Naslov
Feministička umjetnost I: Zapadna Europa i SAD ili Pripovjest o izvorištima (esej za 3. program Hrvatskog radija)
(Feminist art I: West Europe and USA or Story about origins)

Autori
Kolešnik, Ljiljana

Izvornik
Treći program radio Zagreba: Ogledi i eseji

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2000

Ključne riječi
feministička umjetnost; feminzam; ženski pokret; post objektan umjetnost; procesualna umjetnost; konceptualna umjetnost; načini prikazivanja roda; body-art; performance; likovna kritika; dekonstrukcija; psihonaliza; tržište umjetnina; teorija umjetnosti
(feminist art; feminsm; women's moveme; post-object art; processual art; conceptual art; gender representation; body-art; performance; art criticism; deconstruction; psychonalisys; art market; art theory)

Sažetak
Govoreći o feminističkoj umjetnosti, govorimo o vrlo različitim oblicima umjetničke prakse koji se opiru svim tradicionalističkim sustavima klasifikacije i kategorizacije likovnih fenomena. Gotovo jedini, zajednički nazivnik feminističke umjetnosti jest svijest kreativnog subjekta o vlastitoj rodnoj pripadnosti, odnosno svijest o tome da bivanje ženom jest središnji uvjet uspostavljanja vlastitog umjetničkog identiteta. Specifikum feminističkog pristupa leži u činjenici da je pogled na svijet pohranjen u umjetničkom predmetu ili posredovan umjetničkom gestom nedvosmisleno ženski, odnosno onaj koji pokušava prenijeti naglašeno spolno iskustvo vlastite egzistencije.Gledajući s aspekta formalnih i konceptualnih polazišta svakako su joj najbliži umjetnički diskursi nastali untuar područja post-objektne i procesualne umjetnosti, a jasno se uočavaju i međusobni utjecaji. To je posve razumljivo uzmemo li u obzir činjenicu da je kontrakulta njihovo zajedničko izvorište, te da se metodologija, morfologija i estetika herojskog jezgra feminističke umjetnosti oblikuje početkom sedamdesetih godina, dakle upravo u trenutku pojave spomenutih, novih oblika umjetničke prakse.Iako feministička umjetnost nema omiljenog medija, važnost geste i tu-prisutnosti u vlastitiom djelu, te naglašena politizacija umjetnosti tijekom sedamdesetih godina, spontano je rezultirala velikim brojem performancea i ostalih oblika time-based radova (akcija, happening). Slijedeći ritmove suvremene likovne produkcije jezik i izražajne forme feminističke umjetnosti su se obogaćivale razvijale, a ova je postupno zauzimala sveznačajnije mjetso u okvirima mainstreama. Recepcija feminističke umjetnosti dnas još uvijek je vrlo raznolika i odvija se unutar širokog raspona određenog krajnostima potpunog prihvaćanja i uključivanja, te naglašene sumnjičavosti i jednako tako potpunog odbijanja. Ono je često motivirano i sviješću da stavljeni pod lupu, tradicionalni odnosi moći unutar svijeta umjetnosti dokazuju svoju neodrživost i neopravdanost u okolnostima potpune devalvacije vrijednosti inauguriranih estetikom modernizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA