Naslov
Knjižnica Julijane Normann - ogled o ženskoj knjižnoj zbirci
(Julijana Normann's Library - woman library collection)

Autori
Vinaj, Marina

Izvornik
Osječki zbornik (0473-4882) 29 (2010); 327-336

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
knjižnica; Julijana Normann
(library; Julijana Normann)

Sažetak
Baštinske ustanove u fondovima svojih zbirki čuvaju i vrijednu knjižnu građu negdašnjih društava, ustanova, kao i obiteljske knjižnice ili tek njihove dijelove. Dragocjenost ovih riznica nije samo u raritetnoj, rijetkoj građi, iznimnoj u bibliofilskim okvirima, već i u cjelokupnosti spoznaje dijela prošlosti određenog kraja. Iščitavanje stranica obiteljske knjižnice umnogome je i otkrivanje njezine prošlosti, navika i interesa njezinih članova. Zašto je knjižnica Julijane Normann izdvojena iz sređenog fonda grofove knjižnice koja je prikupljana godinama? Možemo li ovdje govoriti o „ženskoj knjižnici“, prepoznajući i registrirajući „lakšu“ literaturu? Činjenicu da je i na našem području bilo sakupljača i čitača, ne umanjuju ni tek sačuvani fragmenti pojedinih obiteljskih zbirki- koje unutar oznaka na ex librisima svjedoče o stručno obrađenim knjižnim fondovima. Stoga je često ovakva knjiga više od knjige. Njezina vrijednost premašuje sadržajne okvire, pa i vrijednost i kvalitetu uveza. Ona progovara tragovima svojih vlasnika, otkrivajući svakog ponaosob. Muzealci stoga ovu građu i prepoznaju kao muzejsku, a otkrivanje pojedinog „sloja“ preko zapisa vlasnika uspoređuju s arheološkim istraživanjem. Upravo ta „knjižnična arheologija“, često i doslovna, zbog loših stanja fondova, nužna je, zbog velikog broja nepoznatih ili točnije neprepoznatih dijelova naše kulturne baštine. Na žalost, tek je mali dio ovih fondova registriran kao spomenik kulture. Na žalost, mnogi fondovi, napose oni pri crkvenim organizacijama, nisu dostupni javnosti te je o cjelovitoj baštinskoj knjižnoj građi našega kraja, nemoguće govoriti. Veliki broj knjižne, ali i neknjižne građe osječkih i slavonskih obitelji, pojedinaca, društava, udruga, škola, uz cjelokupnu, ili tek dijelom sačuvanu dokumentaciju, dijelovi su mozaika naše kulturne prošlosti te kao takvi moraju biti nužno prepoznati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA