Naslov
Žene u znanosti : stakleni strop
(Women in science : a glass ceiling)

Autori
Prijić-Samaržija, Snježana ; Avelini-Holjevac, Ivanka ; Turk, Marko

Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 18 (2009), 6; 1049-1073

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
stakleni strop; žene; znanost; visoko obrazovanje; prikrivena diskriminacija; akademsko nepoštenje; socio-kulturni rodni stereotipi; adaptivne preferencije; spolne uloge
(glass ceiling; women; science; higher education; hidden discrimination; academic malpractice; socio-cultural stereotypes; adaptive preferences; sexual social roles.)

Sažetak
Temeljni cilj članka je propitivanje postojanja 'staklenog stropa' ili pod-zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u institucijama znanosti i visokog obrazovanja kakvo je Sveučilište u Rijeci, uključivo i mehanizama koji ga uzrokuju. Prvi dio članka sadrži kratki pregled i analizu empirijskih rezultata istraživanja provedenog na Sveučilištu u Rijeci koji nedvojbeno ukazuju na prisutnost efekta 'staklenog stropa' i, posljedično, na postojanje prikrivene primarne i sekundarne diskriminacije. U drugom dijelu, analiziramo moguće uzroke postojanja 'staklenog stropa'. Prvo, ukazujemo na to da naslijeđene patrijarhalne obrasce ponašanja, kao posljedice konzervativnog sustava znanstvenih institucija, treba odijeliti od suvremenih diskriminacijskih ponašanja. Drugo, unutar postojećih društvenih praksi koje generiraju diskriminaciju treba razlikovati one na razini sustava od onih na razini znanstvenih institucija i pojedinaca uključenih u rad znanstvenih i visokoškolskih institucija, s naglaskom da sve uključuju različite oblike povrede akademskog postupanja. Treće, u provedbi diskriminacijskih postupaka jednako mogu biti zastupljeni muškaraci i žene te su na taj način jednako odgovorni za efekt 'staklenog stropa', a razlozi koji stoje u osnovi njihovog ponašanja složene su socio-kulturne i psihološke naravi i uključuju patrijarhalne predrasude o spolnim ulogama, rodne stereotipove, psihološke mehanizame adaptivnih preferencija i sl. U trećem dijelu, raspravu o spolnoj diskriminaciji u znanosti i visokom školstvu dovodimo u kontekst rasprave o društvenim spolnim ulogama i pretpostavljenim različitostima između muške i ženske prirode (esencijalizam i socijalni konstruktivizam). U zaključnom dijelu, pokušali smo nađene rezultate dovesti u kontekst šireg društvenog okruženja i položaja žena, s naglaskom da se radi o pitanju koje se ne tiče samo normativnih pitanja već i pitanja društvenog i znastvenog razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Filozofija

POVEZANOST RADA