Naslov
SKRIPTA I - Kontinentalna Hrvatska - Hi-cro 2005/2006
(Summer School of Architecture 2005/06 – course materials)

Autori
Mikić, Vesna

Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)

Izdavač
AF

Grad
Zagreb

Godina
2005

Stranica
50

Ključne riječi
Kontinentalna Hrvatska; održivi razvoj; kulturni turizam; Podravina
(Continental Croatia; sustainable developement; cultural tourism; Podravina)

Sažetak
Projekt Hiper HrvatskaProjekt Hiper Hrvatska misli višeslojnost, višedimenzionalnost, multiperspektivnost procesa u okviru očuvanja tradicijske baštine i održivog razvoja prirodnog i kulturnog prostora u suvremenim okolnostima. a) Hiper (grč. hyper – iznad ; u složenicama označuje povišenje prema normalnom, prema Rječniku stranih riječi, Bratoljub Klaić, Zora, Zagreb, 1968.) b) riječ koja se dodaje ispred pojma kako bi označila više od pojavnog, više nego se vidi (npr. hipertekst – ono što vidim nije ono što jest, već je više od običnog teksta / višedimenzionalan, prema Rječniku hrvatskog jezika, V. Anić, Novi Liber, Zagreb 1991.) c) HiperCatalunya pojam iz projekta HyCat ( prema tumačenju prof. L. Falcona, gosta kritičara arhitekture na ljetnoj školi arhitekture 2005 i 2006.) dugoročno istražuje prostor i kulturu kontinentalne HrvatskeKontinentalna Hrvatska ; geografski pojam koji podrazumijeva panonsku i gorsku Hrvatsku. Projekt se odnosi na dvije subregije(Podravina / dio Koprivničko-Križevačke županije) i Gorski kotar i Gacka dio Primorsko–goranske i Ličko-senjske županije). Često se kontinentalna Hrvatska smatra onim dijelom koji nije Sredozemlje. Raslinje, klima i geomorfološke karakteristike stvaraju razlike. Npr. granica kontinentalne i mediteranske regije definira se rastom maslina. Grad Imotski s Dalmatinskom zagorom, iako u unutrašnjosti, pripada Mediteranu zbog utjecaja klime u dubinu zaleđa. Granica ide hrptom Velebita i Dinare dok je Biokovo potpuno okupano mediteranskom klimom., te određuje njezina mjesta u europskoj kulturi na osnovi potencijala održivog razvoja i prepoznatljivosti regija. On znači okretanje od metropolitanskih prema specifičnim suburbanim temama u okvirima afirmacije antropogenog pejzaža. Pretpostavljajući dobru infrastrukturnu povezanost i opremljenost suvremenim standardom pojedine mikrocjeline, regije mogu ponuditi vrijednosti življenja poznatom, dominantno urbanom korisniku. Svaka regija ima svoju lokalnu specifičnost, arhitektonski vokabular, kulturološke karakteristike koje je nužno identificirati kako bi se mogle vrednovati, a zatim koristiti kao elemente suvremenosti. Pri tome treba izbjeći konvencionalno tumačenje i nazivanje tradicionalnog i lokalnog kao "regionalnih elemenata". Regije se vrednuju kroz policentričnu suvremenost a ne kroz lokalnu perifernost. Teoretski dio teme "prepoznatljivost regije" istražuje se na temelju postojeće literature (monigrafije, studije, skupovi, planska dokumentacija, relevantni projekti u tom prostoru) dok se praktični dio bazira na izabranim lokalitetima utemeljenim na prethodnom teoretskom dijelu projekta. Na tim lokalitetima provode se detaljne prostorno-programske i urbanističko-arhitektonske studije (case studies). Spoznaje projekta Hiper HrvatskaHiperCatalunya se shvaća kao istraživanje složenosti aktera koji međusobno djeluju na teritoriju, a čiji se prijedlog za iščitavanje temelji na četiri parametra: njezine geografsko-topografske činjenice, kao što je, npr., 200m iznad morske razine kao geografsko reference ispod koje je koncentrirano 85% katalonskog stanovništva i potrošnje ; njezini njegovi atraktori tijeka, gospodarski, društveni, kulturni te oni koji se temelje na korištenju kao što su rekreacijsko-kulturni atraktori oko Tarragone i Saloua, ili logistička koncentracija, mogli bismo reći i zasićenje, Barcelone ; njezini katalizatori tijeka, u prvom redu transport i komunikacijske infrastrukture, gdje bismo primjerice mogli spomenuti kartu, oblikuje kretanje duž koridora oblika ipsilona, a koji povezuje Leridu, "srednje" gradove i sredozemnu obalu, ojačan sadašnjo-budućom brzom željezničkom linijom ; i sami tokovi – fizički tokovi, tokovi mobilnosti i rasta, informacija, znanja ili kapitala, kao što je primjerice rast područja turističke disperzije Sitgesa. primjenjuju se u radu sa studentima na ljetnim školama arhitekture (Kontinentalna Hrvatska-Podravina, 2005 i Gorski kotar i Gacka, 2006) u okviru nastavnog programa Arhitektonskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA