Naslov
Vodeće svećeničke službe i kolegiji grada Rima i rimske provincije Dalmacije - sličnosti i razlike
(The leading Priestly Offices and Colleges of the cita of Rome and of the Roman Province of Dalmatia: similarities and difference)

Autori
Giunio, Kornelija

Izvornik
Histria antiqua (1331-4270) 18 (2009), 1; 409-424

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
svećenici; svećenički kolegiji; collegium pontifices; flamen; augur; septemviri epulones; svećenici carskog kulta; Rim; Dalmacija
(priests; priestly colleges; collegium pontifices; flamen; augur; septemviri epulones; priests of the Imperial cult; Rome; Dalmatia)

Sažetak
Religija u Rimu nije odvajana od države, već s njom čini cjelinu. Čitav skup religoznih čini koje su svakodnevno pratile privatni i javni život Rimljana imali svrhu održati pax deorum ili postići od bogova osobne usluge ili usluge zajednici. Obrede je trebao vršiti sam korisnik (pater familias ili magistrat ili vojskovođa) kroz žrtvovanja ili posebne ceremonije. Pravilno izvođenje garantili su svećenici. Četiri su velika službena svećenička kolegija u Rimu. Najznačajniji po državnim pitanjima bio je kolegij pontifika (collegium pontificum), slijedi kolegij augura (augures), nadalje quindecemviri sacris faciundis i kolegij tresviri, potom septemviri epulones. Članovi kolegija pontifika bili su i rex sacrorum, flameni i djevice Vestalke (Virgines Vestales) i misteriozni pontifices minores. U rimskoj provinciji Dalmaciji uz bok magistrata stajali su svećenici, te su ih i birali članovi gradskih vijeća. O organizaciji kulta i o svećeničkim službama nije nam sačuvan veliki broj podataka. Najugledniji naslov je pontifex, koji u malome odgovara položaju velikog pontifika u Rimu. Svećenici s naslovom flamen bili su svećenici carskog kulta, odnosno kultova pojedinih članova carskih obitelji. U Dalmaciji nalazimo i augure (augures) koji su pripadali vrlo važnoj instituciji, u prvom redu zbog auspicija. Svećenici kolegija septemviri epulones brinuli su o priređivanju i nadzirali su javne gozbe i svetkovine u čast bogova. Svaka je općina ranga kolonije ili municipija imala zbor službenih haruspika (haruspices). Opći naslov "svećenik" (sacerdos) ponajviše nose oni koji obavljaju obrede i prinose žrtve u orijentalnim i domaćim kultovima ili u službenim kultovima u ime domaćeg stanovništva. Među počasne naslove u municipalnom krugu valja ubrojiti i pripadnost kolegijima koji su se brinuli za obavljanje i održavanje carskog kulta, podizali su spomenike pro salute et reditu imperatoris. To su poznati kolegiji od šest članova (sevirati) kojima je na brizi bio službeni carski kult. Cilj je ovog rada bilo uočiti sličnosti i razlike vodećih svećeničkih službi i kolegija grada Rima i rimske provincije Dalmacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA