Naslov
Uloga teorija zavjera u konstrukciji političke zbilje u Hrvatskoj: analiza političkog diskurza 1980. - 2007. godine
(The role of conspiracy theories in the construction of political reality in Croatia: political discourse analysis from 1980 to 2007.)

Autori
Blanuša, Nebojša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet političkih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
04.07

Godina
2009

Stranica
485

Mentor
Šiber, Ivan

Ključne riječi
teorija zavjere; psihoanaliza; cinizam; kinizam; analiza diskurza; anketa; politički svjetonazor; politička tradicija obitelji; biračko ponašanje; političke stranke
(conspiracy theory; psychoanalysis; cyinicism; kynism; discourse analysis; survey; political ideology; political family tradition; electoral behavior; political parties)

Sažetak
Rad polazi od teze da je teorija zavjere rašireno mišljene u politici koje u doba društvenih kriza postaje dominantan način tumačenje političkih fenomena. Cilj rada je da najprije protumači funkciju teorija zavjera u legitimaciji određenog političkog djelovanja i da oblikuje metode za mjerenje utjecaja teorija zavjera na političko mišljenje i ponašanje građana. Rad se sastoji od tri cjeline. Prva cjelina sadržava uvodno razmatranje, detaljnu teorijsku razradu fenomena koja završava operacionalnim određenjem koncepta i primijenjenih istraživačkih metoda: analize diskurza i anketnog istraživanja. Drugu cjelinu disertacije sačinjavaju rezultati analize političkog diskurza, primijenjene na razdoblje od 1980. do 2007. godine, u kojoj se razmatraju teorije zavjera prisutne u javnosti. Na nju se nadovezuje analiza rezultata ankete o raširenosti vjerovanja građana u teorije zavjera, zatim njihovih strukturalnih obilježja te povezanosti s političkim ponašanjem. Rezultati pokazuju znatnu prisutnost teorija zavjera kao interpretacija glavnih političkih procesa od strane ključnih političkih aktera. Također, 93 % građana vjeruje u barem jednu teoriju zavjere, a prosječno u njih pet. U pogledu strukture mišljenja potvrđeno je postojanje opće sklonosti prema vjerovanju u teorije zavjere, dok se hrvatske teorije zavjera iz razdoblja 1990.-2007. strukturiraju u dva tipa: Zavjere vlasti u 90-ima, i Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja. Daljnje statističke analize potkrepljuju kinični karakter prvog, odnosno cinični karakter drugog tipa teorija zavjera. Prvi tip predstavlja podršku demokratskom poretku kao specifična kritika vlasti, dok je drugi tip povezan s autoritarnim tendencijama i mentalitetom opsadnog stanja. Prvi tip teorija zavjera dijele uglavnom građani socijaldemokratskog i liberalnog političkog svjetonazora, dok su drugom tipu skloniji građani nacionalističkog i konzervativnog svjetonazora. K tome, istraživanje je potvrdilo utjecaj obiteljske povijesti na ideologijsku orijentaciju građana, te je njezinu važnost proširilo i na percepciju teorija zavjera. U teorije o zavjerama vlasti u 90-ima skloniji su vjerovati baštinici antifašističke tradicije, a u zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja baštinici tradicije NDH. Daljnje analize pokazuju da ova dva tipa teorija zavjera značajno utječu na stavove građana o političkim strankama i njihovim čelnicima. Samo putem hrvatskih teorija zavjera moguće je predvidjeti više od 1/4 ukupne varijance biračkog opredjeljenja, što ih čini značajnim alatom politologijske analize.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA