljiate, zemljiate zemljianih zajednica i drugo. U pogledu katastarskih kultura uzetog zemljiata, na poljoprivredno zemljiate je inilo 56,4%, aume 41,2%, ribnjaci 0,6% i neplodno zemljiate 1,8%. Od poljoprivrednog zemljiata daleko najvei je udio bio oranica (73,9%) i to najviae u Slavoniji Baranji. Zemljiani fond agrarne reforme i kolonizacije stvoren je razmjerno kratkom vremenskom razdoblju, tako da je glavnina oblikovana tijekom 1946. godine, a zemljiatem je upravljao od te godine Odjel za agrarnu reformu i kolonizaciju, koji je osnovao Uprave zemljianog fonda. Raspodjela zemljianog fonda agrarne reforme Zemljiani fond agrarne reforme raspodijeljen tako da su neato preko jedne treine (36,2%) zemljiata dobili seljaci, bilo tz. savezni i republi ki kolonisti (12,1%), bilo mjesni agrarni interesenti (24,1%), a neato manje o dvije treine (63,8%) uglavnom dr~avna poljoprivredna i aumska gospodarstva i razne ustanove, akole, narodni odbori i drugi (61,7%) te selja ke radne zadruge (2,1%). To su prosjeci, no postojale su znatne razlike po podru jima unutar Hrvatske zavisno o raspolo~ivom zemljianom fondu. Tako je najviae, skoro dvije treine, zemljiata raspodijeljeno u Slavoniji i Baranji (63,8%), a najmanje u Dalmaciji (4,8%) i Istri (6,0%). Preostalo otpada na sjeverozapadnu Hrvatsku (12,4%) i jugozapadnu Hrvatsku (13,0%). Prema korisnicima, sli ni regionalni odnosi su bili za zemljiate koje je preneseno u dr~avno vlasniatvo kao i ono koje su dobili mjesni agrarni interesenti, dok je veina zemljiata koja je dana kolonistima bila u Slavonskoj regiji (93,8%). `ume i aumsko zemljiate gotovo u cijelosti su pripale dr~avi. Kolonizacija 1945.-1947. godine Savezna Kolonizacija je bila dvojaka, prvo tz. savezna, kojom su obuhvaene obitelji iz tadaanjih jug. republika, i koje su uglavnom godine 1946. naseljavali Vojvodinu, u veini napuatena imanja razvlaaenih poljoprivrednih obitelji njema ke nacionalnosti. Drugo je bila republi ka (unutraanja), u okviru republi kog podru ja Hrvatske. Iz Hrvatske je u Vojvodinu preseljeno 9 279 obitelji s ukupno 52 868 lanova, i to najviae (85%) u Ba ku.. Najviae obitelji saveznih kolonista doalo je iz nerazvijenih i napu enih podru ja Hrvatske, Like (39%), Korduna (27%) i Dalmacije (20%), manje iz Banovine (6%) i Hrvatskog zagorja (3%). Unutar Hrvatske (republi ka) U Hrvatskoj je bilo obitelji mjesnih agrarnih interesenata ukupno 95 915 s 406 274 lana. Te su viae lane obitelji dobile ukupno 94 002 hektara zemljiata odnosno prosje no po obitelji neato manje od jednog hektara (0,98 ha). Mjesnim korisnicima (ili agrarnim interesentima kako su se slu~beno nazivali) dodijeljeno je zemljiate u samom mjestu boravka ili bli~oj okolici. Prema broju obitelji najzastupljeniji su bili mjesni agrarni interesenti u ravni arskim podru jima Hrvatske, u Slavoniji i Baranji (38,2%) i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (36,6%), a vrlo malo ih je u ju~nim podru jima, Dalmacija i Istra (6,4% od ukupnog broja). Obitelji kolonista koje su naselile druga podru ja u Hrvatskoj, ukupno njih 12 157, u veini su preuzeli imanja u Slavoniji i Baranji (94,5%), znatno manje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (5,1%), a neznatno u Dalmaciji i Istri (0,4%). Ukupno je tim obiteljima dodijeljeno 47 109 hektara zemljiata ili u prosjeku neato manje od 4 hektara. (3,9 ha) po obitelji. Uzevai zajedno, mjesnih agrarnih interesenata i (unutraanjih) kolonista bilo je ukupno 108 072 obitelji koji su dobili 141 111 hektara zemljiata, s time da su kolonisti preuzeli i napuatene stambene kue i gospodarske objekte. Agrarna reforma 1953. godine U godini 1953. donaaa se joa jedan zemljiani zakon koji za seljake koji su imali viae zemljiata i u pravilu dobri gospodari znatno mijenja imovinske odnose glede zemljiata. (Uredba o imovinskim odnosima i reorganizaciji SRZ.). Naime agrarni maksimum iz 1945. godine od 20-25 hektara tada se smanjuje na 10 hektara obradivih povraina, samo izuzetno do 15 hektara (Zakon o poljoprivrednom zemljianom fondu opate narodne imovine i dodjeljivanje zemlje poljoprivrednim organizacijama). To je bilo doba okon anja (neuspjele) kolektivizacije poljoprivrede. Oduzeta zemlja seljacima - koji su imali preko novo-odreenog maksimuma od 10 hektara - stvorila je u tadaanjoj dr~avi zemljiani fond od oko 276 tis. hektara obradivog zemljiata. Sve je to zemljiate preko opinskih narodnih odbora (koji su je formalno dobili) dodijeljeno je na trajnu upotrebu poljoprivrednim dobrima i ekonomijama opih poljoprivrednih zadruga. U Hrvatskoj je u zemljiani fond ualo 24 tisua hektara od ega je raspodijeljeno 15,6 tisua hektara i to najvei dio dr~avnim poljoprivrednim dobrima (8,7 tisua hektara) a ostalo zadrugama. Nadoknada seljacima za oduzetu zemlju bila je zanemariva, tako da se kao i u slu aju prve agrarne reforme iz II. svj. rata mo~e na odreeni na in govoriti o nacionalizaciji zemljiata. Premda su donositelji tih politi kih odluka taj novi, stro~i agrarni maksimum obrazlagali time da je to baa ona veli ina imanja koju su seljaci sa svojim postojeim proizvodnim sredstvima i opremom u stanju obraivati, o ito je da je ta odluka (zakonski odreena) kao i prethodne odluke ato se ti e zemljiata, njegove imovinske preraspodjele i odreivanja agrarnog maksimuma polazila od tadaanjeg politi kog shvaanja potrebe stvaranja tz. "socijalisti ke poljoprivrede",  podruatvljavanja poljoprivredne proizvodnje , straha od mogueg razvoja kapitalisti kih odnosa na selu i poljoprivredi i stvaranja privatno-vlasni ke poljoprivrede. To je druatveno i ekonomski bilo joa jedno od mnogih ograni enja u razvoju obiteljske poljoprivrede s loaim posljedicama za mogunost br~eg razvoja poljoprivrede u cjelini. Zemljiane zajednice Povijesna pozadina: Podrijetlo zemljianih zajednica (ZZ) je trojako i to: Plemike zemljiane zajednice  od 13. stoljea (jedno-seliani plemi, trgoviata i gradovi prema poveljama) Urbarske zemljiane zajednice  od 1848. godine ukidanjem kmetstva (patenti Franje Josipa iz 1853. i 1857. g.) Krajiake imovne opine  od 1873. godine - Vojna krajina (11 bivaih pukovnija) Kako bi se jedinstveno ozakonili vlasni ki, korisni ki i upravlja ki odnosi za oko tri tisue ZZ s oko tri milijuna ha donesen je 1894. godine Zakon o zemljianim zajednicama. (Za  Plemenitu op inu turopoljsku zbog vojno-politi ke posebnosti donesen je godine 1895. poseban zakon.). Ti svi navedeni zakoni va~ili su na podru ju Hrvatske (i Slavonije) sve do iza II. svjetskog rata (1945.-1947.g.). Tijekom godina znatan je dio ovlaatenika razdijelio i gruntovno uknji~io zajedni ku imovinu (prema veli ini ovlaatenog prava), tako da je u 1939.godini ukupno bilo 2 396 ZZ s 1 181 000 jutara (ili 706 tisua hektara) zemljiata. Po II. svj. ratu vraene su uprave i izabirane nove ZZ. Nacionalizacija zemljiata zemljianih zajednica Godine 1947. (odlukom Sabora NRH od 15. travnja) Zakonom o proglaaenju openarodnom imovinom, zemljiate u vlasniatvu zemljianih zajednica je dotadaanjim ovlaatenicima oduzeto odnosno proglaaeno openarodnom imovinom. , a dotadaanjim vlasnicima nije isplaena naknada. Agrarna struktura Godina 1945. zatekla je stanje agrarne strukture naslijeeno od prije II. svj. rata. Po donoaenju agrarne reforme godine 1945. stanje posjedovne strukture se znatnije mijenja u smislu prije navedenih promjena u posjedovnim odnosima. Uz promjene u oblicima zadruga, naslijeenih iz predratnog razdoblja, tada opih poljoprivrednih zadruga i njihove degradacije, zatim neuspjelog pokuaaja kolektivizacije poljoprivrede preko selja kih radnih zadruga, uz navedene sastavnice agrarne strukture, javlja se takoer kao organizacijski oblik - dr~avna poljoprivredna dobra u poljoprivredi, koja kasnije postaju druatvena poljoprivredna gospodarstva odnosno u daljnjem razvoju u integracijskim procesima s poljoprivredno-preraiva kim i prometnim i trgova kim djelatnostima u veini poljoprivredni kombinati. Kri~aljka 7 Obiteljska i dr~avna/druatvena poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj od 1960. do 1991. godine Gospodarstva1960.1969.1981.1991.Obiteljska653 374614 803569 221534 266Dr~avna/druatvena, uk. od toga1 440414682666*Kombinati227173534500Zadruge1 213241148166*1989.g. Izvor: izra unato prema podacima Dr~avnog zavoda za statistiku RH. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Sve prethodno navedeno glede odnosa politi kih i agrarno-politi kih odluka prema selja kim gospodarstvima, ili kako su se tada slu~beno zvala: "individualna gospodarstva" (kako bi se izbjegao naziv "privatna" ili "obiteljska poljoprivredna gospodarstva ), jasno ukazuje na injenicu da je jedan od klju nih razloga zaostajanja poljoprivrede bio baa taj dogmatski stav tadaanjeg druatveno-politi kog sustava bivae dr~ave. Prema Popisu poljoprivrede iz 1960. godine prosje na povraina tih gospodarstava bila je se 3,9 hektara, s tendencijom smanjivanja, tako da se u 1991. godine smanjila na 2,7 hektara. Kri~aljka 8 Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i povraina poljoprivrednog zemljiata u Hrvatskoj od 1960. do 1991. godine Godina1960.1969.1981.1991.Broj, u tis.653615569534Zemljiate, u tis. ha2 2152 0491 6401 439Prosje na veli ina, u ha3,93,32,92,7Izvor: Popisi poljoprivrede 1960. i 1969. g. i Statisti ki ljetopis, Dr~avni zavod za statistiku RH. U 1991. godini 35% ukupnog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava veli ine je do jednog hektara odnosno 84,5% tih gospodarstava povraine je do pet hektara, dok je onih veih od pet hektara preostalih 15,5%, a u tome onih preko 10 hektara svega 2,5%. Agrarne reforme kao i nepovoljno gospodarske zna ajke obiteljskih gospodarstava utjecale su na sve veu usitnjenost imanja, kao na veliki broj zemljianih estica ato izrazito utje e na smanjenu konkurentnost tih gospodarstava. Treba istaknuti da su mjere konsolidacije zemljiata putom komasacije i arondacije, kao mjere za okrupnjavanje imanja, bila u velikoj veini privilegija dr~avnih/druatvenih gospodarstava. Prema druatveno-gospodarskoj strukturi (prema izvoru dohotka i zaposlenosti) obiteljska poljoprivredna gospodarstva u prosjeku godina 1953.-58. viae od polovice (58,2%) prihoda ostvarivala su radom odnosno proizvodnjom s gospodarstva odnosno poljoprivrede, a preostalo (41,8%) bili su prihodi ostvareni izvan gospodarstva. Broj tz. mjeaovitih gospodarstva s dvojnim prihodima i zaposlenoau iz gospodarstva i izvan gospodarstva, neprekidno se poveava. U sastavu ukupnog dohotka obiteljskih gospodarstava 1980-ih godina prevlada dio ostvaren izvan gospodarstva od nepoljoprivrednih djelatnosti (}imbrek, T. 1994.). Prihod ostvaren iz poljoprivrednih djelatnost odnosno gospodarstva smanjio na zanemarujui udio od ispod 20% (18,6%), ato jasno govori o (ne)mogunosti obiteljske poljoprivrede u Hrvatskoj da poljoprivrednom djelatnoau osigura nekog paritetni dohodak i ~ivotni standard. Kri~aljka 10 Izvori i sastav neto prihoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj od 1953 do 1988. godine -u %- Prosjek godinaS gospodarstvaIzvan gospodarstva1953.-58.58,241,81971.-79.29,870,21985.-88.18,681,4Izvor: Statisti ki godianjaci SRH, Dr~avni zavod za statistiku RH Kako zaposlenost odnosno dohodak iz poljoprivrede nije mogao osigurati egzistenciju, zaposlenost lanova izvan gospodarstava se poveava bilo u zemlji ili zaposlenjem u inozemstvu. Ovo drugo postaje masovna pojava 1960-ih godina i nadalje. (U ekonomskoj emigraciji isprva su veinu inili poljoprivrednici). Uz to, i kapitalna opremljenost obiteljskih gospodarstava je niska, kao i tehnologija poljoprivredne proizvodnje (upotreba mineralnih gnojiva, sredstava za zaatitu bilja i ~ivotinja, sortiment bilja i pasminski sastav stoke). Takoer, mogunost kreditiranja za proizvodna sredstva i proizvodnju isprva nije postojala, tek kasnije samo za one seljake koji su kooperirali s druatvenim poljoprivrednim sektorom. Prvi po eci uvoenja mehanizacije i ostalih tehnoloaki novina i to na gospodarski ja im obiteljskim gospodarstvima javljaju se tek sredinom 1970-ih godina proalog stoljea. Do 1980- ih godina seljak (samostalno) nije mogao dobiti poljoprivredni kredit za ulaganja u gospodarstvo, postojale su dvije razine otkupnih cijena (viae otkupne cijene za druatvena gospodarstva, a ni~e za obiteljska), monopol kombinata na tr~iatu, itd. Stope porasta privatne poljoprivredne proizvodnje tog segmenta agrarne strukture su niske, visoki je udio naturalne potroanje odnosno udio u otkupu poljoprivrednih proizvoda nizak s obzirom na proizvodne kapacitete ( ljudi, zemljiate i stoka). Dr~avni/druatveni sektor poljoprivrede Kao posljedica politi kih mjera usmjerenih na "podruatvljavanje" poljoprivrede osnivaju se isprva dr~avna dobra u poljoprivredi, koji po agrarnim reformama 1945.-1948. i 1953. godine dobivaju iz fonda agrarne reforme poljoprivredno zemljiate. U 1950. godini u bivaoj dr~avi bilo je 858 tih gospodarstava no njihov se broj i povraina kao i proizvodna sredstva brzo poveava. tako da ih je u 1960. godini bilo 1440. Kasnije se u integracijskim procesima njihov broj smanjuje. U godini 1950. dr~avna dobra mijenjaju naziv u druatvena. Dr~ava, kako bi u praksi opravdala svoj stav o ispravnosti podruatvljavanja proizvodnje i u poljoprivredi, u kojoj je - za razliku od ostalih (nepoljoprivrednih) djelatnosti - udio privatnog vlasniatva bio neusporedivo najvei, svim mjerama agrarne, investicijske i kreditne politike podupire razvoj druatvenog sektora u poljoprivredi. To se odnosilo bilo na vrlo povoljne (gotovo nepovratne), dugoro ne kredite za otkup selja ke zemlje, na investicijsku politiku glede ulaganja u kapitalne objekte i obrtna sredstva i mjere npr. komasacije i arondacije, na politiku cijena poljoprivrednih proizvoda (otkupa, itd.). U razdoblju najveeg airenja 1960-ih godina, druatveni sektor u poljoprivredi poveao je poljoprivredno zemljiate za blizu 150 tisua hektara. U tom je izrazita regionalna nejednakost jer je najizrazitije poveanje u I. poljoprivrednoj regiji- slavoniji i Baranji, koja sudjeluje2/3 ukupnog. U integracijskim procesima koji su ja e izra~eni u 1960-im godinama proalog stoljea u sastav druatvenih gospodarstva ulaze i srodne preraiva ke, prometne i trgova ke organizacije, kao i ekonomije zadruga, te se javlja novi naziv - poljoprivredno-industrijski kombinati (PIK) ili ina ice - industrijsko-poljoprivredni kombinati (IPK) ili zadru~ni kombinati (ZK). Uvoenjem mehanizacije, izgradnjom poljoprivredno preraiva kih pogona i ostalog tako omoguena suvremena poljoprivredna tehnologija omoguuje visoke proizvodne rezultate. Kombinati otkupljuju privatno zemljiate, osvajaju nove povraine melioracijom, kr enjem, vraanje tz. uzurpiranog zemljiata i tako poveavaju svoje proizvodne povraine, a takoer zakupljuju privatno zemljiate. (}imbrek, T., 1971.). U to doba bitno je bilo poveati proizvodnju zbog rastuih potreba odnosno potra~nje i smanjivanja uvoza hrane, bez obzira na ekonomsku isplativost i openito ekonomiku te proizvodnje. Druatvena poljoprivredna gospodarstva provode tz. organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda i druge oblike kooperacije (kako se ta suradnja nazivala) s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (kooperantima) veinom u ratarstvu i u sto arstvu. Kooperativni odnosi ustvari nisu bili ravnopravni glede oba sudionika, seljaci su bili "kooperanti" s malo mogunosti za donoaenje bitnih odluka u toj suradnji s druatvenim gospodarstvima. No to je bila tada realna mogunost za seljake u plasiranju svoje proizvode putom (organizirane) poljoprivredne proizvodnje. Tom kooperacijom kombinati osiguravaju uglavnom sirovinsku osnovicu za vlastitu preradu (u kojoj ostvaruju i veu dodanu vrijednost). U tim godinama dolazi i do meusobnog spajanja viae manjih poljoprivrednih zadruga u manji broj veih. Njihova se djelatnost svodi uglavnom na nabavu reprodukcijskih materija i opreme za poljoprivrednu proizvodnju te na otkup poljoprivrednih proizvoda i pru~anju usluga (npr. u obradi, ~etvi, itd.). Dolazi do spajanja veeg broja manjih u vee zadruge te ponegdje i u zadru~ne kombinate. Zaklju no S obzirom na druatveno-gospodarske, prostorne i druge zna ajke, Hrvatska je po II. sv. ratu bila tipi na poljoprivredna zemlja, koja je u daljnjem razdoblju krenula prema industrijskom i nepoljoprivrednom razvoju, isprva br~e nego poljoprivrednom. Poljoprivredno pu anstvo se smanjuje kako apsolutno tako i relativno, zajedno s razmjernim smanjivanjem doprinosa poljoprivrede bruto domaem proizvodu. Dualna poljoprivredna struktura ozna ena je (i) velikim druatvenim poljoprivrednim poduzeima (kombinatima), koja koncem 80-ih godina imaju u vlasniatvu oko pola tisue hektara ili u prosjeku oko 150 tisua po kombinatu i (ii) veinom, oko 534 tisue (1991.) viae ili manje tradicijskim obiteljskim gospodarstvima, s prosje nom povrainom oko tri hektara. Veinu proizvodnih kapaciteta, prvenstveno poljoprivrednog zemljiata, kao i proizvodnje dr~e obiteljska gospodarstva u hrvatskoj poljoprivredi. Zna ajna druatveno-politi ka ograni enja u razvoju privatnog poljoprivrednog sektora odnosno obiteljske poljoprivrede u proteklom razdoblju od iza II. svj. rada do osamostaljenja Republike Hrvatske uzrokovala su neodgovarajue iskoriatenje proizvodnih resursa u poljoprivredi s nepovoljnim posljedicama na druatveni i gospodarski razvoj ovog sektora, njegovu proizvodnost i konkurentnost te na demografsku, proizvodnu i druatveno-gospodarsku strukturu. Demografske, druatveno-gospodarske i regionalne posljedice ubrzanog procesa deagrarizacije o itovale su se na nepovoljni dobni, spolni i obrazovni sastav poljoprivrednika, poveani nesklad izmeu poljoprivrednog i nepoljoprivrednog dohotka, kao i nejednoliki regionalni razvoj poljoprivrede i seoskog podru ja Hrvatske. Na kraju, u ovom pregledu razvoja poljoprivrede i agrarne politike od 1945. do 1991. godine u Hrvatskoj (u sklopu bivae dr~ave), bitno je istaknuti da se u razdoblju od 45 godina putem politi kih odluka odnosno agrarno-politi kih mjera tadaanjeg re~ima (kroz gotovo pola stoljea) sustavno zapostavljala obiteljska poljoprivreda, uniateno zadrugarstvo i savjetodavna slu~ba (poljoprivredne stanice), provedene dvije agrarne reforme, kojima su imovinsko oateeni ja i i u pravilu dobri gospodari-poljoprivrednici, uvedena (staljinisti ka) kolektivizacija (koja je do~ivjela neuspjeh) kao i podr~avljenje odnosno podruatvljavanje poljoprivrede i druge mjere koje su usporile cjelokupni razvitak poljoprivrede. Golema nov ana sredstva ulo~ena u dr~avnu (druatvenu) poljoprivredu, da se doka~u prednosti tadaanje dr~avne politike ( itaj: re~ima), prirodno da su morala polu iti proizvodna (ali ne i u veini i ekonomska) postignua, esto na ra un obiteljskih gospodarstava. Moglo bi se tu postaviti hipotetsko pitanje u smislu: "Kakvi bi se uspjesi u razvitku poljoprivrede postigli da su ta velika ulaganja tadaanje dr~ave bila usmjerena u obiteljsku poljoprivredu, odnosno da se nije sputavao njezin razvoj?" Literatura: Frani, Ramona; }imbrek, T.; Grgi, Z. (2003).  Agrarna politika u Republici Hrvatskoj na putu od poljoprivrednog do odr~ivog ruralnog razvitka . Druatvena istra~ivanja, br. 68, str. 1027-1051, Zagreb Kralji kovi, J.; }imbrek, T.; Frani, Ramona (1995).  A Century of a Family Farm Survival in Croatia . Poljoprivredna znanstvena smotra, Vol. 60, br. 3-4, str. 375-384. Zagreb Mataga, }. (1995). Seljak i zadruga. Prosvjeta, d.d.,Bjelovar. Ur. }. Mataga Maticka, M. (1990). Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945-1948. `kolska knjiga. Stvarnost, Zagreb Puljiz, V. (1988).  Deblokirati razvoj individualnog sektora . Naae teme, god. XXXII., br. 10, str. 2379-2384. Zagreb Skupina autora (1988). Ekonomika Jugoslavije, posebni dio. Informator, Zagreb Zlati, S. (1976).  Organizacija poljoprivredne slu~be s posebnim osvrtom na terensku poljoprivrednu slu~bu , Agronomski glasnik, br. 7-9, Zagreb }imbrek, T. (1971).  Promjene u broju i povrainama druatvenih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj od 1962. do 1969. godine . Agronomski glasnik br. 7-8, Zagreb }imbrek, T. (1982).  Zaposlenost i kadrovi u druatvenoj poljoprivredi Hrvatske . Agronomski glasnik, Vol. 44, br. 2, str. 161-169. Zagreb }imbrek, T.; Kralji kovi.J; Grgi, I.; Pentek, Marina (1989).  Zaposlenost i kvalitativne oznake zaposlenih u poljoprivredi i ribarstvu druatvenog sektora Hrvatske . Agronomski glasnik, br. 1-2, str. 61-83. Zagreb }imbrek, T.; Grgi, I.; Frani, Ramona (1993).  Poljoprivredna savjetodavna slu~ba Republike Hrvatske . Agronomski glasnik, br. 3, str. 205-220. Zagreb }imbrek, T. (1994).  Neke druatveno-gospodarske zna ajke obiteljskih gospodarstava u poljoprivredi Hrvatskog Zagorja i mogunosti razvitka . Gazophylacium, god. I., br. 3-4, str. 294-305. Zagreb }imbrek, T. (1994).  Osvrt na politiku cijena i proizvodnih poticaja u poljoprivredi Hrvatske . Gazophylacium, god. I., br. 3-4, str. 316-319. Zagreb }imbrek, T. (1998).  Consultancy Services in Croatian Agriculture , Agriculturae Conspectus Scientificus, Vol. 62, No. 3-4, Zagreb Popisi stanovniatva DZS RH Statisti ki pregled 1945-1964., Savezni zavod za statistiku, Beograd Statisti ki godianjaci i ljetopisi, raznih godiata, DZS RH Adresa autora: Prof.dr.sc. Tito }imbrek, redoviti sveu iliani profesor u trajnom izboru Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju 10000 Zagreb, Svetoaimunska c. 25 Tel.:(01) 239 38 56 El. adresa: tzimbrek@agr.hr  Do 1991. godine pokazatelj vrijednosti proizvodnje izra~avao se ka narodni dohodak, a nakon toga kao bruto domai proizvod.   Sl. list DFJ , br. 19/46.  Rezolucija Savezne narodne skupatine ,  Sl. list FNRJ , br.19/57.  IX. plenum SSRNJ, 1959.g. ; IV. plenum CK SKJ, 1962.g. i Savezna skupatina  Rezolucija o razvoju poljoprivrede , 1964.g.  Naziv doslovno preuzet iz sovjetskih kolhoza.  Uredba o reorganizaciji SRZ iz 1953. godine  Broj tih zadruga se vrlo brzo smanjuje, 1956. g. ih je manje od sto (85), a potpuno nestaju 1965. g.  Zakon o poljoprivrednim stanicama, NN br. 55/1958.  U 1987.g. statisti ki se u Hrvatskoj iskazuje 14 takvih stanica, koje imaju svoju djelatnost kojom se financiraju kao i druge poslovne organizacije, a savjetodavna djelatnost seljacima im je od sporedne va~nosti.   Sl. list DFJ , br. 64/45.   Folksdoj eri su u Jugoslaviji nakon II. sv. rata kao  narodni neprijatelji skupljani u koncentracijske logore, mnogi od njih bili su ubijeni ili deportirani u Sovjetski Savez; veina ih je protjerana.  Vjerske ustanove od vee povijesne va~nosti mogle su imati imanje do 30 hektara obradive povraine i do 30 hektara aume.  Maticka, M. (1990). Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945-1948., str.53.  Maticka, M. (1990). op. nav., str.110 i 111.  Bez preseljenih obitelji, ukupno 284, u Baranju i hrv. dio Srijema, koja kolonizacija je tada ulazila u tz. saveznu (?). Prema Maticka, M. (1990), op. nav., str.78.  Prema Maticka, M. (1990), op. nav., str. 80.  Prema Maticka, M. (1990), op. nav. str. 137.   Sl. list FNRJ , br. 14/53.   Sl. list FNRJ , br.22/53.  Narodne novine NRH 36/19. IV. 1947.  U samostalnoj Hrvatskoj usprkos tra~enju ovlaatenika, Zakonom o povratu imovine oduzete u doba komunisti ke vladavine iz 1996. godine, vraanje imovine ZZ nije uvrateno (premda je u prvom nacrtu tog zakona to bilo predvieno).      PAGE \* MERGEFORMAT 9 L&&&&''|'~'''''H(d(t(x((((( )),)))**,*.*P*R*^*`*r*******D++<,D,z,|,~,,(.x.߮߮߮ߣh[uh4AmHsHh[uh'jmHsHh[uhgPAmHsHh[uhVmHsHh[uhFmHsHh'PmHsHh[uh{[mHsHh[uhqmHsHhUdgmHsHh[uhAmHsHh[uhn mHsHh[uhO2mHsH1x...00000 1121f11111,2<2>2J2X2~2222222"3(3H3J3j333333´xmmbh[uh )mHsHh[uhcvQmHsHh AmHsHh[uhCmHsHh[uh mHsHh[uhr[`mHsHh[uhmHsHhd,mHsHh[uhA56mHsHh[uh )6mHsHh[uhmHsH!jh[uh(Yi0JUmHsHh[uhVmHsHh[uh(YimHsH%334444 5254555558888899 9*9,989F9H9X999^:`:H;Թsh\hQhh[uh{mHsHh.h2u6mHsHh[uh2umHsHh[uho56mHsHhd,5mHsHh[uhL#5mHsHh[uho5mHsHh[uhIn5mHsHh[uh.mHsHh[uhpssmHsHhr+mHsHh AmHsHh[uhcvQmHsHh[uh )mHsHh[uh mHsHh[uhMmHsHH;d;f;z;;;;<<<<B======4>6>8>:><>X>r>t>v>ֺֺֺzlaSKhr+mHsHh[uhM56mHsHhd,56mHsHh[uh(56mHsHh[uho56mHsHhM56mHsHh[uh2umHsH!jh[uh{0JUmHsHh[uh{mHsHh[uhi mHsH!jh[uh P0JUmHsHh[uhA^nmHsHh.h.6mHsHh.mHsHh[uh PmHsHv>>>>>>>? ?8@D@X@v@x@@@@@@@AVAXA\ABBBBBBB^C`CbCpCCCCD,E.EE FF&FDFhF|FFFFFFFzGϼϼϼϱϱ⼩کh[uhVmHsHh[uh{mHsHh.mHsHh[uhL#mHsHh[uhROmHsHhd,mHsHh[uh-3mHsHh AmHsHh[uhcmHsHhr+mHsHh[uhr+mHsH6zGGGGGGH,HIIII JLJPJnJtJJKKKKKK(L*LL@LLL(MwlaaYQYQQhd,mHsHh AmHsHh[uhr|mHsHh[uh