Naslov
Visovac - mjesto političkoga zatočeništva makarskog provikara Ivana Josipa Pavlovića Lučića
(Visovac – the place of political confinement of Ivan Josip Pavlović Lučić, the provicar of Makarska)

Autori
Kapitanović, Vicko

Izvornik
Godišnjak Titius (1847-0742) 2 (2009), 2; 59-71

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
političko zatočeništvo; Visovac; Ivan Josip Pavlović Lučić; Carnea Steffaneo; Andrija Dorotić; doušnik Marković; priključenje Dalmacije Hrvatskoj
(political confinement; Visovac; Ivan Josip Pavlović Lučić; Carnea Steffaneo; Andrija Dorotić; the informer Marković; reuniting Dalmatia with Croatia)

Sažetak
Prisilno zatočenje političkih protivnika u samostane poznato je još od ranoga srednjega vijeka. Na hrvatskom području takva je praksa još nedovoljno proučena. Hrvati koji su zbog političkih razloga bili zatočeni u samostane, najredovitije su bili upućivani izvan domovine kako bi bili što izoliraniji. Novim arhivskim vrelima autor je popunio dosadašnje spoznaje o zatočenju poznatog makarskog svećenika i istaknutog kulturnog radnika svojega doba Ivana Josipa Pavlovića Lučića u visovačkom samostanu. On je uhićen 20. prosinca 1802. i zatočen na Visovcu 1. siječnja 1803., odakle je pušten na slobodu 15. siječnja 1806. nakon što je Austrija prepustila Dalmaciju Francuskoj poslije poraza kod Slavkova. Polemiziralo se o tome tko je Pavlovića optužio i zašto je zatočen. Zapis sačuvan djelomice u Bečkom policijskom arhivu, potpisan od nekoga Markovića, potkrjepljuje nagađanja da je Pavlović bio zatočen zbog svoga političkog zauzimanja kako bi se Dalmacija, nakon pada Mletačke Republike, priključila Hrvatskoj i Ugarskoj, što bečkom dvoru nije odgovaralo jer je Dalmaciju želio priključiti svojim nasljednim zemljama. Osobni sukobi Pavlovića Lučića i nekih franjevaca bečki dvor nisu zanimali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA