Naslov
Odnos fitoplanktona i zooplanktona u akumulacijskim jezerima krškog područja zapadne Hrvatske
(Fitoplankton and zooplankton relations in accumulation lakes of karstic area of western Croatia)

Autori
Pavletić, Zlatko ; Matoničkin, Ivo ; Maloseja, Živanka (Žutić) ; Habdija, Ivan

Izvornik
Acta botanica Croatica (0365-0588) 33 (1974); 147-162

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
fitoplankton; zooplankton; akumulacijska jezera; krško područje
(fitoplankton; zooplankton; accumulation lakes; karstic area)

Sažetak
Istraživanja planktona u kopnenim vodama Hrvatske općenito su malobrojna, a rezultati oskudni. Tome je razlog pomanjkanje lakustričkih biotopa u našoj Republici. Osim toga nije se poklanjala dovoljna pažnja istraživanjima planktona stajaćih voda na kopnu Hrvatske. Izuzevši već prilično davna istraživanja Krmpotićeva (1913, 1914) i Careva (1906) u Plitvičkim jezerima i nešto novija, ali vrlo opće¬nita, istraživanja Emilija (1958) na istom području, jedva da se negdje ispitivao plankton u Hrvatskoj. Treba međutim reći da je izra¬đeno nekoliko magistarskih radova na Zagrebačkom sveučilištu, koje su obrađivale tu problematiku, ali još nisu objavljeni rezultati tih istraži¬vanja, ili su objavljeni tek djelomično (Gucunski 1973). Podizanjem većih ili manjih akumulacijskih jezera u svrhu ener¬getskog iskorištavanja voda naglo se povećao broj lakustričkih biotopa u nas, pa su se time pružile nove mogućnosti za sistematska istraživanja planktona. Iako se radi o specifičnim biotopima, koji nisu tipično lakustrički, jer na njih u znatnoj mjeri utječu ulazne i izlazne tekuće vode, ipak su one mjesta u kojima se mogu provesti intenzivna planktološka istraživanja. Osim ekoloških podataka što daje Žunjić (1971) za akumulacije rijeke Drine, objavljenih podataka o limnološkim istraživanjima u takvim objektima ima malo, iako su pojedine ekipe stručnjaka ispitivale neka od mnogobrojnih akumulacijskih jezera u našoj zemlji. O tome su izradili odgovarajuće elaborate s mnogobrojnim podacima, među kojima su radovi o planktonu, ali ti prilozi dosad nisu pristupačni za javne znan¬stvene prosudbe i vrednovanja. Stoga se u poduzetim planktonskim istraživanjima možemo osloniti samo na nekoliko radova koji obrađuju plankton nekih prirodnih laku-stričkih biotopa u Jugoslaviji. Naročito su u tom pogledu važni radovi koji obrađuju naš najveći i najzanimljiviji biotop — Ohridsko jezero. Prije svega to su mnogobrojni radovi iz područja zooplanktona make¬donskih istraživača, koji se odnose na Ohridsko i Prespansko jezero, kao što su prilozi Serafimoska-Hadžišče (1954, 1958, 1959) i dr. Fitoplankton iz tog područja obrađuju Fott (1933), Jurilj (1954) i Kozarov (1954), a stanovite podatke za poznavanje planktona naših krajeva daju još Pevalek (1919), Živković (1967), Petković (1970) i dr. Sve je to plod nesistematskih istraživanja, tako da se na osnovi dosadašnjih rezultata ne može dobiti prava slika o sastavu i dinamici planktona u našim krajevima. U ovome radu donosimo pregled sastava planktona u akumulacijskim jezerima u području Gorskog kotara, Omladinskog jezera i jezera Bajer, koji smo dobili u sklopu širih limnoloških istraživanja na tom području od 1970. do 1972. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA