Pregled bibliografske jedinice broj: 469220
Nezaposlenost i socijalna isključenost mladih u Hrvatskoj: perspektiva nezaposlenih mladih u riziku ili s poremećajima u ponašanju
Nezaposlenost i socijalna isključenost mladih u Hrvatskoj: perspektiva nezaposlenih mladih u riziku ili s poremećajima u ponašanju // Kriminologija & socijalna integracija, 17 (2009), 2; 87-105 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 469220 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nezaposlenost i socijalna isključenost mladih u Hrvatskoj: perspektiva nezaposlenih mladih u riziku ili s poremećajima u ponašanju
(Unemployment and Social Exclusion of Young People in Croatia: Perspective of Unemployed Youth at Risk or with Behavior Disorders)
Autori
Koller-Trbović, Nivex ; Žižak, Antonija ; Jeđud, Ivana
Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 17
(2009), 2;
87-105
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mladi u riziku; nezaposlenost; socijalna isključenost; perspektiva nezaposlenih; fokus grupe
(youth in risk; unemployment; social exclusion; perspective of unemployed; focus groups)
Sažetak
Osnovni cilj rada bio je upoznati perspektivu nezaposlenih mladih osoba, rizičnog ponašanja ili s potencijalnim rizicima u okruženju, o statusu i iskustvu nezapolene osobe. Kao polazište u tumačenju rizičnih čimbenika od nezaposlenosti uzet je Kronauerov model socijalne isključenosti defi niran sa šest dimenzija (isključenost iz tržišta rada, ekonomska isključenost, socijalna izolacija, institucijska isključenost te prostorna i kulturna isključenost). Provedeno je ukupno 5 fokus grupa s 19 nezaposlenih mladih osoba (u dobi od 18 do 27 godina) iz 4 grada u RH i dvije vrste ustanove (zavod za zapošljavanje i centar za socijalnu skrb). Rezultati istraživanja ukazuju da nezaposlenost za mlade predstvalja važan čimbenik njihove ukupne integracije i osamostaljivanja, odnosno relevantan rizični čimbenik, prije svega ekonomske isključenosti. Ipak, pokazalo se da to, najčešće, ne dovodi do socijalne izolacije kao treće ključne dimenzije u modelu socijalne isključenosti. Takvi rezultati dijelom odgovaraju rezultatima sličnog istraživanja u EU, posebice kad je riječ o južnoeuropskim zemljama (Italija, Španjolska, Grčka), gdje se pokazalo da nezaposlenost ne vodi nužno socijalnoj isključenosti pojedinca jer postoji jaka obiteljska i prijateljska podrška. Rezultati mogu biti iskoristivi i za kreiranje strategija društva u suočavanju s rizikom od (dugotrajne) nezaposlenosti mladih kao i rizikom od njihove socijalne isključenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
