Naslov
Između antike i romanike - pedeset godina poslije
(Between Antiquity and the Romanesque - fifty years later)

Autori
Jurković, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Prelogova baština danas - u povodu devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga / Zelić, Danko - Dubrovnik : Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009, 13-14

Skup
Prelogova baština danas - u povodu devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 28.11.2009. - 29.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rani srednji vijek; teorija umjetnosti
(Early Middle Ages; theory of art)

Sažetak
Teza o pasivnoj negaciji antike u umjetnosti ranog srednjeg vijeka bila je jedna od stožernih Prelogovih znanstvenih i istraživačkih preokupacija još od ranih pedesetih godina prošlog stoljeća. Prihvaćena je u potpunosti u znanstvenoj javnosti, a činila se čvrstom po uzorno građenoj metodologiji kao i teorijskom promišljanju. Tridesetak godina poslije, nastojao sam u tekstu "Problem kontinuiteta između antike i romanike u umjetnostii istočnog Jadrana", a na temelju tada novijih istraživanja građe, pokazati kako je razdoblje ranoga srednjeg vijeka, 7. i 8. st., uputio sam na aktivne komponente u kreiranju predromaničkog stila, spustivši tako granice "pasivne negacije antike" za puna dva stoljeća. Danas valja ponovno razmatrati Prelogovu tezu, poglavito s obzirom na činjenicu da je u više od pola stoljeća istraživanje ranoga srednjeg vijeka daleko uznapredovalo. Prelog je, naime, napisao tezu u doba kad je istraživanje ranoga srednjeg vijeka bilo tek u povojima. Kako je u posljednjem desetljeću rani srednji vijek doživio pravi istraživački boom - priređene su velike europske izložbe o karolinškom razdoblju, napisano nekoliko ključnih sinteza, otvoreno stotine arheoloških istraživanja i tiskane desetine monografija, upravo je dobra prilika za preispitivanje davno iznesenih Prelogovih stavova, kao i kasnijih razmišljanja drugih autora. Pri tome valja napomenuti kako se danas jasno kristaliziraju dvije komponente, kao i dvije međuzavisne linije kreacije, pri čemu je svakako ključna za preispitivanje Prelogovih teza ona pod pojmom "dvorska umjetnost".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA