ࡱ> BD?@Aq`bjbjqPqP .::M&.^.^.^.^t^$&2_`````` `$hoc``ococ``ӊӊӊocd``ӊocӊӊV@ړ`_ QZ.^~, “ 0Γ ړړ `pahӊaT,bC```Ɋ ```ococococ&&&RWd&&&W&&& Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Prehrambeno - tehnoloaki fakultet Osijek Preddiplomski studij Prehrambene tehnologije Ivana Divkovi KEMIJSKI SASTAV I SVOJSTVA MEDA I PROPOLISA ZAVR`NI RAD Mentor:doc.dr.sc.Vedran Sla anac Osijek, listopad 2009. KEMIJSKI SASTAV I SVOJSTVA MEDA I PROPOLISA Sa~etak: Med je slatki gusti sok kojeg proizvode p ele medarice od cvjetnog nektara ili od medene rose. U kemijski sastav meda ulaze aeeri (fruktoza i glukoza u najveoj mjeri), voda, organske kiseline, proteini, vitamini i minerali. Najva~nija svojstva meda su kristalizacija, vrenje, higroskopi nost meda i njegova specifi na te~ina, viskozitet meda, boja, okus i aroma meda. Med se, prema podrijetlu, dijeli na nektarni med i medljikovac. Nadalje med se prema geografskom podrijetlu dijeli na planinski i poljski, i po botani kom podrijetlu na monoflorni i poliflorni. Propolis je ljekoviti proizvod, smolaste konzistencije, ~ute do tamnosmee boje, slabog mirisa koji p ele medarice (Apis melifera L.) skupljaju s pupoljaka i kore drvea. Propolis sadr~i, biljne smole, vosak ,eteri na, ulja, vitamine, mikroelemente. Propolis pokazuje antibakterijsko, antivirusno, antimikrobno ,antikancerogeno imunostimulaciono i druga djelovanja. Najvea primjena propolisa je u lije enju medom i proizvodima meda. Klju ne rije i: med, propolis, kemijski sastav, svojstva meda i propolisa, prehrambena vrijednost meda. CHEMICAL COMPOSITION AND CHARACTERISTICS OF HONEY AND PROPOLIS Abstract: Honey represents a sweet, thick juice produced by honeybees from floral nectar or honeydew. Honey contents fructose and glucose in the largest amounts. Except glucose and fructose, in it is basic composition honey content water, organic acids, proteins, vitamins and minerals. The most important characteristics and specific weight, viscosity, color, taste and aroma. According to its origin, two types of honey can be distinguished: nectar honey and honey dewed. Furthermore, honey is classified to mountain and field according to geographic origin, and according to botanic origin to monofloral and polyfloral. Propolis is a healthy prooduct, resinous, yellow or dark brown, with a weak smell that honey bees ( Apis melifera L. ) collect from buds and tree barks. Propolis consists herbal resin, wax, ethereal oils, vitamins and microelements. Propolis shows antibacterial, antivirus and antimicrobial effect. It also helps in preventing of carcinogenic diseases and stimulates immune system. The area where it is used the most is apitherapy. Keywords: honey, propolis, chemical structure, characteristics of honey and propolis, nutritional value of honey. SADR}AJ: UVOD& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .. GLAVNI DIO............................................................................................................................. Povijest meda.................................. 2.2. Definicija i kemijski sastav meda...................................................................................... Svojstva meda..................................................................................................................... Vrste meda......................................................................................................................... 2.4.1. Podjela meda & & & & & & ....................................................................................... 2.4.2.Vrste meda karakteristi ne za Hrvatsku& .& & & & & & ........................................... 2.4.3.Va~nost meda za ljudsku prehranu i ljekovita svojstva meda& & & & ...................... 2.5. Definicija i kemijski sastav propolisa & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . 2.5.1.Svojstva propolisa& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & 2.6. Primjena propolisa& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ................ 2.6.1.Oblici i uvanje& .& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . 3. ZAKLJU AK......................................................................................................................... 4. LITERATURA........................................................................................................................ 1 3 4 5 8 12 12 13 17 19 20 21 21 23 25  1. UVOD Med je namirnica od davnina poznata ovjeku, vrlo cijenjena zbog njegove hranjive vrijednosti. Za medom se posezalo i u slu aju bolesti i kada je trebalo zadovoljiti potrebu za slatkim. Stari majstori propolis su upotrebljavali za lakiranje drvenih predmeta, a primjena propolisa u narodnoj medicini, poznata je jos od davnina. U ovom radu opisuje se uporaba meda u Egiptu, Gr koj i srednjem vijeku. Nadalje, navodi se definicija meda, kemijski sastav meda, kao i kemijski spojevi va~ni za kakvou meda. Isti u se najva~nija svojstva meda, vrste meda i njihove specifi nosti, i va~nost meda za ljudsku prehranu. Takoer, opisan je kemijski sastav kao i najva~nija svojstva propolisa. Opisuje se primjena i uvanje propolisa.  2. GLAVNI DIO 2.1. Povijest meda P ele i med, koji se proizvodi od nektara cvijea, mnogo su stariji od ovjeka. Pretpostavlja se da su p ele na naaem planetu ak oko 50 milijuna godina, a ljudi samo oko 200 tisua, te je sasvim mogue da je med bio na njihovom jelovniku u svim fazama razvoja (iako neki povjesni ari smatraju da je ovjek otkrio med otprilike u isto vrijeme kad i vatru, dakle prije oko 40 tisua godina) [1] . Prvi slikovni zapisi na kojima su prizori skupljanja meda sa uvani su na crte~ima otkrivenima na stijenama spilja koje se nalaze u blizini Valencije u `panjolskoj, a potje u iz 7000. godine prije Krista [1]. Povjesni ari smatraju da su prvi po eci uzgoja p ela na prostorima Dalekog Istoka, dok se o organiziranom, pravom p elarstvu mo~e govoriti ve od oko 2 400. prije Krista, na podru ju starog Egipta. U Egiptu, u kojem je zapo ela povijest organiziranog p elarstva, med je bio vrlo skupocjen i cijenjen, i to ne samo kao vrijedna namirnica i sredstvo za zaslaivanje svih vrsta jela, ve se koristio i u religijske svrhe [1] . U Gr koj je med slovio kao vrlo hranjiva namirnica i va~no sredstvo za uklanjanje mnogih zdravstvenih poteakoa i bolesti. Filozof i lije nik Hipokrat smatrao je da su med, voda i zrak ljekovita sredstva za sve tegobe. Stoga je med preporu ivao za skidanje vruice, za zacjeljivanje razli itih ozljeda ili lije enje gnojnih rana. Grci su uali u povijest kao prvi koji su se i teoretski po eli baviti p elama i p elarstvom, pa je tako filozof Aristotel autor prve stru ne knjige o uzgoju p ela [1] . Med je bio cijenjen i u srednjem vijeku, te je i kod starih Germana slovio kao hrana bogova, koji su zahvaljujui njemu bili mudri, sna~ni i besmrtni. Med je gotovo cijeli srednji vijek slu~io kao sladilo budui da je aeer, koji se u Europi pojavio tek u kasnom srednjem vijeku, bio rijedak i vrlo skup, pa su si ga mogli priuatiti samo najbogatiji slojevi druatva [1] . Iako se svakodnevna upotreba meda u pripremanju hrane bitno smanjila do 17. stoljea, med je kao sladilo potpuno istisnut tek u drugoj polovici 19. stoljea masovnom proizvodnjom jeftinijeg i svima dostupnog aeera [1] . 2.2. Definicija i kemijski sastav meda Ima razli itih definicija meda od kojih je mo~da najpotpunija i najbolja ova:Med je slatka tvar koju p ele izrauju tako da skupljaju sokove nektarija ili i druge slatke sokove koji se nau na ~ivim dijelovima biljki ,obogate je tvarima svoga tijela ,spreme u sae i puste da zrije. Pored cvjetnog meda ( od sokova nektarija ) tu se podrazumijeva i med medljikovac (drugi slatki sokovi ). Med medljikovac potje e od medljike. Medljika je slatka tekuina koju neki kukci izbacuju iz svog tijela kao viaak hrane,hranei se sokom biljke na kojoj se nalaze. Tu tekuinu p ele skupljaju i spremaju u sae, ili samu ili zajedno s medom koji potje e od nektara. I ta p elinja hrana ima pravo na naziv med. Definicija meda va~na je zato jer se na njoj zasnivaju zakoni za zaatitu prirodnog meda od falsificiranog [2]. Naziv '' med '' ne mo~e se dati pruduktu dobijenim prehranjivanjem p ela aeerom ili drugim sirupima. Ovakav med treba zvati '' aeernim medom '' jer njemu nedostaju bitni sastojci koji su karakteristi ni za prirodni med. Ne mogu se nazivati medom ni oni p elinji proizvodi koji sadr~e preko 22 ( vode i 5 ( saharoze , kao i umjetne vrste meda proizvedene kemijskim putem [3]. Za daljnu zaatitu meda va~no je znati sastav meda i utvrditi njegove sastavne dijelove prikladnim metodama, kako bi se razlikovao prirodni med od falsificiranog [2]. Kemijski sastav meda: Med se sastoji od aeera (oko 76( ), vode (oko 18( ) i ostalih tvari (oko 6( ). Glavnu karakteristiku medu daje aeer (med je sladak), zatim voda (med je tekuina), a oni sastavni dijelovi koji se nalaze u medu u malim koli inama ine razlike izmeu raznih vrsta meda. Te su razlike u boji meda, aromi, okusu i fizikalno - kemijskim svojstvima [2]. `eceri u medu : `eer u medu nije jedne vrste nego se sastoji od tri glavne vrste aeera. To su voni aeer ( fruktoza ili levuloza ) kojeg ima u medu najviae, oko 41 (. Zatim gro~ani aeer ( glukoza ili dekstroza), oko 34 ( i saharoza koje ima najmanje, izmeu 1 i 2 ( [2]. Ostali sastojci : Njih ima oko 6 (, a sastoje se od dekstina, minerala, proteina, kiselina, vitamina i enzima . Sve vrste meda sadr~avaju viae ili manje dekstina. Po svojim fizikalnim svojstvima dekstrini u medu sli ni su dekstrinima akroba, ali kemijski su jednostavniji. U svijetlim vrstama meda postotak dekstrina vrlo je mali, od 0.5 do najviae 1 (, u tamnim vrstama postotak je vei, a u medu medljikovcu ima ga i preko 10 (. Dekstrini daju medu svojstvo ljepljivosti i gustou, te poveavaju viskoznost meda. Druga va~na grupa, s najveim udjelom od ostalih tvari, su minerali. Njih ima 3,68 ( . Med sadr~i uglavnom ove minerale : kalij, kalcij, fosfor, magnezij, silicij, ~eljezo, mangan i bakar. Proteini, kao sastavni dijelovi biljki, dolaze u med iz nektara i peluda. Proteini u medu ili su vrlo slo~ene grae ili su u obliku jednostavnijih spojeva, tzv. amino kiselina. Sastoje se od ugljika, vodika, duika i kisika, a ponekad i od sumpora. Proteini se nalaze u medu ili u obliku prave otopine amino- kiselina ili u obliku tzv. koloida. Koloidi su male lagane pahuljice proteina koje nisu dovoljno teake da se stalo~e, nego lebde u medu. Pored proteina u koloidnom obliku nalaze se i : male estice voska, zrnca peluda i druge strane neotopljene tvari. Koloidi utje u na formiranje nekih svojstava meda. Oni uzrokuju stvaranje pjene i zra nih mjehuria u medu, od njih med mo~e potamniti, zamutiti se i kristalizirati [2]. Organske kiseline. Med sadr~i sljedee organske kiseline: mravlju (10%), oksalnu, jantarnu, limunsku, vinsku, mlije nu, glukonsku, piroglutaminsku, maleinsku, valerijansku i benzojevu [2]. U medu nalazimo i vitamine, no u vrlo malim koli inama, nedovoljnima za zadovoljavanje dnevne potrebe ljudskog organizma. Tako u medu nalazimo vitamin C, B kompleks, niacin, pantotensku kiselinu, biotin i folnu kiselinu. Udio vitamina u medu prije svega ovisi iz kojeg cvijea p ele prikupljaju nektar, prisutnosti peludi, stanju i zrelosti meda te o njegovom na inu uvanja [4]. Enzimi Enzimi u medu su: dijastaza, invertaza, lipaza, peroksidaza, katalaza i dr. Prema udjelu enzima, med zauzima va~no mjesta meu prehrambenim proizvodima. Lipidi se, takoer nalaze u malim koli inama [5]. Fitokemikalije Meu fitokemikalijama, veliku skupinu ine antioksidansi, koji smanjuju rizik oksidativnog oateenja tkiva. Glavni antioksidansi u medu su bioflavonoidi pinocembrin, krisin, pinobaksin i galagin. Najva~niji je pinocembrin koji osim antioksidativnog djelovanja, pokazuje i slabo antibakterijsko djelovanja, a pronaen je samo u medu i propolisu. Tamniji medovi kao medljikovac, uglavnom imaju ja e antioksidativno djelovanje [6]. 2.3. Svojstva meda Kristalizacija meda Kristalizacija je proces prelaska medne dekstoze iz tekueg u kristalno (kruto) stanje. Ta pojava utje e na ukupnu konzistenciju meda. On viae nije tekuina, nego poprima vrsti oblik, ako je kristalizacija uznapredovala, iako ona zahvaa samo jedan sastavni dio meda, dekstrozu. Drugi dio, fruktoza ( levuloza), ostaje i dalje u tekuem stanju i tvori tanki tekui sloj oko kristala dekstroze. Kristalizirani med esto se naziva uaeereni med, zbog pojave kristala sli nih kristalnoj saharozi u masi meda. Promijeni boju, okus i nije viae proziran. Sklonost meda za kristalizacijom ovisi o stupnju koncentracije aeera u medu i o razmjeru gro~anog aeera prema vonom. `to je viae gro~anog aeera a manje vonog, to je kristalizacija br~a i ja a, ato je viae vonog aeera a manje gro~anog, to je kristalizacija usporenija i slabija. Kristalizaciju potpoma~e ni~a temperatura (vea prezasienost), strana tijela u medu ( koloidi, zrnca peluda, mjehurii zraka), mijeaanje i treanja meda. Za kristalizaciju je najpovoljnija temperatura od 10 do 20 stupnjeva. Pri temperaturi od preko 27 stupnjeva mo~e se rei da gotovo ne nastaje kristalizacija, a ni pri stalnim vrlo niskim temperaturama ispod 10 stupnjeva [2]. Vrenje (fermentacija) meda Za vrenje je va~an postotak vode u medu. `to med ima viae vode, to je podlo~niji vrenju. Rjei med te~e se kristalizira, ali lakae fermentira. Osmofilni kvasci mno~e se u aeernoj otopini (medu) i aeer prelazi u plin, uglji ni dioksid i alkohol. Uglji ni dioksid ishlapi, a alkohol se dalje, pod utjecajem drugih bakterija, raspada na octenu kiselinu i vodu. Tako se med kvari i dobiva neprirodan okus i miris. Zbog postotka vode u medu, va~no je da se med ne vadi iz koanice, dok nije poklopljena polovica stanica u sau. Med mo~e fermentirati i kad je spremljen u vla~ne prostorije, zbog svojih higroskopi nih svojstava. Med na povraini postaje rijedak i pogodan za razvoj osmofilnih kvasaca. Osim ne~eljenog i nekontroliranog vrenja meda postoji i kontrolirano, kad se med koristi za proizvodnju alkoholnih pia i octa. Od meda se dobiva medeno vino, medovina i rakija [2]. Medena rakija, liker od meda, medna rakija, medova rakija, medica je prirodni tradicionalni napitak. Poznato je da se takav sli an napitak spremao joa za vrijeme starih rimljana. Proizvodi se u gotovo svim zemljama svijeta. Mnogi iz neznanja liker-rakiju od meda pogreano nazivaju i "Medovina". Naime medovina je vino sa dodatkom meda, dok je medica - medena rakija ili pravilnije liker od meda (aljivovica, viljamovka ... pa u novije vrijeme i od meda) obogaena medom. Ovisno o koli ini , kvaliteti i vrsti meda koji se stavlja u bazu dobiva se izrazito lijepa boja sa blagim mirisom tekueg meda. Dodatkom postotka propolisa u gotov proizvod prije zrenja u inox ba vama dobivamo ljekovit napitak ugodna malo gor eg okusa. Nadalje kvaliteta likera-rakije dobiva se njegovim starenjem u ba vama od 2 godine na viae. Va~no je napomenuti da posude sa medenom rakijom kod starenja trebaju biti u prostorijama bez prisustva drugih rakija ili namirnica kako ne bi poprimile strane mirise. Gotova rakija puni obi no u prigodne suvenir flaae pa predstavlja prepoznatljiv Hrvatski proizvod i izvan naae zemlje. Sadr~aj alkohola kree od 16-25% , pa ponekad i 30% . Na litru rakije za dobivanje prave arome i boje meda treba cca. 1,50 - 2,00 kg 3-4 vrste meda meda. Tamnije vrste meda dat e u kona nici tamniju boju, dok svetlije vrste poput bagrema daju svijetlu boju Samu medovinu dobijemo fermantacijom rastvora prirodnog meda koji bi trebao biti ato tamnije boje (medljika, kesten...) zbog dobijanja ato tamnije boje. Postupak je isti kao i kod proizvodnje vina od gro~a. Proizvodi se kao alkoholno, obi no oko 13-14% alkohola i kao bezalkoholno pie. Kvaliteta obje vrste ovisi o kvaliteti meda, samom postupku prilikom fermentacije i skladiatenja. Medovina je poznato pie koje popravlja krvnu sliku, okrepljuje organizam, poboljaava apetit i usporava starenje organizma [7]. Higroskopi nost meda i njegova specifi na te~ina Voni aeer , koji prevladava u medu , higroskopi niji je od gro~anog i drugih aeera. Med pri temperaturi od 20 stupnjeva normalnog sastava , upija vlagu iz zraka kad atmosferska relativna vla~nost prelazi 60 (. Higroskopi nost je dobro i loae svojstvo. Dobro je za neke preraiva ke svrhe : kruh i kola i s medom postaju meki, u preradi duhana, ~vakae gume i dr.proizvoda med uva vlagu i ne dopuata ne~eljeno suaenje proizvoda. S druge strane zbog nestabilne i nejednake vla~nosti ini poteakoe u preradi jer mjere i te~ine odreene u receptima postaju neto ne. A u uvanju radi svoje higroskopi nosti naro it je problem. Postotak vlage u medu u naju~oj je vezi s te~inom meda , i o tom postotku zavisi tzv. specifi na te~ina meda. Specifi na te~ina neke tvari jest odnos njezine te~ine prema te~ini iste koli ine vode [2]. Specifi na te~ina meda kree se od 1,420 do 1,440 [3]. Za mjerenje postotka vode u medu koriste se sprave; hidrometar i refraktometar. Hidrometar je sprava sa staklenom cjev icom i skalom, sli na spravi za mjerenje postotka alkohola u piima. `to se hidrometar dublje uroni u med, to je med rjei, dakle, postotak vode vei, i obrnuto. Na skali cjev ice o ita se stupanj vode u medu. Refraktometar radi na principu loma svijetlosti kad prolazi kroz tekuinu (otopinu ili med ). Otklon svjetlosti pokazuje stupanj gustoe aeera u medu [2]. Viskoznost meda Viskoznost meda zavisi od dvije stvari: o postotku vode u medu i o temperaturi meda. Med s veim udjelom vode ili s viaom temperaturom postaje rjei i lakae te e. To je med niske viskoznosti. Naprotiv, med s manjim postotkom vode, ili s ni~om temperaturom, guai je i sporo te e. To je med visoke viskoznosti. Osim udjela vode na viskoznost meda utje e i omjer gro~anog aeera prema vonom. Gro~ani aeer guai je i viskozniji od vonog. Viskoznost meda postaje vea ako u njemu ima dekstina, guma i sli nih hidrokoloidnih tvari [2]. Boja, okus i aroma meda Boja meda usko je povezana s njegovim okusom i aromom. Svjetlije vrste meda obi no su bla~eg okusa i bla~e arome, tamnije vrste oatrijeg su okusa i ja e arome. Boja, okus i aroma meda potje u od nektara, odnosno od sastojaka, koje je nektar dobio od biljki sa kojih je skupljen. I obilje medenja utje e na boju i aromu meda. Kad je medinje obilno, med e biti svijetliji, i aroma bla~a, a kad je medenje oskudnije, boja je tamnija i aroma ja a. Da su boja i okus meda usko povezani, vidi se po tome ato se pretjeranim grijanjem medu pokvari ne samo boja nego i okus i aroma. Pregrijani med potamni, okus mu postaje neprirodan, a prirodna aroma nestaje. Boja meda potje e od drugih tvari: od biljnog pigmenta, tanina, koloida, klorofila i sl. Cijeenjem meda pomou vrlo gustih filtera ukloni se iz meda vei dio tvari koje daju boju medu i med postaje svjetliji. Okus i aromu medu daju eteri na ulja koja vrlo lako nestaju iz meda. Med je najukusniji i najfinije arome u trenutku vrcanja, nakon ega se postupno mijenja [2]. Tablica 1. Osobine meda s obzirom na razli ite tvari [8]. Tvar Svojstva koje daju meduMineraliPoveavaju nutritivnu vrijednost meda,tamnije vrste meda bogatije mineralima.ProteiniDolaze u med iz nektara i peluda, kao mali peptidi ili slobodne aminokiseline; u koloidnom obliku; utje u na pjenjenje i tamnjenje meda, utje u na zamuenje i kristalizaciju.Koloidi estice voska, peluda i netopljivih tvari iz nektara na svojstva isto kao proteini.Organske kiselineKarakteristi ne za cvjetni med, utje u na okus i aromu, naj eae jabu na i limunska.VitaminiU vrlo malim udjelima u medu.EnzimiOsim invertaze, dijastaza, katalaza i fosfataza; inhibin u tamnijim vrstama i medljikovcu ima antibakterijsko djelovanje.Eteri na uljaNajviae utje u na specifi an okus i aromu meda, lako hlape grijanjem.Tvari bojePrizvodi nastali propadanjem klorofila ili pigmenti (antocijani, karoten, ksantofil, tanin)2.4. Vrste meda 2.4.1. Podjela meda Podjela po geografskom podrijetlu 1.Planinski 2.Poljski Podjela po botani kom podrijetlu 1.Monoflorni Monoflorni medovi u Hrvatskoj su relativno isti medovi od bagrema, lipe, kadulje, lavande, suncokreta, ru~marina, pitomog kestena [8]. 2.Poliflorni Poliflorni med je mjeaavina meda razli itih vrsta [6]. Podjela meda prema podrijetlu Nektarni - Hrvatska je bogata biljnim vrstama koje su medonosne te prema nekim studijama postoji oko 100-tinjak biljnih vrsta koje p ele obilaze. Iako je to mali broj u odnosu na ukupno biljno carstvo koje ina e posjeuju p ele, u njima se nalaze najzna ajnije kultivirane biljne vrste [4]. Medljikovac - prema porijeklu medljikovac potje e od crnogori nog (jela, smreka,bor i aria) i bjelogori nog (hrast, bukva i lipa ) bilja. Medljika je proizvod kukaca iz reda jednakokrilaca (Homoptera), od kojih su za p elarstvo najzna ajnije lisne i atitaste uai. U odnosu na nektarni med medljikovac ima veu obojenost te vei sadr~aj mineralnih tvari [4]. 2.4.2.J j \ 8 z | ~ Z\Db%dfh~״h%hg5CJaJ h$hg h=$hg hg6hThg5hTihg56 hhg h.hg hg0JhRhg5 hRhg hg5h.Ehg5hYhg56 hg56 hOhghg2b         " $ & ( * , J $a$gdg $dha$gdg " $ & ( * , Z \ $ dha$gdg$ sdha$gdg$ dha$gdg gdg $dha$gdg \P$ dha$gdg$ dha$gdg $dha$gdg%&;xz|~fhjlnprtvxz $dha$gdg$ dha$gdgz|~zC\*~~$ & Fdh$=& #$/Ifa$gd $ dh$Ifa$gd $ & Fdh$=& #$/Ifa$gd $ & Fdh$=& #$/Ifa$gd $ dha$gdg $dha$gdg yzBCDR4 < p !!! """""""""ٻݳݬ٬٬٥ݞ٥ُٖوفف hyShhg hTihg hFyhghFyhg5 hx]Dhg ht hg hIhghyShhg5huhg>*h\k_hg5 h< Ehg hD*ehghg hg5ht hg5hJA)hg5CJaJhg5CJaJ1* !""""""""""$ dh$Ifa$gd  dh$=& #$/Ifgd $ dh$=& #$/Ifa$gd dh$Ifgd dh$If^gd  t"hdh$If^hgd """"""""""""""xssgdgWkd$$Ifl<0%&o% 6 =7'64 la$ dh$=& #$/Ifa$gd $ dh$Ifa$gd """"""""""""""""""""""""""""" gdggdg"""")))))D*F*H*J*b*l*p*,,~----&/(/,/./B1H1x2z2~22P4V4b6d6h6j67(777P9R9V9X9 :: ; ;;;;;d;h;AADD.D0DD j%hg h5lzhg h| 3hg hg0J hg5h\k_hg5h0Ohg5CJaJhg5CJaJ hghg h4hgh%Phg5CJaJhg h2@hg>"""""""""""""""""""""\%|&'()$dh$Ifa$gdg $ a$gdg gdg))))))))))))))))) $ a$gdg gdgDkdy$$Ifl<&7' 6 =7'64 la$dh$=& #$/Ifa$gd ))))))))))))))))))))))))))*** $ a$gdg*** * ********** *"*$*&*(***F*H*n*p*+ $dha$gdg$ dha$gdg gdg $ a$gdg+--2/4/0225p6r67^9;f;h;=?@AADDFFDFFF$ dha$gdg $dha$gdgDD FFFFFFFFFFFII I&I*IZJ\JJJ,K.K0K2K6K8KXfXxXzX6Y8YJ[ hP hghP hg5 hhg hMhghKhg5hMhg5 h1zhg hg5 j%hgh1zhg5hg h5lzhgCFFI I*I2x"48HVb&28J"$@D L`6BF\`jкв hg\hC#hg5\hC]hg6hC]hg0J6]hC]hg6]jhC]hg6U] h+&hghg hg5\hGhg5U hg5@jn.0~H2BDXlz|*h2zTVnn bx:^`t`.<Nb~h+&hg6]h64hg5 hg5\ h)hghg h+&hgT( * V X \ d " < h       " 2 N P T p ~     F H d f \lrvjtx .46Llʻѱh (%hg5h (%hg5\ hg0Jhg0J6] hg5\hgh+&hg0J6]h+&hg6]jh+&hg6U] h+&hgBxzbJb02jlrv,FHj<>jlr`|8:@D`T̶̶̶گ̶ h)hgh+&hg0J6]h+&hg6]jh+&hg6U]hgh+&hg0Jjh+&hgU h+&hg hg5\EHH!8#$&)))~055J8L8N8P8R8T8V8X888f>@B$ dha$gdg$dhdd[$\$a$gdg^  F P ` v !8!:!F!H!h!!!!!"""""##6#8#V#h#x#|####T$$$$$$Z%p%&&&Z&&&&&&&*(,(v((J)))))))):*J**|0~0hVhg5h}18hg\hC#hg5\h+&hg6] hg5\ h)hghg h+&hgJ~0000000001b1n1111111222233 444 44555,5.5N5n555556666667"7777777778V8X8v88ͷͷ⯥۠hbchg5 hg5h^X"hg5\h^X"hg5h+&hg0J6]h+&hg6]jh+&hg6U] h+&hghgh+&hg5\ hg5\h^'hg5<8888|OOOOOOPP,U2U^UhUXXXXXX(^D^ `"`aabbbbbe fZl\lrlzl|llmmpppqq^r}<~>~@~h0Ohg5CJaJhg5CJaJ hg0JhBhg5 h+Rhg hg0Jh+Rhg5 j%hgh2hg5 h2hg hg0J hhgh\k_hg5hghbchg5 hg54BCDEFTJVJ^O`ObOdOfOhOjOlOnOpOrOtOvOxOzO|OOOST $dha$gdg$ dha$gdgTVXX[H^.`bbeghjhljlllnlplrllmopqq`rr$ & Fdhdd[$\$a$gdg $dha$gdgrrrsBsnst xpz}}}}}}}}}}}}}} gdg $dha$gdg $dha$gdg $dha$gdg$ & Fdhdd[$\$a$gdg}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~ $ a$gdg gdg~~~~~ ~ ~~~~~~~~~~ ~"~$~&~(~*~,~.~0~2~4~6~ gdg $ a$gdg6~8~:~<~>~X~Z~"ށ$hdh^ha$gd $dha$gd $a$gdg gdg@~V~X~L`bdƿƠ h hgjh h Uj|ݗN h h U h h jh h Uh0Oh 5CJaJh 5CJaJh hg5CJaJhL`hg5CJaJ    "$&(*,.0246$hdh^ha$gd 68:<>@BDFb$hdh^ha$gd ,1h. A!"#$% w$$If!vh5o%5#vo%#v:V l< 6 =7'65o%54a$$If!vh57'#v7':V l< 6 =7'657'4$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5-Dd o#Z.0  # A"N{@ &| @=}N{@ &| Ne hW8rKx\ lU?kE^+)A(L(" "c`B -AY"2ݠ.#. \%LN=d܏ssc,5;k cnbX&Y>ߕBZY5۸*U^;]f[l*n V[bg7¾^+OWXD(qdIC̞:6n>|ya&sSv`(8P˩a:OW>tTk7Ox`w1/u3d=Ԣ5.8qk{ l'bmEm7tv UAf,O];8?7d|D+]C%ǑU {=kCK-Ų c8,bC w;,@LdCc[^0~3o`5Fhl1\F8VByvG1a彰"he~T1<#y>Rc~D{2`.P\nkp.Fm,.(ad;큧[a &y[X=F>p ݟDU^d1>C Ӧ;?M&.B-g)>;)8qqGpg%tuAf7,>)g'_3<1lcɡw421fPQ9bMc甚_e>7oU)_n݇~I7sytSA7ܮYl.gsYlvr JVʸiHX︢ uŲl`ǰ bX_.K._Kؖ][%ag1v9GB^J}p{`Tu(,ײy`p wpUi# O/SSRG􇣚ݐ>Xɉ(^[;3G| gxKZ||'ہ1V7T W5U_ye,E/ثRE6ՎE M\.VRgVǰOޞ3 .8@^ 3͝ϵzLUǹKt$e+Xo/_O5Kv)w_zeû|Wz봁^6YPN+dh\M#v>2xsbJR-& |;.@ow]s|2feI2?hDoW)5ˆ|;b#̲ p~=x~)pιk$עWS\Kϒ7 .WyAN,UIݡOKC^3kA1\6:$P,7s—b uuO}ե7_%/k|9_mW^n3 [m ɀE^_VI)/#}2p|+oXrN"V3g^h0L/K(r4^2˜!&*w`2!,v/ƓSƓ_M]mƨ:";u}acOIw\>%1.^"'X8UWc鮨C]د^Ec7~xi}nէ zܗ<'-قWQW_puŨZi=VuVHǝzGwj+V3-1X4X]s1 'asV&*1$ksiO۟?MMuH+J?~kX槟Aܧ| 6M|y% ުŘ)To^HaXo\qψ3p_%ATrS,. x)%O^'ee 8_x+g|ng'Na90Ir?U+6\˵ PHm1UJyq>[u  9{ ^\sw\@ r* STru.`f8 F怜"Γsn#d7v25$4SᦋQS_TՏiDͧeS4,U(E9.ׇD;5 KхJ?VN:Jy*x cغX'>/pqE+]OPZN&ݝ|TKn+=p˻yo`7n J/ʴܐn jdَ3|tԐi˔I[\y5uX 5!m~hh,öɶagTɟ):N~x0;]/泄V)h.WaX.prX}̿?Y@9x{μ ew2 ~<>7 fB/@̂txfz|ĸh2mmEamN:|a.S:B_5cik4F.rcd8cDa_{phŲ:'{_ygVl45'z/˸n-F.UQj9ii/Tɵ) e<=/4ٙc6y{ЋYG5Z ۳ tam^Kz(Ǯ$8]5:MA=WXG| 0)lu,ͺSWﰡ~XH{uDtrkt~Nv]FhxmIg6:J6ehxe %)b+P NKQ|6l˚Mz5Nզfyۂc~/swKWw<6O{[yI붝mm'ZDyEq/0O74"ơ,MŁ[nOwkF[Umۿgh_un^Ngg|EʴSWF5BQzn|}'uѽp y!oŲ>S~ƌ![nŲcƢ>qWnc(lljoǾ}3SmO-QSaYyp6([Aac6p0{YƢhc6pp6l,0?a+2B^N 3ٺ ļMJkq k&+obs y.=R">YnA@.3HY7F%fX!6 ?j9tq_f3]W3~o_o.ē7 pO|9(~i=,G;S 绀ӣ:aFAO'^77ܸu⛬tZ fJg8(rGˏ\yY#QWŸ)e}-!8d1_^h3b}Lb}?K`f\g-TëN5aCn]ţ w8Bwte~۴㬠JaWz㛧ݱǏqc+|x˙'Bـ[hy,92ۄ?9ϋQ#y%;rh&?s9{g}dsv{-KߣW|'lC^@є}{|9E>˨ l}@`@ gNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List.X`. gEmphasis6]*W`* gStrong5\B^`B g Normal (Web)dd[$\$4U`!4 g Hyperlink >*ph.o1. g quote_rightf\`fg z-Top of Form$&dPa$<CJOJQJ^JaJM 1Z-.`bcnuYPbcdefgh%&;< = > ? @ z C .FwGm     ,-@AiLMAB{h!i!""+","###$$%&y'z(()g*z*,,,T----D/E/F/G/H/I/J/K/L/M/N/O/P/Q/R/S/T/U/V/W/X/Y/Z/[/\/]/^/_/a/t/u///0012z3]4^4y4 56;777H=K?L?M?N?O?P?Q?R?S?T?U?V????^@ABDDDDDLE0FFGGGGG0GIJ7K8KrKwKKKK L LLLLL!M"M4MMMMMMM3N4NBNNNNNNOO9OEOPOqOOPPLPjPQRRRR&SWYHZ(\]a_`]bc+daf>gZhijlmnNoPpqqq/@/C/a/d/f/s/u///////00-0.0D0E0i0k000001111 2 28292e2f22222-3.3?3@3_3`3C4E4Z4^4d4f4x4y4 5 5Q5R5V5Y5t5u55566=6>6A6B6666697;7777777776878X8Z888-9.9E9F9-:.:L:N:G=H=D?F?J?V???@@[@^@-A.AAA-B.BBBBBBBBBCCCCDDDDDDEE(E)E-E.E_E`EEE-F0FNFOFSFTFFFFFFF GGGG/G0GeGgGGGGGPHQHHHHHHHGIHIqIrIIIIIIIJJ0K2K3K8KBKCKlKnKwKKKK L LLL M"MMMMM2N4NNNNNOOOOOOO OOO-O.O8O9OOOPPPPPPFPHPKPLPrPsPPPPPHQIQNQPQQQQQQQQQQQRRURXRRRRRRRRRRRRRRRgMgNgWggggggShThWhZhhhjhrhi2i4i6i8i:i;iGiIixiyiiiiiiiij2j4j6j8jjjjjjjjkkkkkkkkkXlYlbldlllllll m m m"m%m&mmmmmmmmmbndnknlnsnvnnnnnnnnnnnnnKoNo`oaooo p pppIpKpLpPp_p`pqqJqKqqqqqrr"r$rtrvr#u$u9uz?zpzrz{{C{D{V{W{/|0|v|w|||}}}}e~f~n~p~y~z~12<>?B'( qtCEGJce! =?BDӑԑVW *,.6:;nohjlotv,-›ěƛ(* !#-O01YZ,._cmuXYOPah$&:;; @ y z B D -:EFvwFGlm+-?AhiKM@Bz{g!i!""*","####$$$$%%&&x'y'y(z((())f*g*y*z*,,,,S-T-----C/a/s/u///00001122y3z3\4^4x4y4 5 566:7;77777G=H=J?V?????]@^@AABBDDDDDDKELE/F0FFFGG/G0GIIJJ6K8KqKrKvKKKKKK L LLLLLLL M"M3M4MMMMMMMMM2N4NANBNNNNNNNOOOO8O9ODOEOOOPOpOqO~OOPPPPKPLPiPjPQQRR%S&SWWYYGZHZ'\(\]]`_a_``\b]bcc*d+d`faf=g>gYhZhiijjllmmnnMoNoOpPpqq;uFLNP@TXZ\bflnprtUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"  PP!r4 2QHP)?g20Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEMIREMIR   Oh+'0 (4 T ` lx4Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEMIRNormalEMIR1Microsoft Office Word@0@"Z@v Z՜.+,D՜.+,\ hp|  -P 1Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Title  8@ _PID_HLINKSABGIhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Coccidae&action=edit&redlink=1 +eKhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lachnideae&action=edit&redlink=1 mFRhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Helianthus_annuus&action=edit&redlink=1 ,_4http://hr.wikipedia.org/wiki/Rosmarinus_Officinalis ;]http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Brassica_napus_var._oleifera&action=edit&redlink=1 EbNhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Arbutus_unedo&action=edit&redlink=1 8y $http://hr.wikipedia.org/wiki/Mentha 'Q Shttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amorpha_fruiticosa&action=edit&redlink=1 eWhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Phacelia_tanacetifolia&action=edit&redlink=1 J|Whttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Paliurus_spina-christi&action=edit&redlink=1 : Thttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Robinia_psedoacacia&action=edit&redlink=1   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-.012345689:;<=>CRoot Entry FЩZEData 1Table3WordDocument.SummaryInformation(/DocumentSummaryInformation87CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q