Naslov
Retrotranspozoni kao molekularni marketri za identifikaciju sorata vinove loze
(Retrotransposons as molecular markers for identification of grapevine varieties)

Autori
Žulj, Maja

Izvornik
Sveučilište u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada

Godina
2009

Ključne riječi
vinova loza; SSR; REMAP; identifikacija; retrotranspozoni
(grapevine; SSR; REMAP; identification; retrotransposons)

Sažetak
Vinova loza je najrasprostranjenija voćna vrsta u svijetu, koja svojom ukupnom proizvodnjom nadmašuje sve ostale. Iako se razmnožava vegetativnim putem, uslijed više od 5000 godina kultivacije stvorena je velika genetska varijabilnost zahvaljujući kojoj danas postoji više od 6000 sorata vinove loze. Kako se ona širila po svijetu, pojavili su se i problemi nazivlja, tako da dolazi do pojave sinonimije i homonimije. Pravilna identifikacija sorata vinove loze bitna je u utvrđivanju ispravnog nazivlja, koje je od posebnog značaja za upravljanje, tj. managment brojnih kolekcija germplazme vinove loze diljem svijeta. Naime, kako bi se očuvala nastala genetska raznolikost sorata od propadanja, potrebno je u kolekcijama uzgajati određeni broj trsova. Često se javlja potreba za preliminarnom, brzom i jeftinom identifikacijom, stoga je pravilan odabir metode identifikacije od presudnog značenja. Ampelografske metode bazirane na opisu vanjskih karakteristika vinove loze često ne pružaju dovoljno objektivan i brz pristup jer takva istraživanja potrebno provoditi duži niz godina kako bi se smanjio utjecaj vanjskim faktora na opaženi fenotip sorte. Naime, iako je danas za genotipizaciju na raspolaganju veliki broj metoda molekularnih markera, pravilan izbor metoda nije jednostavan jer ne postoji metoda koja je idealna po svim svojim karakteristikama. Metoda koja se danas najčešće koristi za identifikaciju sorata vinove loze je metoda mikrosatelitskih markera (SSR), pri čemu se za sigurnu identifikaciju koristi 9 mikrosatelitskih lokusa. REMAP metoda je metoda novijeg datuma, temeljena na retrotranspozonima, pokretnim genetičkim elementima, o kojima se donedavno nije mnogo znalo. U spoređujući ove dvije metode na odbranom setu sorata koji je uključivao dvije svjetske sorte, deset autohtonih sorata i još dva klona jedne od njih, došli smo do zaključaka da obje metode razlikuju spomenute sorte, dakle unutarvrsnu varijabilnost. Međutim, niti REMAP metoda, niti SSR metoda nisu uspjele razlikovati klonove jedne sorte, pokazujući time svoju ponovljivost na uzorcima iste sorte ali i nemogućnost detekcije unutarsortne varijabilnosti. Jeftinije, brže i tehnični manje zahtjevne REMAP analize omogućuju preliminarnu identifikaciju sorata vinove loze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Voditelj: prof. dr. sc. Ivan Pejić

POVEZANOST RADA