AmHsHh[uhomHsH!jh[uh0JUmHsHh[uhmHsHh[uhmHsHh[uh5mHsHh[uho5mHsHh05mHsHhA)h-3CJaJmHsHh[uh5s{mHsH!jh[uh^ht0JUmHsHh[uh^htmHsHG,HDRXXXXXX`Y6Z[[] a ajacccii$hdh^ha$gd$ & F`a$gd-T6$a$gd-T6 $dha$gd$ & Fdh`a$gd(M,MFMMMMMMNNTOOOO PTPPPPPP*Q0QQQQQRRRRRSSSrUUvWxWWXXznhVCJaJmHsHh-T6h-T6mHsHh[uh &mHsHhLmHsHh-T6mHsHh[uhV5mHsHh[uhr+mHsHh[uh.mHsHh.h.mHsHh[uhVmHsHh[uh-amHsHh[uh5s{mHsHh[uhmHsHhd,mHsH)XXXXXXY Y2Y4Y6Y:Yv jjk,k:kv$dh$Ifa$gdkd]$$Iflrj f] n t644 laytalknkkkkkkko``QQQQ$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdkd $$Iflrj f] n t644 laytakkkkkllo`QQQQ$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdkd $$Iflrj f] n t644 layt}ml ll&l.l6l>lo`QQQQ$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdkdn $$Iflrj f] n t644 layta>l@lRlll(mrpqqqrodddddddYY $dha$gd9>v $dha$gdkd $$Iflrj f] n t644 layta ll(mmm>n|n~nn"o$op0pqqrr.ssstnttttttttt,v.vvvwwtxxTyyyyz{`{{\|b|~}ڿڰڄڿڿڿڿڿyh[uh9>vmHsHhLmHsHh CJaJmHsHhLCJaJmHsHh CJaJmHsHh2vh CJaJmHsHh9>vmHsHh[uhMmHsHhamHsHh[uh mHsHh[uh 5mHsHh h CJaJmHsH/rrrrss s,s$dh$Ifa$gda$dh$Ifa$gd $dha$gd $dha$gd9>v,s.sHsPsXs`shso`QQQQ$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdkd $$Iflr B>d n t644 laytahsjsssssso`QQQQ$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdkd $$Iflr B>d n t644 laytassstttto`QQQQ$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdkd4 $$Iflr B>d n t644 laytatttt(z2؁odddddYYYd $dha$gd9>v $dha$gdkd $$Iflr B>d n t644 layta ~}}~~  |~npvzj6l|`X‘ޑ`26^ Ηޗ훓퀓h[uhx!mHsHhLmHsHh#mHsHh(xmHsHhE0h CJaJmHsHh0h CJaJmHsHhL5mHsHh[uh 5mHsHh[uhMmHsHhah 6mHsHh[uh mHsHhamHsH26Tz|zkk$dh$Ifa$gd9>vgkd$$IflF #    t6    44 layt#$dh$Ifa$gd#$dh$Ifa$gdĂ΂zz$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdgkd$$IflF #    t6    44 layt#΂Ђzz$dh$Ifa$gd9>v$dh$Ifa$gdgkd`$$IflF #   t6    44 layt#~t^`b`Ҧ~ީdhgdL $dha$gdgkd$$IflF #    t6    44 layt#˜.4.2Нl ,lnrzŸʤPpĥ(کܩ"X\n&Эҭ׸װװװפπππhF1mHsHh"mHsHh"h"mHsHh 5mHsHh[uh 5mHsHh(xmHsHh[uhvfmHsHh#hgH6mHsHhLmHsHh[uh mHsHh[uhgHmHsHh[uhx!mHsHh#mHsH2Ү^nz|6ºʮzsszldhL`h;E6 h[uh;E h[uh[uh[uhMQ6h[u h[uhMQh[uh5mHsHhiP5mHsHh[uh&^5mHsHh#CJaJmHsHh?mHsHh(xmHsHh[uh mHsHh"h"mHsHhfmHsHhF1mHsHhLmHsHhB:.mHsH%xz&"j & Fdh5$7$8$9DH$^`gd$ & Fdh^`a$gd$ & Fdh^`a$gd $dha$gd"J "rtx&XtXZ^ֵּҞҞ{{kh[uhvf6PJ^JmHsHh[uPJ^JmHsHh[uhvfPJ^JmHsHh[uhR6 h[uhRh[uh26h[uhMQ6 h[uhMQ h[uh2h[uh6 h[uh[uh[u h[uhh[uhP6 h[uhP h[uh;E hL`h;E hL`6% rv~NPRTtﯠp_M#hL`hB6CJOJPJQJaJ hL`hL`CJOJPJQJaJ hL`hO1CJOJPJQJaJ hL`hBCJOJPJQJaJhL`CJOJPJQJaJh[uhBCJOJQJaJ h[uhBCJOJPJQJaJ#h[uhvf6CJOJPJQJaJh[uCJOJPJQJaJh[uhvfCJOJQJaJ h[uhvfCJOJPJQJaJtx ~ Ͼ~l\K: hL`h#CJOJPJQJaJ h[uh[CJOJPJQJaJhL`hMQ6CJOJQJaJ#hL`hMQ6CJOJPJQJaJ#h[uhMQ6CJOJPJQJaJ hL`hMQCJOJPJQJaJhL`CJOJPJQJaJh[uhMQCJOJQJaJ h[uhMQCJOJPJQJaJ h[uhBCJOJPJQJaJh[uhBCJOJQJaJhL`hB6CJOJQJaJj$&(*Dfνxxj_T_H_hL`hL`6PJ^JhL`hL`PJ^Jh[uhL`PJ^Jh#CJOJPJQJaJ hL`h#CJOJPJQJaJ hL`hL`CJOJPJQJaJ h[uh[CJOJPJQJaJ#hL`h#6CJOJPJQJaJ h[uh#CJOJPJQJaJ#h[uh#6CJOJPJQJaJhL`6CJOJPJQJaJ hL`h[CJOJPJQJaJj\F$ $dha$gd $dha$gdn]7$dh5$7$8$9DH$a$gd$ & Fdh^`a$gd & Fdh5$7$8$9DH$^`gd\$&  `b.ͼxnjnjnjnjfjfjYRYRYR h_hF1jh_hF10JUh.hF1jhF10JUh0h056mHsHh0h<5mHsHh0h05mHsHh#hMQ5h#h;35 h;35h[uh#PJ h[uh_CJOJPJQJaJ h[uh;2CJOJPJQJaJ h[uh;CJOJPJQJaJ h[uhMQCJOJPJQJaJ `.Fj&bgdgdrF $da$gd$a$gd.0FH >LNjl&(bdȹ݇{{wh.hfhr+hF16 h )hF1hhF1CJaJmHsHh )hF16CJaJmHsHhF1CJaJmHsHh ThF1CJaJmHsH)jh ThF10JCJUaJmHsHhF1jhF10JU h_hF1jh_hF10JU+<@ ~h0h056mHsHhF1hXmHnHsHuhLBhF1mHsHjhLBhF1UmHsHjhpnNUhpnN hrFhF1hF1CJaJmHsHhrFhF1CJaJmHsHhrFhF1CJaJ!jhrFhF10JCJUaJ   $dha$gd$a$gd21h:p<. A!"#$% y$$If!vh555#v#v#v:V l t6555ytU$$If!vh55L5O5555U#v#vL#vO#v#vU:V l0  655L5O55U/  / 4ytUT$$If!vh55L5O5555U#v#vL#vO#v#vU:V l0  655L5O55U/ 4ytUTM$$If!vh5"#v":V l t65"ytaM$$If!vh5"#v":V l t65"ytaM$$If!vh5"#v":V l t65"yta$$If!v h5+55R55P5S55P5 P#v+#v#vR#v#vP#vS#v#v P:V l t65+55R55P5S55 P/ yt}m$$If!v h5+55R55P5S55P5 P#v+#v#vR#v#vP#vS#v#v P:V l t65+55R55P5S55 P/ yt}m$$If!v h5+55R55P5S55P5 P#v+#v#vR#v#vP#vS#v#v P:V l t65+55R55P5S55 Pyt}m$$If!v h5+55R55P5S55P5 P#v+#v#vR#v#vP#vS#v#v P:V l t65+55R55P5S55 Pyt}m$$If!v h5+55R55P5S55P5 P#v+#v#vR#v#vP#vS#v#v P:V l t65+55R55P5S55 P/ yt}m$$If!vh5 55n55#v #v#vn#v#v:V l t65 55n55/ yta$$If!vh5 55n55#v #v#vn#v#v:V l t65 55n55/ yta$$If!vh5 55n55#v #v#vn#v#v:V l t65 55n55yt}m$$If!vh5 55n55#v #v#vn#v#v:V l t65 55n55yta$$If!vh5 55n55#v #v#vn#v#v:V l t65 55n55/ yta$$If!vh5d 555n5#vd #v#v#vn#v:V l t65d 555n5/ yta$$If!vh5d 555n5#vd #v#v#vn#v:V l t65d 555n5/ yta$$If!vh5d 555n5#vd #v#v#vn#v:V l t65d 555n5yta$$If!vh5d 555n5#vd #v#v#vn#v:V l t65d 555n5/ ytaf$$If!vh5 5 5 #v :V l t65 / yt#f$$If!vh5 5 5 #v :V l t65 / yt#X$$If!vh5 5 5 #v :V l t65 yt#f$$If!vh5 5 5 #v :V l t65 / yt#j% 666666666vvvvvvvvv666666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHL`L Normal$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH >A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa NBN  Tijelo teksta$dha$ mHsHtHXX Tijelo teksta CharCJOJPJQJ^JaJtHJ@J  Tekst fusnoteCJaJmHsHtHX!X Tekst fusnote CharCJOJPJQJ^JaJtH>&@1> Referenca fusnoteH*>1@B> Brojevi  & F mHsHtH p"@p  Opis slike$$$ hPa$#5@CJOJQJaJmHsHtH^^ Izvor$ @^ @CJOJQJaJmHsHtHdOrd  TablicaGlava$$$a$#5@CJOJQJaJmHsHtHROR TblLeftC$$ @CJOJQJaJmHsHtHbOb  Tbl-A10center$$$a$ @CJOJQJaJmHsHtH `O` TblIznad$$$]a$ @CJOJQJaJmHsHtHt@t MQ Odlomak popisa$d@P^a$m$ @CJOJQJaJmHsHtH:@: MQ0 Zaglavlje  p#TT MQ0Zaglavlje Char CJOJPJQJaJmH sH tH 8 8 MQ0Podno~je  p#RR MQ0 Podno~je Char CJOJPJQJaJmH sH tH tt 4AReaetka tablice7:V 0 bb =1 TblRightC!$$$]a$ @CJOJQJaJmHsHtH0W@!0 TZ` Naglaaeno5\0X@10 TZ@ Istaknuto6]BOBB TZtekst2$dd[$\$ mHsHtHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] &*-FI{IPY^B_`djpQq-v/w/xŃ \!V-K;X~eh 6 *****-U(|-47:=GdP]iq|F|VL&x.3H;v>zG(MX ajl~}t.fhiklmptuwyz{|} z777r8:~@L@}}}<~^~~~~ D@Giklkkl>lr,shsst΂jgjnoqrsvx~     $&-!8@0(  B S  ?2544>>5?;?L?O? AAHCTCFFLLWW4_@_d`g`wwy y{{΀ԀX[֋ًknƦɦMPJV+.:<AGHOGUbh6C̹ٹFR^j!'(.-]_{/2y| #*;>MOkm FGVX;=cduv $%)*./34:;?@CDGIMOy!{!""4#5#S%T%&&((b)c)--//|0}0W2Y22222224444770;1;j=p={=|=====================>> > >>>>>>>>>">$>'>)>,>.>=>>>A>B>F>G>K>L>P>Q>Y>Z>r>s>w>x>z>{>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>??]?_?@@@@DDFF6J7JKKKKKKuLLNNNN!T"TUUYY\\]]]]]]$^%^aa_b`b d dggvhwhtiuijjjj5l6lnnnnnnooRqTqpqqqssJuKu.v0vLvMvX{Y{~~~~~~~~QRŃƃ -/:;‡͇̇ԇՇ܇݇ !*+./2367:<CDIJMNQRUW_`ʈˈop&(34ƋNj̋΋ڋۋދߋ 2367:;>?BDJKÒϒВ"#ACQR`asu~pqeggh-.%'01~ruIJGH)*wx 9:kl0xyٻڻ+-/ȼ˼ MPY\wzEHCFILgjll MM""..|0|00000221;1;l=n=====F?G?AADDIIKKLLLL5MAMRR]]aaee ff?f?fggXhYhwhwhUkVk2m3mnnnnSqTqqqrrrr=u@uiwiwnwqwKxLxUxVx~~~~ׂ؂ab''KK’’.../9:CDccmnoo),-.ߩxx,-xz{E *TuV xgH(r.v2zZ]Mh;Cl\]x'd׼dDA}pLPZWhrsuxzr;w|B&A^`o() V^V`hH. &L^&`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. L^`LhH. f^f`hH. 6^6`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`6o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`OJPJQJ^Jo(-"^"`OJQJ^Jo(hHot%^t%`OJQJo(hHD(^D(`OJQJo(hH+^+`OJQJ^Jo(hHo-^-`OJQJo(hH0^0`OJQJo(hH3^3`OJQJ^Jo(hHoT6^T6`OJQJo(hH8^8`o(() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH.^.`o() ^`hH. L^`LhH.  ^ `hH. n ^n `hH. >L^>`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.p^p`.@ L^@ `L.^`.^`.L^`L.^`.P^P`. L^ `L.ZWhr'dMh;v2;w|V(Mh;Mh;Mh;Mh;l\]gH(DA}psu*T B>H'                   |ަ|}"(μTh}l"nd"NKTPOrh8kC 6ROTFfVj  q v" + Q Ym MQAc=1 rN )*X ]DJMrcTZn %K#L#(E$,%1% 'd,B:.F1[1*d1(:2;2O2T{2-3;3V536-T6n]7{7-8*9d9gJ;<J|<?M?ew? A+A4A7AgPAZZALB>CAC;EaKIE=KL|MpnN'PiP?VQcvQ TUVW[{[T]1/^v`*`r[`9w`aJvw(x#za5{5s{Dx}}}:~,+=%rFTKc!f.YoS8$q_nc1x PO$ (3A)./ F $kDR29Veskt's.JYDp6hk6B;3(>&^,}9Sr+L`gHXb`Pf ,(St0Y{}mi #r|CV?BSN+l#;Z &h~LAY(jq_Mvjb}&SA{0Pa ?e2uy'}RWi"b^v6e@PO10dX-am}GSyx!yw[-/@LL LL8!"#&'*-./02:;>?@ADFGI7J7L7M7N7R7T7U7X7Y7Z7\7]7`7d7eXXX0@X X*X,X0X2X6X8X@XDXFXHXNXPXVX\X^X`XbXfXvXxX~XXXXXXX(@XXXXXXXXXh@XXXXXX&Unknown G* Times New Roman5Symbol3. * ArialI&  '@Swis721 BTArial7K@Cambria7.{ @Calibri;Wingdings?= * Courier NewA BCambria Math"1,ӆFBf[`U0bcb!0ͻ/ 2qHX $P2!xx Prof. ZimbrekZimbrek8         Oh+'0t  $ 0 < HT\dlProf. Zimbrek Normal.dotmZimbrek91Microsoft Office Word@- @*^#@J@'$՜.+,0 hp  TOSHIBAU`ͻ  NaslovTitle  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\^_`abcdijmRoot Entry F(l@Data "1Table%^WordDocument 46SummaryInformation(UDocumentSummaryInformation8]MsoDataStoreS(L(D1JSUADJBFRQ==2S(L(Item  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q