Pregled bibliografske jedinice broj: 467735
Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika
Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika // Bioetika i dijete : Moralne dileme u pedijatriji / Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko bioetičko društvo, 2009. str. 16-16 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 467735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika
(Conceptual Distinctions: Moral, Ethics, Medical Ethics, Bioethics, Integrative Bioethics)
Autori
Čović, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Bioetika i dijete : Moralne dileme u pedijatriji
/ Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko bioetičko društvo, 2009, 16-16
ISBN
978-953-55962-0-2
Skup
Bioetika i dijete: Moralne dileme u pedijatriji
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.11.2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Moral; etika; medicinska etika; bioetika; integrativna bioetika
(Moral; ethics; medical ethics; bioethics; integrative bioethics)
Sažetak
Zadaća je ovog izlaganja da u razini etičke refleksije pojmovno razgraniči različite pristupe, povijesno formirane discipline i područja u kojima se promišlja moralna problematika. No, na prvom je mjestu potrebno razgraničiti samu etiku od njenog predmeta, odnosno etičku refleksiju od moralne refleksije, jer se upravo u tom odnosu često javljaju nejasnoće i zabune. Nakon osvrta na formiranje etike kao filozofske discipline, slijedi sistematski prikaz različitih pristupa i načina na koje etika zasniva i vrednuje moralno djelovanje (teološka, deskriptivna, normativna etika). Posebno će se obraditi nastanak i povijesni razvoj etičke refleksije u području medicine: stvaranje kodeksa medicinske etike i liječničke deontologije. Upravo će se na toj liniji etičkog promišljanja, koja je bila usmjerena na moralnu problematiku u medicinskoj praksi, razviti bioetika kao najznačajnija inovacija u pristupu moralnim i općecivilizacijskim dilemama naše epohe. U završnom dijelu izlaganje će se usmjeriti na povijesni prikaz nastanka i razvojnih preobrazbi bioetike. Povijest bioetike bit će izložena u tri razvojne faze, pri čemu će se razvojne preobrazbe pratiti usporedno na predmetnom i metodološkom planu. Bioetika je u prvoj razvojnoj fazi predmetno bila usmjerena na zdravstvenu skrb i biomedicinske znanosti, dok ju je u metodološkom pogledu obilježavao principalizam, odnosno neposredna moralna refleksija. U drugoj fazi predmetno područje bioetike proširuje se na društveni i politički kontekst zdravstva i biomedicinskih znanosti, dok se u metodološkom pogledu bioetika uzdiže na višu razinu etičke refleksije (etički pluralizam) i interdisciplinarnosti. U aktualnoj fazi razvoja bioetika se predmetno proširuje na život u cijelosti i opće uvjete njegova održanja (ekologija), na problematiku znanja i povijesnu ulogu znanosti uopće, pri čemu u dubinskoj dimenziji suvremenih zbivanja detektira proces prelamanja povijesnih epoha. Na metodološkom planu razvija se koncept pluriperspektivizma kao integrativni pristup koji povezuje perspektive egzaktnih i normativnih znanosti s tzv. kulturnim perspektivama (integrativna bioetika).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300990-1085 - Zasnivanje integrativne bioetike (Čović, Ante, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb