ࡱ> KMHIJq`"bjbjqPqP .::D<%@0$JJJ8\ DmW.!.!"P!P!P!+"+"+"TTTTTTT$ Yhu[N*T "Z+"+"1#<m# *T  P!P!'W555# P! P!T5"T55r@T  AP!"! @fJ_+AT=W0mWA[[0[AA[~AD+""M"5e"y"^+"+"+"*T*T'5p+"+"+"mW""""JJ       Ekonomski institut, Zagreb: prvih sedamdeset godina (u ogledalu) 1939.-1952. Dugovje ni se teako prisjeaju po etka. Po elo je, mo~da, joa 1920. godine kad se iz zagreba ke Visoke tehni ke akole izdvojila Visoka akola za trgovinu i promet. Po ela je okupljati ekonomiste koji nisu samo nau avali nego i istra~ivali, pa i objavljivali. Mo~da je po elo pet godine kasnije kad je akola preimenovana u Ekonomsko-komercijalnu i dobila napismeno da je fakultet. Mo~da tek 1935. kad je u Zagrebu pokrenut asopis Ekonomist. Pokreta i se prisjeaju da mladom uredniatvu nije manjkalo suradnika. Ekonomija se ve onda istra~ivala i o njoj se pisalo. Ostalo je zabilje~eno da su se u prostoriji u Zvonimirovoj ulici br. 8 koju je mladi fakultet dao joa mlaem asopisu okupljali uglavnom mlai nastavnici i po koji apsolvent. itali su, pisali, raspravljali i brzo uvidjeli da e trebati joa malo u akolu i to onakvu kakve u Zagrebu nije bilo. Stigli su tako do Zapadne Europe, a onaj najpoduzetniji i najbolje zapamen, prof. Mirko Lamer, i do Amerike. Kad se vratio, iz torbe je izvadio nekoliko knjiga za koje su ostali jedva uli, meu njima i jednu o ustanovama koje istra~uje ekonomiju. Tridesetih godina, u akademskom okru~enju u kojem su se ve mogle razlikovati generacije, predlo~en je tako i jedan znanstveni institut. Ostalo je zabilje~eno i da generacija (ona starija) koja je vladala Ekonomsko-komercijalnom visokom akolom nije prihvatila prijedlog. U Zvonimirovoj je tako postalo tijesno, pa je Lamer pronaaao mecenu i u zimu 1938. s troje mladih suradnika preselio u stan u Lopaaievoj ulici br. 5. Donijeli su stol, dvije stolice i pisau maainu koju, kako se nazire iz bilje~aka, nisu kupili. Mecena je ustupio stan, ali ne i drva za pe, pa se etvorka i nije sastajala redovno. U proljee se moglo raditi bez kaputa, ali je bilo jasno da se ekonomski istra~iva  mora baviti i vlastitom ekonomijom. Pisani su podnesci, hodo astilo se nadle~nima i cilj je dosegnut za danaanje prilike brzo, u svakom slu aju prije nego ato se itko nadao: Narodne novine su 27. 3. 1939. godine objavile Pravilnik o osnivanju Ekonomskog instituta Savske banovine. etvorki iz Lopaaieve odreeno je da prikuplja i stru no obrauju statisti ke podatke o privrednoj radinosti banovine ( lan 2.), a svim je privrednim poduzeima, radnjama i ustanovama nareeno da pismeno i usmeno daju to ne podatke i objaanjenja ( lan 3.) s napomenom da se podaci nikako ne smiju odati poreskim vlastima ( lan 4.). Institut je osnovan pri Odjeljenju za trgovinu, obrt i industriju Kraljevske banske uprave pa mu je osigurana redovita dotacija iz prora una banovine, s o ekivanjem da e atogod doprinijeti i zainteresirana nadleatva, samoupravna tijela, javno-pravne korporacije, zavodi i ustanove ( lan 7.). Ostalo je zapameno i da je dotirano 100.000 dinara. Od tada brojimo godine i slavimo obljetnice, a oni kojima je do kronologija i usporeivanja, mogu uo iti da se konstelacija u kojoj se novoroeni institut naaao 1939., ne mijenja. Dr~ava osniva ustanovu, okuplja u njoj stru njake, obavezuje ih da istra~uju, plaa i o ekuje nalaze. Odgovor na pitanje zaato bi se za tako neato troaio novac poreznih obveznika, inio se jasnim prof. Lameru dok je pisao podneske, a i svima koji su slijedili. Na dr~avi je da upravlja gospodarstvom (to se znalo i davno prije 1939.) i u tome joj itekako treba pomoi; analize e pomoi da razumije, a procjene posljedica ove ili one mjere, uputiti ju da povu e najbolji potez. Stru njaci znaju zagledati i u proalost i upozoriti da neato nije poalo kako je bilo zamialjeno, a sve to mogu u initi i za neko poduzee ili sektor ili za neku regiju ato dr~avi koja sve to vidi i prihvaa, mo~e samo pomoi. Ekonomija je, kona no, i znanost, a tako ato treba poduprijeti ne mislei samo na primjenu. U ovo se jedva moglo posumnjati jer je pet mjeseci po osnutku nestao stari, a stigao novi, jednako naklonjeni osniva . Uspostavljena je Banovina Hrvatska koja je prihvatila tek zasnovani institut (u to vrijeme ga je nekako prihvatila i visoka akola), dodijelila mu viae posla nego prije i navela isti razlog. Institut je u meuvremenu preselio u suteren zgrade Zagreba ke burze kamo je neato prije doselio asopis Ekonomist. Dalje su selili zajedno, ve idue godine u Draakovievu 35. Dana 10. travnja 1941. Institut je brojao 13 zaposlenih, a seliti viae nije bilo jednostavno. Dokumentacija koja je svojevremeno stala u torbu prof. Lamera viaestruko je narasla, a biblioteci, ve onda najbogatijoj i u Jugoslaviji i aire, trebao je kamion. Na posebnoj polici smjestio se Obris industrijske strukture Banovine Hrvatske, prvi zajedni ki rad zasnovan na rezultatima prve industrijske ankete u nas, a uz njega i ve brojni pionirski radovi pojedinih suradnika. Statistika je bila sve bogatija, a Ekonomist je bio pod okriljem Instituta. Pred sam rat, zabilje~eno je, kupljena je i prva fotelja. Mijenjati dr~ave, a ne micati se s mjesta, sudbina je ljudi na ovim prostorima. Njihovih ustanova, takoer. Od osnutka u proljee 1939. do ljeta 1941., Institut je promijenio tri adrese u istom kvartu, dvije dr~ave i tri osniva a. Onaj trei, Nezavisna dr~ava Hrvatska, Institutu je prvo promijenila adresu, a onda i ime. Na zgradi u Marievom prolazu (adresa: Gajeva 5), pojavila se plo a s natpisom Hrvatski dr~avni druatvovno-gospodarski zavod u Zagrebu. Savska banovina bila je manja od Banovine Hrvatske, a ova manja od NDH, pa su istra~iva i zdvojno promatrali teako prikupljene vremenske serije koje odjednom nisu bile od vee koristi. Istra~ivanja su se ipak airila. U Brojidbenom izvjeataju iz 1942. godine navedeno je da Zavod ima 8 odjela i da se bavi poljoprivredom, rudarstvom, cijenama, veleobrtom, graevinarstvom, trgovinom i prometom, bankarstvom i nov arstvom, te radom i zaradama. Kroni ar Kreai zabilje~io je, meutim, da je zajedniatvo kojem pred nepune tri godine nisu smetale hladne sobe, splasnulo. italo se i pisalo odvojeno, po sobama koje su mnogima bile tek ratni zaklon. Istra~iva a je tako bilo sve viae, krajem rata trideset, a s politi ke strane su as dolazili direktni pritisci, a as potpuna apatija. Radova je bilo sve manje, a suradnja Zavoda i onih koji su ga osnovali nije zabilje~ena. Po prvi puta se moglo posumnjati da dr~avi koja upravlja gospodarstvom mo~da i ne treba ustanova koja se tim gospodarstvom bavi. Sumnja, nakon osloboenja 1945. godine, nije otklonjena. Administracija Narodne Republike Hrvatske bujala je ali nije obuhvatila Zavod u Marievom prolazu. Nije ga ni zatvorila ali je ostao bez zadaa pa je u nekoliko mjeseci dio suradnika naprosto otiaao. Preostale je pod okrilje uzelo Predsjedniatvo NRH i preselilo u irilometodsku ulicu na Gornjem gradu, a nedugo zatim na Ilirski trg. Navikli na selidbe odmah su se prihvatili posla. Od rujna 1945. do lipnja 1946. napisano je dvadesetak radova o obnovi gospodarstva. Ve 1946. selili su joa jednom, sada kao slu~benici tek osnovane Republi ke Planske komisije i smjestili se na Trgu ~rtava faaizma br. 3. Biblioteka je iala za njima. Ostalo je zabilje~eno da je ljeta 1947. u dvoriate stigao kamion i istovario knjige kao ugljen. Vratio se za dan dva, ukrcao ono ato Komisiji nije trebalo i otiaao u pravcu Tvornice papira. `to Komisiji treba, a ato ne, u meuvremenu je po zadatku odlu ila slu~benica u ije se ideoloako opredjeljenje, ini se, nije sumnjalo. Preostali istra~iva i ve zamrlog Instituta  Zavoda mogli su sve promatrati s prozora i pitati se zaato nova dr~ava koja tako samouvjereno zadire u gospodarstvo viae nego itko prije, manje nego itko prije treba one koji bi joj u tome mogli biti od pomoi. Mogli su se pitati i zaato nova vlast uvijek s vodom izbacuje i dijete. Od osnutka instituta, vidjeli su to ve dva puta. Za ~aljenje, meutim, nije bilo puno vremena. Izraivao se I. petogodianji plan i nije se pravo ni spavalo. Kroni ar Kreai zabilje~io je tek da je to trebalo do~ivjeti da bi se razumjelo. Sumnjajui, mo~da, u svrhu ustanove koja istra~uje ekonomiju, preostali suradnici mogli su se istovremeno uvjeriti u snagu ideologije. Svjedo ili su zanosnom vremenu u kojem je i svijet i ljude trebalo promijeniti na bolje i to odmah, u kojem se, atoviae, vjerovalo da je ta namjera znanstveno utemeljena. Budunost prema kojoj se sve ravnalo bila je dovoljno daleka da knjige iz proalih vremena zavrae u starom papiru. Nije, meutim, potrajalo. Ve krajem 1940-ih o ustanovi koja bi stalo~eno istra~ivala ekonomiju po elo se razgovarati u samom Predsjedniatvu i povijest se, sreom, po ela ponavljati. Godine 1947. Ekonomsko-komercijalna visoka akola prerasla je u Ekonomski fakultet, a meu prvim diplomantima naalo se dovoljno zainteresiranih za ekonomska istra~ivanja. Politi ke volje je bilo dovoljno i Institut je o~ivljen 22. sije nja 1952. godine. `est istra~iva a pionira uselilo se u one iste prostorije u Draakovievoj 35 u kojima se zastalo 1941., i s ono malo preostalih knjiga, prionulo na posao. etvrti osniva  u treoj dr~avi odredio im je Uredbom 859/52 pet osnovnih zadaa: prikupljati, sreivati i obraivati dokumentaciju o razvitku privrede na podru ju NRH; prou avati razvitak i razmjeataj proizvodnih snaga na podru ju NRH; prou avati pojedina aktualna privredna pitanja i davati mialjenja i prijedloge u cilju njihovog rjeaavanja; objavljivati rezultate rada; pratiti odgovarajuu nau no-istra~iva ku djelatnost i suraivati sa sli nim ustanovama u zemlji i inostranstvu. Godine mo~emo brojati i od tada. Institut je selio joa dva puta i promijenio joa jednu dr~avu, ali danas jedva itljivu Uredbu koja se o obljetnicama vadi iz arhive, nikad nije iznevjerio. Ostao je vjeran i Pravilniku iz 1939.; ve sedamdeset godina se prikuplja, sreuje i obrauje, prou ava, pou ava, surauje, prati i puno, puno objavljuje. 1952.-1991. Uredba iz 1952. nije nikom nalo~ila da Institutu daje podatke kao ato je to u inio Pravilnik iz 1939. Nije ni zabranila da ih ovaj prosljeuje poreznim vlastima. S druge strane, Institut je ve 1954. proglaaen  ustanovom sa samostalnim financiranjem . Nije, ini se, ialo pa je 1956. Izvrano vijee NRH donijelo Rjeaenje 5553-1956 kojim Institut  prelazi na poslovanje kao bud~etska ustanova . Nespretno sro eno mo~da, ali va~no, jer je Institut uplovio u financijsku maticu kojom plovi i danas. Novi osniva i nisu bili niata manje puni entuzijazma od etvorke iz Lopaaieve. Prve studije uslijedile su ve 1952., za njima i doktorati. Prve tri godine, do 1955., direktor je bio Jakov Sirotkovi, kasnije uva~eni profesor zagreba kog Ekonomskog fakulteta, joa kasnije i predsjednik Saveznog izvranog vijea. Prvi je iskusio ato zna i analizirati i savjetovati nositelje ekonomske politike, a onda i sam postati nositeljem. Osniva  i financijer Instituta zadr~ao je pravo odrediti ato e se i kako raditi. Ve 1957. donio je prvu, a idue godine i drugu sistematizaciju: upravi je odreeno 14 radnih mjesta, a 15 znanstvenih suradnika i savjetnika, 13 asistenata i 6 statisti ara smjeateni su u 2 nau no-istra~iva ka sektora i 7 grupa. Iako joa uvijek prisutan, zanos obnove nije uticao na trezvenost ocjene ime se sve treba baviti: I. Sektor ekonomike proizvodnje i regionalnog razvoja - grupa ekonomike proizvodnje - grupa regionalnog razvoja - grupa ekonomike poduzea II. Sektor svodnih bilansa - grupa narodnog dohotka i bogatstva - grupa investicija - grupa financijskog sistema i financija - grupa tr~iata i potroanje Kasnije sistematizacije, a i sve ostalo ato se deaavalo pedesetih i aezdesetih godina potvrdili su da Institutu nema druge nego biti  u nerazdvojnom su~ivotu s druatveno-politi kim prilikama kako je kroni ar Kreai oprezno primijetio povodom ponovljenog osnivanja. Prilike su ato implicite, ato eksplicite nalagale: interpretirati Marxove odjeljke i Lenjinovo poticanje razvoja I odjeljka i usput se baviti dohodovnom cijenom i razvojem proizvodnih snaga, predlo~iti uklju ivanje socijalisti ke ekonomije u meunarodno trgovanje i zadr~ati osnovna ideoloaka opredjeljenja, razraditi koncept samoupravne ekonomije koja je predlo~ena i uvedena daleko od Instituta, analizirati regionalni razvoj i ne propitivati suviae pomo nerazvijenima, baviti se otvorenom privredom koju je tekua politika uporno zatvarala i tako dalje. Biti u nerazdvojnom su~ivotu zna ilo je i prenositi nalaze jedinoj stranci koja je uz ostalo bila i nositelj ekonomske politike i koja bi za nalaze ionako znala. Izvjeataji o radu iz pedesetih i aezdesetih svjedo e da je Institut prenosio ato bi se istra~ilo pa i savjetovao ato se nije tra~ilo, i da je pri tom uvao i identitet i integritet. Po~utjele studije svjedo e da to nije bilo lako. }ivjelo se i istra~ivalo u vremenima u kojima su teorijska ekonomska, a dobrim dijelom i druatvena pitanja smatrana apsolviranim ako ne i rijeaenim. Iza zahtjeva za izmjenom svijeta nije stajalo samo nezadovoljstvo postojeim nego i ekonomska i druatvena teorija koja je izmjenu proglasila (mnogi su smatrali i dokazala), povijesno neminovnom. Dihotomija marksisti ke i graanskih teorija nije nikog brinula; u kritici svega bur~ujskog, marksizam je bio posebno uvjerljiv. Istra~ivati ekonomiju je, dakle, bilo teako ne samo zbog nerazvijene metodologije i/ili oskudnih podataka ve i zbog polaznog uvjerenja da je osnovna analiza ve uspjeano obavljena i da treba tek pospjeaiti razvoj druatva koje je, eto, bilo znanstveno predvieno i upravo se povijesno dokazuje pred naaim o ima. I previae ekonomista je stoga tek poliralo stupove marksisti ke paradigme iako je na elo na kojem je ona svojevremeno izgraena nalagalo puno viae kriti nosti. Tih godina esto se ula sintagma  idejno-teorijsko . Istra~iva i u Institutu su je lako rabili jer su priznavali da su ekonomske i uope druatvene teorije neizbje~no ideoloaki obojene. Prvi radovi pokazuju atoviae, da su njihovi autori bili izabrali crveno i da ih to u po etku nije ometalo. Problemi (ne s UDB-om, nego oni konceptualni) nastajali su onda kad bi se javila sumnja u jedinu priznatu (mnogima u okru~enju Instituta i jedinu poznatu) paradigmu, a istra~iva  se osjetio usamljenim pred njenim monolitnim temeljem. U idejno-teorijski obojenim vremenima se, ka~u, puno kriti ki misli. Rezultati takvog mialjenja rijetko, meutim, sti~u do kritiziranih, pa proizlazi da su vjeatina iznoaenja kritike i zadr~avanja dijaloga sa svima kojima kritika nije po volji, gotovo va~niji od kritike same. Po etkom 1960. istra~iva i Instituta su po prvi pokazali da mogu i to. 1962. izraena je studija  O nekim problemima privrednog sistema poznatija kao  bijela knjiga , u kojoj je samoupravljanje suprotstavljeno dr~avnom socijalizmu. Pun idejno-teorijski pogodak, jer se kritiziralo one koji su se takoer pozivali na samoupravljanje pa se kritici nisu mogli oduprijeti ni im idejnim. Samoupravljanje je tako postalo podobnim uporiatem za kritiziranje svakog centralizma, zaatitni znak koji je atitio i istra~iva e. I ina e je bilo sve lakae. Godinu dana ranije, 21.2.1961. Izvrano vijee Sabora naputilo je Institut  da u okviru svojih financijskih sredstava i mogunosti... propiae sistematizaciju - budui da je samostalna ustanova koja se mo~e financirati iz svojih vlastitih prihoda . Institut je na to smislio prikladniju sistematizaciju, obuhvatio i neka u~a podru ja i slobodnije se prihvatio posla. Pribli~avala se i znamenita privredna reforma od 1965. koju je Institut dijelom koncipirao i u svakom slu aju podr~ao. Godine 1967. kad je ve bilo jasno da se niata nee reformirati izraeni su  Aktualni problemi privrednih kretanja i ekonomske politike Jugoslavije prva u nizu od 23 crvene knjige u kojima se sve slobodnije raspravljalo o slobodnoj ekonomiji. Izlazile su godinje, posljednja 1990. Godinu dana kasnije, studenti, kasnije nazvani ezdesetosmaima bune se u Berkeleyu, Parizu, Berlinu ali i u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu. Za razliku od svjetskih kolega ne zahtijevaju prevrat ve ispunjenje odavno danih politi kih obeanja. Ne istim rije ima i ne na isti na in, Ekonomski institut Zagreb zala~e se za isto: proklamirano i formalno uvedeno samoupravljanje ne treba ni im zamjenjivati. Treba ga provoditi. Sedamdesete su unato  zlokobnom po etku bile joa opuatenije. Te~ilo se za velikim dugoro nim znanstvenim projektima i u tome se u punoj mjeri i uspjelo. Pokrenut je  Privredni sistem SFRJ najvei projekt do tada, od 1976. nazivan i  meurepubli ko-pokrajinskim i jugoslavenskim . Na projektu radi Konzorcij jugoslavenskih instituta (desetine istra~iva a, sve republike i pokrajine). Izvjeataji o radu samosvjesno i zadovoljno navode da je posao po eo u Institutu i da je Institut pomalo preuzimao voenje. Isticalo se i da tako sudjelujemo u objaanjavanju stvarnosti ali i u njenom mijenjanju. Projektom  Privredni sistem SFRJ su, ini se, sruaena gotovo sva ograni enja koja je istra~iva u implicitno ili eksplicitno mogla nametnuti slu~bena ideologija. Prou ava se sve ato se istra~iva u po sebi namee kao gospodarska stvarnost, a on ju je spreman analizirati bez predrasuda i autocenzure. U ondaanjim terminima Institut se bavio stvaranjem i upotrebom druatvenog proizvoda, kumuliranim strukturnim problemima i strukturnim prilagoavanjem, tr~iano-planskom privredom, kretanjem cijena i objaanjavanjem karaktera njihovih interakcija, globalnom veli inom ponude i potra~nje, platnobilan nim deficitom, analizom privrednih kretanja i prognozama, strategijom tehnoloakog razvoja (koje nema) i tako dalje. Sve oatrije je kritizirana znamenita orijentacija na energiju, hranu i sirovine. Sve eae je spominjana i deformirana druatvena svijest, glavni razlog zastoja razvoja samoupravljanja. Idejno-teorijski rastereeni pristup prevladao je tih godina i u mikroekonomskim istra~ivanjima. Odlasci na akolovanje u SAD ne donose samo znanje nego i samosvijest potrebnu da se nau ene investicijske metode prilagode i po prvi puta primjene u nas. Analiza tokova gotovine pa i analiza druatvenih koristi i troakova danas se u e na svakom ekonomskom fakultetu, a poslovne planove izrauju svojim klijentima i odvjetni ki uredi. Teako da itko zna gdje je to po elo i kada, ali Institutu to nije va~no. Uspjeanih misija ovakve vrste bilo je i kasnije, a sumnji u svrhu ustanove koja istra~uje ekonomiju jedva da je bilo mjesta. Institut je nau io, preuzeo, prilagodio i ponudio, i uspjeh, onaj druatveni, nije izostao. U tom razdoblju, od 1955. do 1973. Institut je vodio Rikard Lang, uva~eni profesor i karizmati ni direktor. Ostao je zapamen kao strateg i poticatelj istra~ivanja. Oni koji bi doali do rezultata koji nisu bili svakom po volji, pamte ga i kao zaatitnika. Institutski suradnici koji se danas broje u starije esto spomenu osamdesete, ne samo zato ato su onda bili u, mo~da, najboljim godinama. U posljednjim i mo~da najboljim godinama bio je cijeli sustav pokazujui joa jednom u povijesti da druatva daju najviae kad po nu opadati. Sve ato obi no zovemo dr~avom joa je funkcioniralo ali ne represivno, izra~avalo se slobodnije no ikad, a izre eno je moglo glasno odjekivati. Slobodan od ideologije, Institut je bio sve slobodniji za istra~ivanja. Pogled je ba en na neka nova podru ja, sve viae se studiralo po svijetu i suraivalo s ostalim fakultetima i institutima, a razlike u mialjenjima su pobuivale rasprave, ne i raskole. Ve 1981., izraena je studija  Prilog analizi tekuih privrednih kretanja i ekonomske politike u SR Hrvatskoj , prva od  plavih knjiga kojima se Institut potvrdio kao kua u kojoj se hrvatsko gospodarstvo analizira i poznaje bolje nego igdje drugdje. Tih godina pojavio se i Dugoro ni program ekonomske stabilizacije. U plavim knjigama se mo~e nai odgovor zaato niata nije stabilizirano i zaato je zavrailo kao i reforma iz 1965. Sistematizacija Instituta je ve onda dobro odra~avala i interese istra~iva a i potrebe za istra~ivanjima. 1982. godine na svoj trideseti, za mnoge ipak 43. roendan, Institut je imao 8 centara: - Centar za istra~ivanja privrednog sistema, ekonomske politike i tekuih privrednih kretanja - Centar za istra~ivanje druatveno-ekonomskog razvoja - Centar za istra~ivanje prostorne ekonomije - Centar za istra~ivanje meunarodne ekonomike - Centar istra~ivanje ekonomike, organizacije i samoupravnog odlu ivanja u udru~enom radu - Centar za istra~ivanje kadrova - Centar aktivnosti za investicijske projekte - Centar za ekonomsku informatiku i statistiku Informati ki centar, tada najmlai, opremljen je na vrijeme da istra~iva i primjene metode koje su u to vrijeme u ili uglavnom u inozemstvu. Pola danaanjih ekonometrijskih metoda joa nije bilo ni smialjeno ali se s kalkulatorom naprosto viae nije moglo. Institut se umre~io ve 1980., a oko 1982. je uz terminale Sveu ilianog ra unskog centra postavljeno i nekoliko personalnih kompjutera. Nabavka opreme od tada je stalna i ne mala stavka financijskog plana. Vrtoglavi razvoj informatike i njezine tehnologije nije, meutim, nikoga zatekao, ak ni starije. Ispostavilo se da onaj koji istra~uje suvremenim metodama rado prihvaa tehnoloake novotarije ma kako brzo prestizale jedna drugu. Krajem 1980-ih u cijeloj bivaoj dr~avi izranjali su razvojni prijedlozi koji su gospodarstvo pa i druatvo oslikavali s mnogo posve ne-socijalisti kih osobina. Od 1986. do osamostaljenja, u Hrvatskoj je tako raen razvojni dokument pod nazivom Znanstvene osnove dugoro nog druatveno-ekonomskog razvoja Hrvatske; veliki posao kojeg se po narud~bi ondaanje Samoupravne interesne zajednice znanosti Hrvatske i Republi kog zavoda za druatveno planiranje prihvatilo desetak instituta i fakulteta. Inicijator i koordinator opet je bio Ekonomski institut. Nakon pet godina, 1990., objavljene su 24 parcijalne studije koje su pokrile i viae no ato se o ekivalo. Nakon obaveznih analiza resursa, radnog stanovniatva, okru~enja i trendfhjǻymamUI=h CJOJQJaJh(CJOJQJaJh^'CJOJQJaJh=CJOJQJaJh$+CJOJQJaJhh^#CJ$OJQJaJ$hvCJ$OJQJaJ$h(CJ$OJQJaJ$h# ~CJ$OJQJaJ$hhCJ$OJQJaJ$h,CJOJQJaJh(hCJOJQJaJh(CJOJQJaJh(hn{ZCJOJQJaJh(h(CJOJQJaJj  `b LN%%..99>>TFVFIINgdN~gd14gdRXJ8    H & 0 2 ~  & 6 8 P R T X b d z  L ܬĬДh{hN6CJOJQJaJh 0CJOJQJaJh^'CJOJQJaJh=CJOJQJaJh08CJOJQJaJhcCJOJQJaJhLCJOJQJaJh(CJOJQJaJh CJOJQJaJhNCJOJQJaJ0  @ F L f   (BhjnиĬРиЈ|p^Rh*CJOJQJaJ#jhI@D0JCJOJQJUaJhPCJOJQJaJh"CJOJQJaJh6TCJOJQJaJhLCJOJQJaJhNCJOJQJaJh=CJOJQJaJhRRCJOJQJaJh._CJOJQJaJh 0CJOJQJaJh9jCJOJQJaJh~gCJOJQJaJh ACJOJQJaJ Z\hx~2DPRT Ltvx踬ܠܠД|||hI@DCJOJQJaJhPCJOJQJaJhLCJOJQJaJh*CJOJQJaJh._CJOJQJaJh.-CJOJQJaJh9jCJOJQJaJh"CJOJQJaJh=CJOJQJaJhNCJOJQJaJhRRCJOJQJaJ-$4JZ\^`$(26XjnrF\fܬ|phBCJOJQJaJh7rCJOJQJaJh&CJOJQJaJh*CJOJQJaJh*CJOJQJaJh08CJOJQJaJhCJOJQJaJh"CJOJQJaJhRRCJOJQJaJhPCJOJQJaJh9jCJOJQJaJhcCJOJQJaJ' XZ "&>DRXĸĩĝđЅymmamamUh*CJOJQJaJh~gCJOJQJaJhAqCJOJQJaJhCJOJQJaJh1CJOJQJaJhGnCJOJQJaJhCJOJQJaJhRXJhPCJOJQJaJh(CJOJQJaJh&CJOJQJaJh7rCJOJQJaJhPCJOJQJaJhCJOJQJaJh ACJOJQJaJ ,.4BNP^hp..0fnhj(DFHȼ}k#jhV0JCJOJQJUaJjh10J<UhBCJOJQJaJh1CJOJQJaJhd$CJOJQJaJhRXJhRXJCJOJQJaJhAqCJOJQJaJh1hAq6CJOJQJaJh1hRXJ6CJOJQJaJh*CJOJQJaJhU0CJOJQJaJ*HLNR^z~&(,BD\r    ٵymah %CJOJQJaJhCJOJQJaJh:CJOJQJaJhCJOJQJaJh@A"CJOJQJaJh=CJOJQJaJh-=6CJOJQJaJhCJOJQJaJh?CJOJQJaJhvCJOJQJaJh*CJOJQJaJhRXJCJOJQJaJhRXJhRXJCJOJQJaJ% < N P ^ b !!X!!! ","6"L"N"P"R"""$#&#4#8#>#n#######$ĸЈ||pܔppdpdph}CJOJQJaJh# ~CJOJQJaJh4ZCJOJQJaJh- CJOJQJaJhCJOJQJaJh?CJOJQJaJhCJOJQJaJh %CJOJQJaJh@A"CJOJQJaJh:CJOJQJaJhHCJOJQJaJhCJOJQJaJh,CJOJQJaJ&$0$:$`$d$$$$$$%4%6%v%x%%%%%%%%&&8&:&>&D&l&&&&&&&&&&'$'4'x'z'ܸДЬД||Д||phVCJOJQJaJhhCJOJQJaJh14CJOJQJaJhwCJOJQJaJh@A"CJOJQJaJhCJOJQJaJh4ZCJOJQJaJh}CJOJQJaJh+CJOJQJaJh# ~CJOJQJaJh=CJOJQJaJh1fCJOJQJaJ*z''''''',(V(((((((,)>)))**,*^*t*++++++,ĸииxl`Qhhj.CJOJQJaJhCJOJQJaJhj.CJOJQJaJhk&{CJOJQJaJh=CJOJQJaJh}CJOJQJaJhhCJOJQJaJhh6CJOJQJaJhCJOJQJaJh~gCJOJQJaJhwCJOJQJaJh14CJOJQJaJhVCJOJQJaJh,CJOJQJaJ,, ,Z,\,,,,,-------.. .`.d...//R0l00.121@1F1R1T1f1h12B2H2|2~22ʾʾʾʢʲʾֲ~~~~~rh#ICJOJQJaJh4ZCJOJQJaJh ACJOJQJaJh@:CJOJQJaJhh146CJOJQJaJh14CJOJQJaJhVCJOJQJaJhk&{CJOJQJaJhCJOJQJaJhhj.CJOJQJaJhhk&{CJOJQJaJ)22222383n3x3333344b5d5556666(6n6p66666 7"7777772888D8T8f8p8,9ܸܸܬvhQCJOJQJaJh.CJOJQJaJhhZCJOJQJaJ#jh?,0JCJOJQJUaJh?,CJOJQJaJh#ICJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhTCJOJQJaJh2CJOJQJaJh,CJOJQJaJ+,99998:::^:d;f;h;|;~;;;;;;;;;;;,<.<F<H<P<`<j<<<<<< =>>>$>&>*>,>F>n>>>>>>ĸ謸ĠĬĬĔĸ||ĸh.CJOJQJaJh/9CJOJQJaJhhZCJOJQJaJhN~CJOJQJaJhCCJOJQJaJh9CJOJQJaJh~CJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhQCJOJQJaJh=vCJOJQJaJ0>>>>>>>>> ?????????@@@@@l@n@@@@BBBBBCDDDDDDDDDEETFVFXFĸĬĠРиĔĔĈ|hA3qCJOJQJaJh@:CJOJQJaJht(CJOJQJaJh.CJOJQJaJh X^CJOJQJaJhCJOJQJaJh1qCJOJQJaJhgSCJOJQJaJh/9CJOJQJaJh~CJOJQJaJh9CJOJQJaJ.XFbFzFFFFGGGGGGGH@HTHpHHHH0I2I:IHInIIIIIIIIIII"J6JNJ^J`JbJĸДЬЬЈЈ~rffhCJOJQJaJhN~CJOJQJaJjh- 0JUhC.bCJOJQJaJhG~CJOJQJaJht(CJOJQJaJhw CJOJQJaJh* CJOJQJaJhhCJOJQJaJhCJOJQJaJhl8CJOJQJaJhA3qCJOJQJaJhX CJOJQJaJ(bJJJJJJJJ KKKK*KKKKKdLLLLLLMM M.M>MXMjMMMĸܬܠܸvj^Rh4ZCJOJQJaJhhCJOJQJaJhG~CJOJQJaJ#jh&p0JCJOJQJUaJhk&{CJOJQJaJhCJOJQJaJh6CJOJQJaJh&pCJOJQJaJhN~CJOJQJaJh' CJOJQJaJhCJOJQJaJhj.CJOJQJaJhC.bCJOJQJaJh* CJOJQJaJMMMMN"N>N@NDNNNNNOOOOO"P$P&PPPQ8Q:QYxYzYYYYYYZZ Z"Z$Z>ZfZX[[[[[[[[[.\2\\\и|ppdpppXhK~`CJOJQJaJhLCJOJQJaJh4CJOJQJaJh;sCJOJQJaJhCJOJQJaJhNOCJOJQJaJhQTGCJOJQJaJh!CJOJQJaJhiCJOJQJaJh{TCJOJQJaJhwCJOJQJaJh1cCJOJQJaJh.CJOJQJaJh4QCJOJQJaJ"\\\&]6]R]V]X]l]~]]]]]2^:^L^`^b^^^^^^^^^^^h___``J`N``````aa,a0a~aaaĸĬĬĬyyyyyyyyhVnVCJOJQJaJhhCJOJQJaJhAiCJOJQJaJh$CJOJQJaJh \CJOJQJaJh CJOJQJaJhK~`CJOJQJaJh%[CJOJQJaJhcCJOJQJaJhpocCJOJQJaJh]CJOJQJaJ/~aaa*h,hnnrrvvz} }Ѕ҅|~fhʡgd\^_gd^zRgdxxgdFgdkgdA7igd!Q$gdQ,gdK~`gd 9gdRXJaab0bpPpzppppppppqq qq qfqnqrrrrrĸĸĸvܬvĎjĎhCJOJQJaJhPZCJOJQJaJhQVCJOJQJaJh!Q$CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhGsCJOJQJaJhCJOJQJaJhuCJOJQJaJhBBCJOJQJaJhX:CJOJQJaJ%rrrrs6sJs|sssss"t:tLt^tjtztttttttttttttuuu"u4u6uNuPuTuhunuuuuuuĸĠĬĔĬܬ|hlzCJOJQJaJh |CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh]CJOJQJaJhY\CJOJQJaJhldCJOJQJaJh=CJOJQJaJhCJOJQJaJhGsCJOJQJaJhA7iCJOJQJaJ-uu v.v@vBvDvHvJvvvvvvvvvvvvww:wVwZwlwwwwwwwxxxxxxxxĸиЬ||pdd|h|gCJOJQJaJh@vCJOJQJaJh CJOJQJaJhVnVCJOJQJaJhq]CJOJQJaJh!Q$CJOJQJaJhkCJOJQJaJh|TCJOJQJaJhCJOJQJaJhA7iCJOJQJaJh |CJOJQJaJhM0CJOJQJaJhzCJOJQJaJ'xxxxyy0yDyZylyryzyyyyyyy z(zFz`zzzzzzzzzz{ {<||}} }Ġܠܔ|p|dh]CJOJQJaJhiMCJOJQJaJhYCJOJQJaJhVnVCJOJQJaJhFCJOJQJaJhFO CJOJQJaJh[vCJOJQJaJhA7iCJOJQJaJh!Q$CJOJQJaJhQ,CJOJQJaJhzCJOJQJaJh CJOJQJaJh@vCJOJQJaJ% } }@}h}~}}}}}}*~,H  "$'-34:;<z|‚ĸܬР||p|p|p|d謸h|gCJOJQJaJh+KCJOJQJaJhFCJOJQJaJh9CJOJQJaJh5JCJOJQJaJhpocCJOJQJaJhiMCJOJQJaJhM0CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh[vCJOJQJaJhYCJOJQJaJhU(ACJOJQJaJ'#,<F\N^bĄԄ"Hdz̅Ѕ҅",4ĸиĸииЈ|pdpXhCJOJQJaJhl |CJOJQJaJhFO CJOJQJaJhVnVCJOJQJaJhsCJOJQJaJhCJOJQJaJh9CJOJQJaJh@vCJOJQJaJhiMCJOJQJaJhlCJOJQJaJhxxCJOJQJaJhM0CJOJQJaJhCJOJQJaJhYCJOJQJaJ"4HLNTVZ`dfl~"$FXjΈ҈(ĉʉډĸ謠般||pdphVCJOJQJaJhh1CJOJQJaJhFCJOJQJaJhM&CJOJQJaJh|gCJOJQJaJhl |CJOJQJaJhgCJOJQJaJh9CJOJQJaJh\CJOJQJaJh| CJOJQJaJhM0CJOJQJaJhCJOJQJaJhFO CJOJQJaJ' tvzŠҊԊLPxz΋ԋRŤ 2Lzĸĸĸ|ppdphUCJOJQJaJhTCJOJQJaJh^zRCJOJQJaJhM&CJOJQJaJhxq<CJOJQJaJh_CJOJQJaJhM0CJOJQJaJhgCJOJQJaJhCJOJQJaJhh1CJOJQJaJhl |CJOJQJaJh|gCJOJQJaJhVCJOJQJaJ'֍ڍ28FHJTvxȎ &(8<@PRh "(Ɛ֐ؐJZĸĸĸĸܸܠhxq<CJOJQJaJh^zRCJOJQJaJhCJOJQJaJhFCJOJQJaJhVCJOJQJaJh|gCJOJQJaJh9CJOJQJaJh8xCJOJQJaJhTCJOJQJaJhUCJOJQJaJ5Zlxz|~ȑޑBxؒڒ:Trvfhrxz֔ܔ .2:VZhЬДДЈЈЈЈЈДД||p|hICJOJQJaJhjCJOJQJaJhM&CJOJQJaJhmCJOJQJaJhiUCJOJQJaJh^8yCJOJQJaJh+KCJOJQJaJh,CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhxq<CJOJQJaJh^zRCJOJQJaJ,hlҕܕޕ 0248bf̖ΖЖܖ@b.2bfииЬР舔|p|pdhUfCJOJQJaJh?ECJOJQJaJhCJOJQJaJh4QCJOJQJaJh9CJOJQJaJh-}CJOJQJaJhOCJOJQJaJhICJOJQJaJh~UCJOJQJaJh$dCJOJQJaJhjCJOJQJaJhiUCJOJQJaJhmCJOJQJaJ'2ĚښHԛڛ@Nfx|ʜԜܜииĸĠym^^h>hCJOJQJaJhCJOJQJaJh_CJOJQJaJh>h-}CJOJQJaJh-}CJOJQJaJh}CJOJQJaJhpyCJOJQJaJh4uCJOJQJaJhOCJOJQJaJh\CJOJQJaJh4QCJOJQJaJhUfCJOJQJaJh?CJOJQJaJ$BDFHdfhpxz|DFzԟڟ*,.bnrȡʡܸܸ܈ܸ|ppp||d||hLCJOJQJaJh]CJOJQJaJh>CJOJQJaJhCJOJQJaJhpyCJOJQJaJh4uCJOJQJaJhOCJOJQJaJhJCJOJQJaJhICJOJQJaJhCJOJQJaJh\^_CJOJQJaJh:CJOJQJaJhCJOJQJaJ&ʡ̡R~ڤ8ʥ0PRhjprt$gd9gdegd-gd/[gd^zRgdZʡ̡RV~ڤޤ8<044j &*:<>BZ\pȩܩĸ謸ܠܸ܈ܠܸyhh]CJOJQJaJhEJCJOJQJaJh TCJOJQJaJhI{CJOJQJaJhCJOJQJaJh;QCJOJQJaJh/[CJOJQJaJhVYCJOJQJaJh]CJOJQJaJhLCJOJQJaJhZCJOJQJaJ.ܩީ(Ԫ &F$&4NPR ̜̜̜xl`Qh^zRh^zRCJOJQJaJh^zRCJOJQJaJh/[CJOJQJaJhZCJOJQJaJh]CJOJQJaJh)CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhI{CJOJQJaJhEJCJOJQJaJh;QCJOJQJaJjh0JUhh]CJOJQJaJhhEJCJOJQJaJ &<|ƭЭҭ:<®ƮЮҮڮޮ*.J`jpx°ΰаҰܰٵٵ٩٩ّم٩hOL,CJOJQJaJhg CJOJQJaJh~2CJOJQJaJhCJOJQJaJhVYCJOJQJaJhOCJOJQJaJh?CJOJQJaJh^zRh^zRCJOJQJaJh^zRCJOJQJaJh:CJOJQJaJ3r~ڱܱBdfhj(,@DnܶznnbnhVYCJOJQJaJh&:CJOJQJaJhlCJOJQJaJh4QCJOJQJaJhCJOJQJaJh-CJOJQJaJhOL,CJOJQJaJh+KCJOJQJaJUhb-CJOJQJaJh~UCJOJQJaJh?CJOJQJaJhOCJOJQJaJhHMCJOJQJaJ"ova, moglo se prei na poglavlja o privatizaciji, suvremenom bankarskom sustavu, poticanju poduzetniatva, svemu ato je nekoliko godina kasnije uslijedilo ili trebalo uslijediti. Sve vrijeme direktor je bio Dragomir Vojni, jedan od aestorice osniva a novog starog instituta.  Bili smo u 'plemenitom komplotu' s ekonomskom politikom... , napisao je 1993. u oproatajnom Izvjeataju o radu. Ponekad je mogue jednom re enicom sa~eti 20 godina istra~ivanja, poriva za mijenjanjem i trajne nevoljkosti naru itelja s kojim je trebalo znati da bi se neato postiglo. Ve odavno imamo ravnatelje, ali direktor je joa s nama. U svojoj sobi u prizemlju, s knjigama u bojama u koje je toliko ulo~io, mo~da razmialja ato se dogodilo ponosnoj crvenoj znanosti i zaato ju danas jedva itko spominje. Piae i dalje, objavljuje. Tko pomisli da viae nije mlad, mo~e navratiti. Godine 1991. deset puta premjeatani Institut do ekao je etvrtu dr~avu i petog osniva a. Kona no omeeno, hrvatsko gospodarstvo dobilo je etiketu tranzicijskog, a znanstvene osnove upravljanja tako ne im bile su dijelom razraene. Za Institutom je ostao samoupravni socijalizam koji joa uvijek eka punu valorizaciju. Pred njim je bilo vrijeme na koje je analiti ki i metodoloaki pa i konceptualno bio spreman. Sumnja u svrhu ustanove koja istra~uje ekonomiju bila je ve odavno raa lanjena: potreba za istra~ivanjem radi savjetovanja i predlaganja dr~avi i ostalima bila je i ostala o ita; sumnjati treba u interes i volju onoga tko bi savjete i prijedloge trebao barem sasluaati. U prigodnoj knji~ici izdanoj 1989. na 50. roendan naalo se i neato ato se sedamdesetih, a pogotovo aezdesetih godina nigdje nije moglo pro itati:  ...upozoravali smo na potrebu uspostavljanja takvih odnosa izmeu znanosti i politike koji e osigurati autonomiju i integritet znanosti i omoguiti slobodno znanstveno iznoaenje ocjena i stavova i interpretiranje pojava bez obzira na utjecaje i interese tekue ekonomske politike. 1991.-2009. Knjige u bojama koje su godinama legitimirale Ekonomski institut izgubile su u takozvanoj tranziciji svaki zna aj. Druga iji agregati, druga ija statistika i druga ije ra unovodstvo u inili su ih i jedva razumljivima. Paradoksalno na prvi pogled, zna aj su izgubile i Znanstvene osnove dugoro nog razvoja Hrvatske, projekt koji je nad~ivio naru itelja i bio itekako upotrebljiv. Poticao je, meutim, iz takozvane bivae dr~ave i istra~iva i su se tek mogli zapitati zaato se joa jednom u dobroj namjeri ili ne, s vodom izbacuje i dijete. Tih godina, sadaanjost je mnoge oduaevljavala, a proalost optereivala. Unatrag se gledalo nerado ili kad nitko ne gleda. Svojom proaloau, Institut je ovladao brzo. I na formalnim sjednicama i neformalno, na kavama koje su ispijali i budui ministri i oni koji su se tome oduprli, uvidjelo se da deklarativno odricanje i namjerno zaboravljanje nije drugo do potiskivanje i da daljnja istra~ivanja, ona ista koja su dovela do Znanstvenih osnova, od toga samo trpe. Uvidjelo se i da treba biti strpljiv. Kad proe dovoljno vremena i bivaa dr~ava postane relevantnim predmetom povijesno-ekonomskog istra~ivanja itekako e nedostajati dokumenti ato su diljem Hrvatske reciklirani kao onomade u dvoriatu Republi ke planske komisije. Knji~nica Ekonomskog instituta u koju zalaze i vanjski suradnici bit e mo~da joa posjeenija. Niata odatle nije ba eno. Kontinuitet istra~ivanja osiguran je formalno jer novi osniva  nije doveo u pitanje ni ustanovu, ni njezinu sistematizaciju, ni istra~iva e. Odonda se treba natjecati i pitati svoje ministarstvo odobrava li to ato ~elimo raditi ali se to nije pokazalo preprekom. Odobrenja, to e rei novce, dobivamo na vrijeme, s viae bi viae i napravili ali znamo da bi radili i s manje. Godine 1991. kontinuitet je, naime, bio osiguran i dotadaanjim radom, usvojenim metodama, osvojenom  idejno-teorijskom slobodom i iskustvom koje nismo bagatelizirali. Izvjeataji o radu s kraja osamdesetih i po etka devedesetih otkrivaju razlike u temama projekata, nazivima naru itelja pa i u osnovnom rje niku, ali ne i u broju studija i lanaka. Naprosto se nastavilo raditi. Ialo se i u rat i svi su se, sreom, vratili. Okru~enje se, meutim, itekako promijenilo. Institut je i u socijalizmu bio i ustanovom i poduzeem koje nudi, pru~a i naplauje svoje usluge, ali je konkurencije bilo manje, a naru itelji, ruku na srce, nisu bili prezahtjevni. Ova dvojnost se u tranziciji zaoatrila, a posao je ote~ao. Nova poduzea u novom okru~enju bolje su znala ato hoe, nove opine i gradovi trebali su bolje razvojne programe, nova ministarstva bolje analize i uvjerljivije strategije, svi kojima je Institut mogao zatrebati, zahtijevali su viae, bolje i br~e. Ubrzo je stigao i EU novac za tehni ku pomo, a s njim i strani konzultanti, poseban soj koji sebe obi no smatra toliko stru nim da ih ne brine ato o zemlji u koju su sletjeli ne znaju niata. Domai suradnici, pa i suradni ke ustanove, trebali su im viae nego ato su htjeli priznati i pokazalo se da Institut to mo~e bolje nego mnogi drugi. Poznavanje metoda, jezika, inozemno akolovanje i iskustvo  s terena , za as su se pokazali kompetitivnom prednoau i pred domaima i pred strancima. Te~ina posla mo~e se mjeriti i njegovom zanimljivoau, a novi poslovi su svakako bili zanimljiviji od starih. Okru~enje je bilo novo, znanstveniku i fascinantno, a naizgled jednostavan program razvoja neke opine ili poduzea znao je kriti konceptualne probleme. Konzultantski poslovi su se inili i potrebnijima, druatveno relevantnijima viae nego ikad. Od 1991. na ovamo Institut, meutim, oprezno koristi svoje konzultantske kompetitivne prednosti. Lako smo se slo~ili da najbolji konzultantski poslovi nisu nu~no oni najbolje plaeni nego oni u kojima se uz rutinske pojavljuju i problemi koji se ina e o ekuju na znanstvenim projektima. Takvi poslovi daju viae. Naru itelju isporu imo sve ato treba, a ostaje dragocjeno iskustvo, po koja spoznaja, metodoloaka unapreenja koja mo~emo primijeniti u sljedeem poslu, otvaraju se pitanja o kojima piaemo lanke, a o svemu, bez bojazni da emo ostati bez posla, mo~emo u iti druge. Od 1991. na ovamo Institut tako sve vrae stoji s jednom nogom u znanosti, a s drugom u konzaltingu stalno potvrujui koliko bi jedno bez drugog bilo siromaano. Tranzicija se, to je od po etka bilo jasno, ne u i iz knjiga. Njih tek treba napisati. Iz okru~enja su zaprijetile i manje ugodne promjene. Pokuaaji preuzimanja, na primjer, i to oni koji bi se prema ve uvrije~enom rje niku mogli nazvati neprijateljskim. U tranziciji na naa na in, Institut se pokazao atraktivnim i onima kojima nije do znanosti i koji su, ini se, htjeli na ravnateljsku stolicu tek da poka~u da mogu sjesti i tamo. Prvi ravnatelj je, sreom, ipak bio iz Instituta. Zvonimir Baleti, akademik i najvei erudit pod institutskim krovom zamijenio je posljednjeg direktora. Znanstvenim autoritetom i politi kim ugledom ste enim 1970-ih atitio je Institut u 1990-ima. Odradio je dva mandata od 1993. do 1999. i nastavio istra~ivati, objavljivati. U mirovinu ga je potjerao Zakon o znanstvenoj djelatnosti, ali to smo, kao i kod tolikih drugih, jedva primijetili. Krai ga dnevno: u biblioteci, na skupovima, objavljujui u asopisima. Otii u mirovinu u Institutu je uvijek zna ilo ostati. Kao i kua u kojoj ~ive i rade, istra~iva i mijenjaju osniva e i financijere i ne mi u se s mjesta. U jednom Izvjeataju o radu s po etka 1990-ih mo~e se nai usporedba po kojoj je ekonomska politika Institutu ato i Medicinskom fakultetu klinika. `to se ti e jezika, svakako. U kriznim vremenima sluaamo o gospodarstvu - teakom bolesniku koji je u komi i treba mu dijagnoza, a onda i injekcija (financijska, naravno). Usporedbe s doktorima i onima koji doktora trebaju, tu, meutim, prestaju. Ekonomski znanstvenici i konzultanti imaju naru itelje koji razli ito mare za naru enu terapiju. Uprava poduzea koja je naru ila program izlaska iz poteakoa posluaat e ili barem pokuaati posluaati dane savjete. Isto e u initi na elnik opine, a oboje e itekako zamjeriti ako program nije uvjerljiv i nema jasnih naputaka ato je kome initi. Osvrne li se na devedesete, pa i na osamdesete i sedamdesete, Institut mo~e nabrojiti podulji niz naru itelja koji su uva~ili ono ato je pisalo u programima i studijama i tek ponekog koji nije. Krene li se hijerarhijom naviae, naru itelja koji iz samo njima znanih razloga ne mare za naru eno, sve su brojniji. Osvrne li se unatrag i uvis, Institut mo~e nabrajati strukovne udruge, komore, sektorska udru~enja, ministarstva i Vladine urede za iji ra un smo atoata analizirali, koncipirali i preporu ili i naali se pred zidom. Uva~eno je uistinu malo, toliko malo da s vremena na vrijeme iskrsne i 70 godina staro pitanje o svrsi ustanove koja istra~uje ekonomiju. Odgovor na staro pitanje s godinama je sve je slo~eniji. Devedesetih godina, dr~ava, naa osniva  i naru itelj, ujedno i nositelji ekonomske politike, svako toliko bi navratila u Institut i zvala ponekog istra~iva a u dr~avnu upravu. Neki su odbili, neki su se krzmali pa otiali, neki su se rado odazvali, a neki su i radili na tome da ih se pozove. Putem kojim je joa davno prvi krenuo Jakov Sirotkovi do danas su krenula sedmorica. Zaposjeli su stolice pomonika ministara, dr~avnih tajnika, ministara, potpredsjednika Vlade, guvernera Narodne banke. Obavili su dosta posla: antiinflacijski program, to mo~emo zadovoljno rei, osmislila su trojica mladih iz Instituta, predlo~ena je mnoga mjera i postupak, o uvao se te aj kune, borilo se i nerijetko izborilo za neki zakon, program ili prora unsku stavku. Neki su se nakon svega vratili, neki nisu, a neki mo~da joa i hoe. U svakom slu aju, pokazali su da politi ari trebaju Institut ali i da ga rabe na svoj na in i u svrhu razli itu od one zapisane u osniva kom aktu. U potrazi za usporedbama ovdje treba pogledati joa dalje uvis i pozavidjeti astronomima. Predano se bave zvijezdama, a da nikad ne moraju ni pomisliti ato bi tu trebalo mijenjati i ato bi se moglo predlo~iti. Tih pitanja poateeni su i, recimo, paleontolozi, ak i meteorolozi. Istra~iva i ekonomisti, kao i njihovi potencijalni suradnici sociolozi, politolozi, ekolozi pa i antropolozi i psiholozi, bave se, meutim, ljudima i onim ato ine jedni drugima i stvarima oko sebe. Uo e li istra~ujui da se neato dogaa druga ije nego ato je trebalo ili da stvari po ovom ili onom vrijednosnom sudu idu loae, teako se opiru potrebi da se umijeaaju, odrede prema svemu oko sebe i upuste u promjene. Neki tek suzdr~ano predlo~e neato na kraju lanka, neki nastupaju gdje stignu i predla~u javno, neki se prometnu u glasne kriti are, aktiviste, neki i u zvi~da e, ali neutralan ne ostaje gotovo nitko. Ekonomistima je pri tom, mo~da, najte~e. Na prvoj godini fakulteta doznajemo da gospodarstvom treba upravljati, na ostalima i kako to treba initi, a stignemo li do Ekonomskog instituta, ve kao asistenti nalijeemo na prvi projekt u kojem nekoga treba savjetovati, predlo~iti neku mjeru, druga ije ponaaanje. `to viae znamo o gospodarstvu izazov upravljanja je ja i, a pitanja te~a, ak i onima koji skrenu u neoliberale. Breme upravljivosti predmetom kojim se bavi, Institut nosi, evo, ve sedamdesetu godinu. Nakon tolikih studija ije prijedloge nitko nije uva~io i strategija koje se ne provode, imamo razloga i za pesimizam. S druge strane, u gospodarstvu koje raa lanjujemo i sve bolje poznajemo neprestano otkrivamo i dovoljno potencijala za odr~ivi rast i razvoj, potencijala koji ohrabruje viae no ato oni koji upravljaju znaju obeshrabriti. Rabili nas ovako ili onako istra~ivat emo i predlagati i dalje ne sumnjajui u svrhu ustanove koja se bavi ekonomijom. Ona je u samom predmetu za koji smo se opredijelili. S druge strane, Institut je ve predugo u spomenutom komplotu s ekonomskom politikom da bi za sve optu~io one koji donose odluke o gospodarstvu. Piaui zadnje stranice studija i programa uvijek se treba joa jednom zapitati da li su predlo~ene mjere izvedive, to jest da li e se naru itelj moi i znati prihvatiti posla i da li e njegovo okru~enje sve to moi i htjeti prihvatiti. Dobra studija uvijek e imati i poglavlje o praenju i ocjeni svega ato e, nadamo se, raditi naru itelj jer emo tako provjeriti da li smo dobro odvagnuli i da li je dio krivice i na nama. Piaui zadnje stranice treba uvijek nanovo propitati i samo uvjerenje da legitimno sudjelujemo u mijenjanju, a ne samo u objaanjavanju svijeta oko nas. Propitivanje nas vodi u proalost i to dalje nego ato mo~da o ekujemo: u 1845. godinu kad je uvijek nestrpljivi Marks ispalio znamenite teze o Ludwigu Feuerbachu. Najkraa i najpoznatija je ona jedanaesta:  Filozofi su svijet samo razli ito interpretirali, radi se o tome da ga se izmijeni . Ovom pozivu listom su se odazvali revolucionari i reformisti XIX. a onda i XX. stoljea prihvaajui se mijenjanja svijeta im bi doali na vlast. Odazvali su se i gotovo svi kojima bi se u rukama naaao neki instrument upravljanja gospodarstvom. Instrumenata je s vremenom bilo sve viae i bili su sve u inkovitiji, a usmjeravati i pospjeaivati gospodarstvo postalo je samorazumljivom praksom koja se legitimirala zate enim neprihvatljivim stanjem. Uobi ajilo se i mijenjati samo zato ato je onaj prije mene mijenjao loae. Loai ishodi koji sve to delegitimiraju, uporno se zanemaruju iako ih je nezanemarivo puno: propali petogodianji planovi, samoupravljanje bez stvarne participacije, politi ke tvornice, neuspjele privatizacije, propale pronatalitetne politike, zagaenja u ime industrijalizacije, pomo nerazvijenima bez u inaka i tako dalje. Od 1845. na ovamo slavi se drugi dio teze i uporno zaobilazi prvi. Sve ato je u ime mijene krenulo loae pa i tragi no, upozorava, meutim, da se mijenjati smije tek nakon ato smo dobro upoznali, dovoljno razumjeli i to no interpretirali to ato hoemo promijeniti. S ovim, mo~da najva~nijim, tranzicijskim problemom Ekonomski institut se suo io i 1952. kad je kapitalizam trebalo zamijeniti socijalizmom pa komunizmom, i 1991. kad je socijalizam trebalo zamijeniti kapitalizmom. Devedesetih, problem se konkretizirao tako ato je prilagoditi se stro~im naru iteljima zna ilo i suo iti se s nedovoljnim teorijskim i empirijskim poznavanjem gospodarstva i druatva koje, evo joa jednom, treba hitno mijenjati. Odgovorili smo, ne samo uravnote~enjem znanstvenih istra~ivanja i konzaltinga, nego i istra~ivanjem novih podru ja i usvajanjem novih analiti kih i razvojnih metoda. Od po etka devedesetih na ovamo, istra~ivanja smo proairili na institucionalnu, urbanu i insularnu ekonomiku i ekonomiku ljudskih resursa, bavimo se odr~ivim rastom i razvojem, ovladali smo suvremenim metodama ekonometrijske analize, bavimo se ekonomskim predvianjima, istra~ivanje javnih financija proairili smo na lokalne financije, a mikroekonomska istra~ivanja na inovacijski management, tehnoloaki razvoj i druatvenu odgovornost poduzea, uz onaj ekonomski po eli smo se baviti baviti i socijalnim kapitalom, a regionalnu ekonomiku smo protegli na regionalne razvojne politike i metode upravljanja lokalnim razvojem. Osnovni predmet je i dalje ekonomija (uz raznobojnu sve viae se bavimo i onom sivom), ali pristup viae nije disciplinaran: bavimo se siromaatvom, nejednakoau, socijalnom isklju enoau i socijalnom politikom, zagrebali smo i u bihevioralnu ekonomiku. Rezultati, nalazi, saznanja, pa i uvjerenja (sve ono  idejno-teorijsko ) preta u se u vlastita izdanja i u mnogobrojna predavanja. Predajemo na raznim fakultetima, redovno na postdiplomskim studijima, svake druge godine organiziramo i meunarodnu konferenciju. Od po etka devedesetih Institut se restrukturira, osuvremenjuje i sve viae isti e kao jedinstveno mjesto na kojem ima i znanja i vjeatine, ali i opreza i suzdr~anosti da se predlo~i samo ono i onoliko koliko treba za neki mali, ali dobro usmjeren pomak. Kinezi ka~u da putovanje od 10.000 milja po inje prvim korakom. Nau ili smo da nikome ne treba savjetovati da u ini odjednom dva ili dvadeset. Restrukturiranje Instituta koje je u novom tisuljeu uzelo maha zahtijeva i odgovarajue i svakako kontinuirano upravljanje. U tranziciji na naa na in to je na as bilo ugro~eno. Sloboda odreivanja sistematizacije osvojena joa 1961. koja je podrazumijevala i slobodno biranje direktora, kasnije ravnatelja, omeena je na kratko po etkom 1999. kad je Institut tek obavijeaten da ima novog ravnatelja. Nije im uspjelo, a kad je i to bilo za nama, lako smo ustanovili da je vrijeme karizmatskih ravnatelja proalo i da ustanova koja istra~uje ekonomiju u novom tisuljeu treba managere, koordinatore koji e i istra~ivanja i konzalting voditi kolegijalno, u suradnji sa svima i znati preuzeti odgovornost za sve. Po eo je Ivan Teodorovi, istra~iva  iz Instituta kojeg smo slobodno izabrali. Ravnateljem je bio od 2000. do 2005. kad ga je odmijenila Sandra `valjek, prva ravnateljica koja, evo, ve aestu godinu vodi i predstavlja Institut. Na kraju prvog mandata nije bilo nedoumica: unisono smo joj dodijelili joa jedan. ***  S deset preseljenja, pet osniva a, etiri dr~ave i jednom klini kom smru za sobom Ekonomski institut se, ini se, kona no skrasio. U kadrovskoj evidenciji mo~e se zbrojiti da je na svim onim adresama do sada radila 251 osoba. Doda li se danaanjih 64 djelatnika izlazi da je od 1939. na ovamo pod institutskim krovovima radilo 315 istra~iva a i djelatnika uprave. Njihov omjer se ve desetljeima uglavnom ne mijenja. Na 70. roendan Institut broji 39 asistenata i znanstvenika, a u obaveznom Pravilniku o unutarnjem ustroju mo~emo nai da rade u 12 odjela. Radi se na projektima koji redovno okupljaju istra~iva e iz dva i viae odjela, a ima i vanjskih suradnika, pa slu~bena sistematizacija i ne govori mnogo. Slika o tome ato se radi i kako, bolje je izoatrena na CROSBI-ju, va~nom portalu na kojem hrvatski znanstvenici upisuju ato su objavili i gdje. Od 2007. godine na ovamo znanstvenici i asistenti Ekonomskog instituta objavili su devet knjiga, preko stotinu lanaka, preko pedeset poglavlja u knjigama i preko trideset radova sa znanstvenih skupova. Deset naaih radova objavili su asopisi iz cijenjene baze Current Contents (CC) ato e rei da je 10 puta dosegnuta najviaa svjetska razina znanstvenog rada. S omjerom od 0,25, ne mo~e se pohvaliti ni jedna druga ustanova koja u nas istra~uje ekonomiju. Motiva za bavljenje ekonomijom, onog izvornog kojeg ne mo~e otupiti ni besparica ni mrki pogledi naru itelja, o ito imamo dovoljno. Uva~ena CC baza pokazuje i da Institut ima pravo ato se ne boji mladih koji bi mogli biti bolji od starih. Pokazuje to sve bri~nijim odabirom i sve viaom letvicom koju kandidati za asistente moraju presko iti. U ovom tisuljeu smo s blagoslovom ministarstva primili 17 novaka. Morali su proi ne baa lake testove i odmah proslijediti na nimalo lako daljnje akolovanje. Izabrati najbolje i osigurati im najbolje mogue obrazovanje mo~e samo mentor kojem je kona ni cilj vidjeti da su ga u enici nadmaaili. Institut se ne boji ni toga. S prosje nom staroau od jedva 39 godina, sedamdesetogodianjak lakim korakom kree dalje.  Bilje~io je Ivan Kreai i kasnije sa~eo u vrijednoj knji~ici  Kako smo nastali i uz mnoge oscilacije stasali (Ekonomski institut, Zagreb, 1992). Tada je bio apsolvent, nedugo zatim i jedan od osniva a Instituta. Pod institutskim krovom ostao je do mirovine 1979. U biblioteci su to jedva primijetili; navraao je redovno i do ekao 60. godianjicu. Nema ga od 1999.  Vremena su uope bila povoljna: tih godina u banovini su osnovana joa dva instituta.  Ne posve dobar, na~alost. Biljeake spominju istra~iva a kojeg je zauvijek odvela ustaaka policija. Ime nije spomenuto.  Vremena su i ovog puta bila povoljna: tih godina ekonomski instituti osnovani su u Beogradu, Ljubljani i Sarajevu.  Ve sljedee godine preselili su u Miramarsku 22.  Stariji istra~iva i skloni su tvrditi da je podataka onda bilo viae i da se do njih lakae dolazilo. Analiti ke metode su, meutim, bile u povojima. Mlai istra~iva i danas mogu rei da bi sofisticirane metode kojima vladaju bile korisnije da je podataka viae ili da su barem malo jeftiniji.  Ovo  rade  pa i ono  ~ive najbolje se vidi ve erima i u no. Na Kennedyjevom trgu, Institut zadnji gasi svjetla.  U poletnim vremenima rje nik postaje udarni ko-ratni ki: rade se strategije, odreuju se pravci djelovanja kako bi lokomotive razvoja mogle naprijed, a za sve je potrebna logistika.  Najviae djelatnika Institut je imao 1968. godine  75.  Poslovi oko ukupne bibliografije privode se kraju. Za sada znamo da smo nakon Obrisa industrijske strukture Banovine Hrvatske, do 2004. godine objavili joa 49254 bibliografskih jedinica.     PAGE  PAGE 1 ? kao da spada u neko drugo vrijeme ? Nije bas jasno na sto se misli. Da li je jasno, posebno kraj recenice? Osobnih racunala Bilo je vise pa bi trebalo izbjeci konkretan broj: Skegro, Nikic, Kalogjera, Zdunic, Anusic, Maric, ACS, Rohatniski, A. Babic, Dubravka,..... Sandra bi rado izbjegla spominjanje, meni se cini ok, samo bih bez ove zadnje recenice. Imao si ovdje 2010.... nekako sam htjela napraviti prijelaz prema zakljucku, ne znam je li uspjelo  $ 2bdbd&Zbfx$*6ииĬЬĬ謠ܬܬܬܬ|p|h8 CJOJQJaJhd$CJOJQJaJhaCJOJQJaJhVYCJOJQJaJhmCJOJQJaJhDHCJOJQJaJhb-CJOJQJaJhjtCCJOJQJaJh?CJOJQJaJhOL,CJOJQJaJh&:CJOJQJaJhUCJOJQJaJ,68DJRXfhjl~br2P*>NPR(28JTV иииииииР|||ph /4CJOJQJaJh 5CJOJQJaJh1qrCJOJQJaJhICJOJQJaJhA7iCJOJQJaJhaCJOJQJaJhjCJOJQJaJhet&CJOJQJaJhe@CJOJQJaJh&:CJOJQJaJhd$CJOJQJaJh8 CJOJQJaJ, "$x68nprt|~ * . D Z r D!F!\!ĩvjvjv^Rjv^jh1CJOJQJaJh9CJOJQJaJhCJOJQJaJhJ<CJOJQJaJh}kCJOJQJaJhh}kCJ$OJQJaJ$h(CJ$OJQJaJ$hhCJ$OJQJaJ$hV:#CJOJQJaJh+KCJOJQJaJhx}CJOJQJaJhiCJOJQJaJh5JCJOJQJaJh'CJOJQJaJ \!~!!!!"""R""""""##H#p#t##########$ $"$($R$V$ĸ|pdpd|Xh@wCJOJQJaJhn3CJOJQJaJh?CJOJQJaJhflCJOJQJaJhbPCJOJQJaJh~MKCJOJQJaJhb-CJOJQJaJhOxCJOJQJaJhJ<CJOJQJaJh9CJOJQJaJhCJOJQJaJhVYCJOJQJaJh>"CJOJQJaJh /4CJOJQJaJ!V$X$d$$$$$$%%%%N%z%%%%&|&&&&' 'D'F'H'J'j'l'p'((((ĸЬĠĸĸĸ|pdpXh>"CJOJQJaJhn3CJOJQJaJhZCJOJQJaJhYCJOJQJaJh:CJOJQJaJhVYCJOJQJaJhzECJOJQJaJhb-CJOJQJaJhABCJOJQJaJh9CJOJQJaJhdtCJOJQJaJhfCJOJQJaJhflCJOJQJaJhfCJOJQJaJ"$$t*v*0088BBIITT\\FgHgillpp||gdhEcgdOgdRgdPGgd.Jgde@gdgdZgd9())) *N*V*t*v***4+6+l+n+++++,F,L,R,Z,,,,,,&-x-z-------..蔈ܔĠ|ppppphhCJOJQJaJhYoCJOJQJaJh"FCJOJQJaJh1CJOJQJaJhbPCJOJQJaJh|CJOJQJaJh)CJOJQJaJhfCJOJQJaJhABCJOJQJaJh ?CJOJQJaJh@wCJOJQJaJhZCJOJQJaJ'.*.d......4/>/R//T0V000000 1 1112222222ĸĬДДЈ|pdXdpLXLhCJOJQJaJhbPCJOJQJaJh`CJOJQJaJhh/$CJOJQJaJh9CCJOJQJaJhhCJOJQJaJhdtCJOJQJaJhOCJOJQJaJh<CJOJQJaJh)CJOJQJaJh CJOJQJaJhXCJOJQJaJhfCJOJQJaJh"FCJOJQJaJh?CJOJQJaJ2233h33333333344 4Z444444444@5B5V5555555555h6j666666667&747n7777888888888(9ܸܸиܸܸܸܸиииhVYCJOJQJaJhfNCJOJQJaJh +CJOJQJaJhdtCJOJQJaJh~MKCJOJQJaJhh/$CJOJQJaJhCJOJQJaJhXCJOJQJaJ>(9*9,9P9`9j99999:*:,:.:h::::::::::;d;;;;;;;;<<,<B<v<<<<<====N=P=^======иh0>??@>@H@@JANAAAAAAAAB"B:BJBVBnBzB|BBBBBBBBCCиЬ|pdXXXXXh 0CJOJQJaJh(CJOJQJaJh ?CJOJQJaJhKCJOJQJaJhiCJOJQJaJhdtCJOJQJaJhu1PCJOJQJaJhIPIfIhIjIlIIIIIIIII JJJ.JĸĬĬĬĬКĎvĬj^j^h;CJOJQJaJhRCJOJQJaJh/~CJOJQJaJhv CJOJQJaJhcBCJOJQJaJ#jhH0JCJOJQJUaJhHCJOJQJaJhGkCJOJQJaJhX+rCJOJQJaJh'CJOJQJaJhfCJOJQJaJhet&CJOJQJaJhXCJOJQJaJ!.JRJJJJJJJKK@KBKbK|KKKKLL.LVL^LlLnLpLLLLLLLLLMMMMĬ蠔vjvjĸ^hXCJOJQJaJhPGCJOJQJaJh CJOJQJaJ#jho0JCJOJQJUaJhUGCJOJQJaJhoCJOJQJaJh<CJOJQJaJh<1CJOJQJaJhGkCJOJQJaJh/~CJOJQJaJhMCJOJQJaJh;CJOJQJaJh$ CJOJQJaJ$MTMMMMMMO O2O~OOOOOOOOO:PjPzPPPBQZQtQQQQQRRR(R,RDRbRRR S.SJSRSrSzSSSSSиܬܬܠܔ܈hCJOJQJaJh@CJOJQJaJh%-CJOJQJaJhI CJOJQJaJh{CJOJQJaJh-CJOJQJaJhWxCJOJQJaJhJ{GCJOJQJaJhPGCJOJQJaJhMCJOJQJaJ1SSSSST TTTTTTTTTfU|UUUUUUUVV>VHVVVrVvVxVVVVPWRWWWĸĸЬ|p||||dph\7zCJOJQJaJh`CJOJQJaJhx8CJOJQJaJhFCJOJQJaJh CJOJQJaJh$HCJOJQJaJhnPCJOJQJaJhICJOJQJaJh@CJOJQJaJh{CJOJQJaJhCJOJQJaJhI CJOJQJaJhW/CJOJQJaJ%WWX*X.XX@XRXTXtXXXYYBYrYtYvYxYYYZZ.ZzZ|Z~ZZB[[[`\j\\\\\\\\\\\跫{臟oooohxCJOJQJaJh(CJOJQJaJh CJOJQJaJh\7zCJOJQJaJh`CJOJQJaJhFCJOJQJaJh$HCJOJQJaJjh"x0JUh"xh%-CJOJQJaJhet&CJOJQJaJhW/CJOJQJaJh%-CJOJQJaJ+\\,]6]B]]]]]]]]]^^^^^^ _$_>_P_T________````ܸЬĠĠДЈ|pdXdph CJOJQJaJhEy6CJOJQJaJhCJOJQJaJhMLCJOJQJaJhU-CJOJQJaJh=HCJOJQJaJhdCJOJQJaJhx8CJOJQJaJh@CJOJQJaJhRCJOJQJaJh CJOJQJaJh{CJOJQJaJh/CJOJQJaJh`CJOJQJaJ"``&`(`8`:`T`V````````aaab`bnbvbbb.cFcnccdbfDgFgHgJgTgggggg&hhhhhĬ|pܠ|ЬЬhCJOJQJaJhgCJOJQJaJhEy6CJOJQJaJh=HCJOJQJaJh)CJOJQJaJh%-CJOJQJaJht,CJOJQJaJhxCJOJQJaJh CJOJQJaJhpCJOJQJaJhRCJOJQJaJh CJOJQJaJ,hhhii iiipjrjjjjjj*k,k>kFkVkkkkkklll(l@lܸܸ􈔈܈|pdXhlCJOJQJaJhYACJOJQJaJhCJOJQJaJh#CJOJQJaJh%CJOJQJaJh^.CJOJQJaJhet&CJOJQJaJhEy6CJOJQJaJhMCJOJQJaJhdCJOJQJaJh CJOJQJaJh8oCJOJQJaJh%-CJOJQJaJh CJOJQJaJ@lXllllm&m(mdmhm~mmmmn nn*n0n4n6nJnLnPnnnnnnnnoooooppp:p|p~pppppиĸĸĠĠĸĠĔ||h1CJOJQJaJhu_ACJOJQJaJhaCJOJQJaJhlCJOJQJaJhx8CJOJQJaJhsaCJOJQJaJh.CJOJQJaJh#CJOJQJaJhYACJOJQJaJhCJOJQJaJhVCJOJQJaJ-pppq*qBqZq\qrqvqqqq@rfrhrlrzr.s4sJsNsPsssst,tZttttttuĸܠ蠈|mmaUaUah CJOJQJaJh1CJOJQJaJht,ht,CJOJQJaJht,CJOJQJaJhu_ACJOJQJaJhCJOJQJaJhoCJOJQJaJhHCJOJQJaJhbCJOJQJaJh#CJOJQJaJh CJOJQJaJhCJOJQJaJh~CJOJQJaJhZCJOJQJaJ!uuuvv4vrvvvvvhwjwzw xxxxx"x0x>xVxZx\x^xrxxxVy~yyy6zxzzzzzzĸ謸蔬|||pdph7pCJOJQJaJhU-CJOJQJaJht,CJOJQJaJh*H@CJOJQJaJh[CJOJQJaJh)pCJOJQJaJhOMCJOJQJaJh~CJOJQJaJhHCJOJQJaJhhEcCJOJQJaJhWmCJOJQJaJht!CJOJQJaJhCJOJQJaJ'zz{2{L{{{{{{{|B|p||}}L}f}}}}~\~~&4"BD€ҀĸĬ||pppdXdXdh(CJOJQJaJhMj{CJOJQJaJhjCJOJQJaJhNUCJOJQJaJhJtCJOJQJaJh~CJOJQJaJh*H@CJOJQJaJhhEcCJOJQJaJhOMCJOJQJaJht,CJOJQJaJh /4CJOJQJaJhWmCJOJQJaJhU-CJOJQJaJh7pCJOJQJaJ |$&jlnprz|РҠTgdI@Dgd}gd<gdjFgd8 $a$gd&gdZgdngd gd _gdRҀ rxJNPjltThjtvƅPBHZnp‡Ƈև܇ееееЦКККЎЦЦЦhIaCJOJQJaJhkCJOJQJaJh,CJOJQJaJhhCJOJQJaJh2^hCJOJQJaJh cCJOJQJaJhCJOJQJaJh0CJOJQJaJhZCJOJQJaJhhCJOJQJaJ3BFn4Z^ftԉLNPЊĽ Vfhjl~ܸĬ|mmh _hCJOJQJaJhGCJOJQJaJh&CJOJQJaJhCJOJQJaJhV:#CJOJQJaJhW CJOJQJaJh0CJOJQJaJhkCJOJQJaJhuCJOJQJaJhLb!CJOJQJaJh cCJOJQJaJh,CJOJQJaJ*~܍4Ҏ<>ЏҏZޑĸĬ|pdh.*CJOJQJaJhLb!CJOJQJaJhW`CJOJQJaJhJ{GCJOJQJaJh cCJOJQJaJh0CJOJQJaJhWkjCJOJQJaJhuCJOJQJaJhg24CJOJQJaJh 4CJOJQJaJh6DCJOJQJaJhW CJOJQJaJhkCJOJQJaJ'(,Tn *,0ltvƓΓГғؓ*,Z\^h,<JRfhjlnĸ踠{hW&hg24CJOJQJaJjhv0JUhNvCJOJQJaJh'LCJOJQJaJh.*CJOJQJaJhg24CJOJQJaJhW`CJOJQJaJhuCJOJQJaJh cCJOJQJaJhWkjCJOJQJaJhLb!CJOJQJaJ-nprxz|~ƕҕ",.B\rt̗ԗʾucWh$CJOJQJaJ#jhLb!0JCJOJQJUaJh?CJOJQJaJhnCJOJQJaJhehnCJOJQJaJh&CJOJQJaJh;CJOJQJaJjhv0JUh8 CJOJQJaJh&hZCJ$OJQJaJ$h&h&CJ$OJQJaJ$hlCJ$OJQJaJ$hCJOJQJaJԗ4HVXZjtz<\^ڙ$̚HPܸБvj^^^R^R^Rh~ACJOJQJaJhUNKCJOJQJaJh'CJOJQJaJh<h<CJOJQJaJh<CJOJQJaJh?CJOJQJaJh$CJOJQJaJhehnCJOJQJaJhNvCJOJQJaJh8 CJOJQJaJh&CJOJQJaJhnCJOJQJaJh;CJOJQJaJhmvCJOJQJaJPTě؛.6x|ΜМҜĝƝ(,tŸƟʠIJܦ܂vjh$CJOJQJaJhBCJOJQJaJhjFCJOJQJaJhICJOJQJaJh;CJOJQJaJhUNKCJOJQJaJ#jh'i0JCJOJQJUaJh`CJOJQJaJh&CJOJQJaJh<CJOJQJaJh~ACJOJQJaJh<&xCJOJQJaJ)ʠ̠РҠ ^ءڡ6PrvJVpvڣD~ȤؤޤиЬ|pĔĸĸdh /4CJOJQJaJhCJOJQJaJh&CJOJQJaJhmvCJOJQJaJh~ACJOJQJaJhUNKCJOJQJaJhW&CJOJQJaJhnCJOJQJaJhIaCJOJQJaJhNvCJOJQJaJh<CJOJQJaJhjFCJOJQJaJhBCJOJQJaJ#ޤ2>DTV~¥TVJL8:ڮܮJLP\ĸܬxph<&xhBT6 h'ihBT hLb!hBThBTjhBT0JUh0ECJOJQJaJh;CJOJQJaJh|mCJOJQJaJhZdCJOJQJaJhHCJOJQJaJhAiCJOJQJaJhjFCJOJQJaJhIaCJOJQJaJh}CJOJQJaJ,TJ8ڮJ68<>BDHJNPbdf|~вh]hgd1 &`#$gd12468:>@DFJLPR^`bfhtvxz|вҲbdVX "h0ECJOJQJaJjhBT0JUhY<0JmHnHu hBT0JjhBT0JUjh,Q~Uh,Q~ h'ihBThBT h~ghBT hBT6.bV "gd},1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> .J Footnote TextCJaJ@&@@ .JFootnote ReferenceH*4 @4 1Footer  !.)@!. 1 Page NumberH@2H 1 Balloon TextCJOJQJ^JaJB'@AB 1Comment ReferenceCJaJ<@R< 1 Comment TextCJaJ@jQR@ 1Comment Subject5\4" "#3rs)Fu qEE~;>amervara 0^Qy"uaTa-a~.a3a2a61aa1L& PF PF"PF PFPFPF'Hpju5BDEQR01& ' AB*+ u##$$$%%h&i&j&v&w&x&j(k(**+++ ,%,@,A,],,,,,,00{3|3V5W5g7h7B9::L?M?"E#EHHKKIMJM NlNNNOIOZO|OOOORR-SVVXX]]]*]+],]__bbeeiidnen_r`rww{{ghvw!"$̝͝>?@ABCD4\Ѥ¥̦'sv000000000000000000000000000 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000;@0I00@0I00@0I00@0I0000!#0000@0@000ԧI00@0@0@0@0@0@0@000 $$$' H $z',2,9>XFbJM RVX\af"jnrux }4Zhʡܩ 6 \!V$(.2(9=CH.JMSW\`h@lpuzҀ~nԗPʠޤ"Y\]^_`abcdefghijklnopqstuvwxyz{|}~N~aʡ$|T"Zmr [  '!!8@0(  B S  ?N<OUvUv>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName 8 T-~.3261a1 0HQyƗF 0^Qy"F g(k(o(p(((((((((i+k+p+q+0000 B BBBBBBBBBBBBB C CCCC C,C-C8C9CQCRC`CaCcCqCsC}CCCCCCCCCCCCCCDDD D D-D/D:D;D?E@EGEHEFFFFFFJJJJL L LLNNNNNNbNcNkNlNmNnNtNuNwNxNNNNNNNNNNNNNOOO OOOO O[O\ObOcOeOfO}O~OOOOOOOOOOO-P.P4P5P_QaQhQiQQQQQSSSSSSSSVVVVWWWWWWC^D^J^K^g^i^p^q^`aaa ahhhhllllnnnn@pApCpDpyyyyD{E{I{K{L{M{čƍʍˍ<=?@ $+,79MNTU*+op{|-/56̛͛ϛЛĜŜMNPQCDQQW]Ѡ֠֠%/23v45AEPR/1% ' @B)+ t#u###$$$$$$%%g&j&u&x&i(k(**++++, ,$,%,?,A,\,],,,,,,,,,00z3|3U5W5f7h7A9B9::K?M?!E#EHHKKHMJM N NkNlNNNNNNOHOIOYOZO{O|OOOOORR,S-SVVXX]])],]__bbeeiicnen^r`rww{{fhuw $˝͝=DF 36[^ФӤĥ~˦ͦ&(rsv g(h(((a+i+00 B BBBBBC C+C,C7C8CACCCOCQC`CaCqCsC{C}CCCCCCCCCCCDD D D*D-D8D:D4E7EFFJJLL NNXNXNkNnNNNNNOOZO\O|O~OOO)P)P^Q_QQQSSSSVVVVWW8^9^f^g^``aahhllnn7p9pyyC{E{čō1122 "#&+9<GMno*+˛̛͛՛GGCDQQѠ֠֠23~ͦsvDsv?X Ga,2!f(FJrH`@qL^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.)?)^)`?OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH`@qL?X a,2!FJ4s$V%j"^&'29Fv M; 9bW[/6A2KY}kT HS*8/;Teq?171f[g i/ ; yC f * . I "P g  $ FO  c2 C 'E v |  P= S@ N e #d$ T^aZeimmNCpy@:AkL\,}(J<]bk- xS?|TlF} >PhhY\8o]@BIc1]2^uz 0+Vfodtu^? 2:,D]qL 1V'>"-)1cZdy %D Z v t!U!Lb!'"@A"nH"["^#e #V:#=#$$$h/$!Q$U$*%Q%1&@&M&W&et&7'0.'\'9'6E)X)"s)*j*.*?*Jg*+ +kA+i+,%,?,OL,t,--U-..`'.^.nv.ly.4/S/0 0U0U0v0T191<1Qh1m1M2mN2~2]3n3s3"y3 4-4*.4 /414g24D74"d4(5@56;6-=6mA6Q6v6Ey67X^7I808h8x8/999 99b9el9::&:Y\:r:;E8;E;<J<Y<xq<s=t'=Y=^=e=3x=><> ?>Su>? ??$?5@?]p?v5@*H@e@8AU(ADAYAu_AB~B!B'B8Bm8BABExBC CKCjtCODI@DUEXVEYEzE"FtFEG*-GPGQTGUGcGJ{G=H$H3HDHI( I IbmIrIJ&J.J5JVJRXJ ^JLK+K1KKK~MKUNKhK0L?LML>_LMBMOMJ%M>MiM'tM>xMN 'N WNOcOnPa#P+Pu1PbP{tP%Q,Q4Q;QR4R R:RRR^zR6TTBTBTpTUjcBjgjWkjkOkXkrkl^lV#l@lflyslmmm:mLmWm:xmGnJnMnbn!oI6oYoyo&p/qA3qAq[qhoqoqX+rFr1qr0smstJtuu!u5vuvu/v=v=vRVv\Yv[vmvww!w@wBwOx<&x82xWxu y^8yMHyVyz\7zWz{{{k&{$V{Mj{ |l |8| }-}dg}vs}x} ~# ~~~ ~,Q~Z~Zg~o4u{{'Xa!^'D(LN~O(9< ?$d- #&*6EtwD)ATbi~ 'l %'?)F_\bR?Vd'i\x+jFhZ 9Z#k? ' 9 "4ysEJxc $)g,0RW j> $\nq u'-Y9P."0s1MOR?{y|] 8 b-X:H-6DGxx~*] W/LyIl v@vM07UpBBg9j'|,u.BSRiu!o C#/3I;s|*CHcs~) H A)R(1Amp};>=DLw<>FfNVr,NY\^6/GmV:Qf"x%-:GPXfGku%TVbc>kj.hrBlGu8HI]7pvpw (H|]ef}^e pEz; ap}a,py} $ONUd#01RKTmx/F,KRS`cy}%(JL"`T|YK`X ;KW`b7ra`bI{5L{*2Pq{  9CgWm-.t(}*?#I_Yxc~8?`&lz(&i+2:H{TV yN+/X89UhZy#~^\!)(0R83~AX(t 59=< AeW *0~UXKgd1qv} [V-Weuj*ik?2:@ldGsQ,h1, nxv2q6:h;!%'Lu I6Jpblk|my1JOgSWy zzO.BgkJv~O&ip7Ef'0 .__ou?(Vn/~(>^y!10>KXNOZ=\ =!iUr:x;C/[ (Teh?ED`IRj]>(NBHM)p19:HMl8.RYn@xK$p'*90Ehi*m_xj +.7Lo KP_`b[m ZU fFO()$+*QT8xx>)Z0yLNOXl, ]?cJMiNv F]vv9.5GQZ C!,HKUJVwvz "p11 5WL/)<.-4f59:$<=3D_A;JQ%hl~8 \ P+>:@cBFd0=Y\eG~@P0  !#%()*,-./01256789:;<=d>d@dAdBdDdGdJdLdNdPdQdRdSdTdUupp p pppppppp p"p$p&p(p*p,p.p2p4p6p<p>p@pDpHpJpNpRpXpZp\p`pbpdpfphpjplprptpvpxpzp|p~pp@pppppppppppppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1||(-ۆYQ"YQ"4d 2QHX ?2EIZ 70nstarcnstarc    Oh+'0  4 @ L Xdlt|EIZ 70nstarc Normal.dotnstarc2Microsoft Office Word@@O^@l?f@l?fY՜.+,0 hp  eizg"Q EIZ 70 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./012345679:;<=>?ABCDEFGLRoot Entry F0fNData 1Table [WordDocument.SummaryInformation(8DocumentSummaryInformation8@CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q